Life
807 prikaza

Uništi svu šumu, pa ćeš dobiti milijunski bonus

Sječa šume kod Pule
Duško Marušić/Pixsell
Prekomjerna sječa šuma nije politička afera, nego smrt okoliša. Godišnje nestane milijun prostranih metara šume više od dopuštenog

Ovih dana neki mediji prenijeli su dio rezultata istraživanja objavljenog u znanstvenom časopisu PLOS ONE koje pokazuje da Amerikanci godišnje bace oko 360 milijuna tona hrane. Pritom 48 milijuna Amerikanaca ne znaju kako će smoći sljedeći obrok, dakle nisu sigurni da će pojesti barem tri obroka dnevno. Vijesti o ratovima, pokoljima civila, samoubilačkim napadima, logorima i egzekucijama posljednjih nekoliko desetljeća toliko su učestale, toliko su zagušile medijski prostor i otupjele čitatelje, da danas jedva da izazivaju šok išta veći od onog što ga izaziva vremenska prognoza. A u rangu vremenske prognoze posve sigurno jesu vijesti o masovnom istrebljenju životinjskih i biljnih vrsta, na koje većina odmahuje rukom. S tim u vezi nekontrolirana, masovna sječa amazonske tropske kišne šume koja traje desetljećima više jedva da zaslužuje novinski stupac.

Iz perspektive hrvatskih građana i građana Europe uopće, glad, oružana nasilja i bezumno uništavanje okoliša nisu stvari koje se događaju negdje daleko, izvan dohvata. Sjećanja na ratna pustošenja još su svježa u Hrvatskoj, a oružana nasilja postala su svakodnevica zapadne Europe. Što se gladi tiče, portal Novosti donosi priču o obitelji Alavanja iz Biljana Gornjih u zadarskom zaleđu. “Više smo gladni, nego siti”, ispričala je 92-godišnjakinja Kata Alavanja reporteru. “Bude dana da ništa ne jedemo. Ako imam brašna, dodam malo vode, posolim, ispečem i pojedemo u slast. Kad ima novca, Dragan ide u Smilčić po kruh. E, to ti je gozba”. Portal Index početkom tjedna objavljuje tekst o prekomjernoj sječi šuma u Hrvatskoj, gdje se godišnje posiječe 1,000.000 prostornih metara šume više od dopuštenog, a u prekomjernoj sječi najviše stradavaju vrijedne vrste drveća, poput hrasta, divlje trešnje ili poljskog jasena.

Društvo prihvaća kao neimenovani dio igre

U terenskom nadzoru samo jedne šumarije, one u Repašu koja se nalazi u sastavu koprivničke Uprave šuma, utvrđeno je da je 2013. umjesto planiranih 22.000 m3 posječeno više 60.000 m3 uglavnom hrasta lužnjaka, a da je od 2011. do 2013. umjesto planiranih 66.000 m3 posječeno više od 125.000 m3 stabala hrasta lužnjaka. Istodobno, navodi se u izvještaju koji potpisuje pomoćnik ministra poljoprivrede, prekomjerna sječa nije popraćena obaveznim radovima na biološkoj obnovi šuma. Jednako tako, inspekcija je utvrdila da je u prvoj polovici 2014. godine također bilo prekomjerne sječe, premda je sječa trebala biti umanjena za 50 posto. Ratovi, glad, siromaštvo, socijalne nejednakosti, uništavanje okoliša, istrebljenje vrsta, sve to današnje društvo prihvaća kao neminovnost, kao dio “igre”, kao prihvatljivu cijenu napretka i razvoja, ma što god ova dva potonja termina značila i podrazumijevala.

Sve su to današnjem čovjeku međusobno odvojene, izolirane manifestacije, neželjeni efekti i naličje blagostanja s druge strane. Tako su glad i siromaštvo obitelji Alavanja i desetina tisuća njima sličnih obitelji u Hrvatskoj isključivo socijalni problem, u najbolju ruku će se priznati da su svi oni kolateralne žrtve krize i slobodne tržišne ekonomije, nisu konkurentni, ne snalaze se, riječju – imaju peh. S jedne strane nalazi se obitelj Alavanja, s druge obitelj Todorić – u prosjeku stvar izgleda sjajno. A na aferu prekomjerne sječe šuma gleda se isključivo kao na političku aferu kojoj su u središtvu bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić. Javnost s pravom sablažnjavaju milijunski bonusi koje je ministar ugovorom zajamčio svojem prijatelju i štićeniku, a još više činjenica da se ministar oglušio na izvještaj koji mu je dostavljen na stol, a u kojem su pobrojani kriminalni poslovi i stomilijunske štete koje su Hrvatske šume počinile državnom budžetu. No šteta je u ovom slučaju mnogo veća i dalekosežnija od financijske štete nanesene proračunu i eventualne političke štete koju će na rujanskim izborima afera nanijeti SDP-u, čiji je Jakovina uvaženi član.

Stoljećima stvarana u ukorijenjena svijest

Naime, zatiranje okoliša, siromaštvo koje se ovim planetom širi poput ljetnih požara, socijalna nejednakost, neobuzdani militarizam, klimatske promjene, sve su to međusobno povezane pojave koje niču iz prevladavajuće globalne matrice, nazvali je neoliberalnim kapitalizmom, slobodnom tržišnom ekonomijom ili kako god drukčije, sasvim svejedno. U korijenu te matrice leži stoljećima stvarana i duboko ukorijenjena svijest da je čovjek posebno, izdvojeno biće na Zemlji, koja sa svim svojim živim bićima i mineralima nije ništa drugo nego sirovina dana njemu na slobodno korištenje kako mu se prohtije. Posljednja tri desetljeća, međutim, sve je prisutniji drukčiji pogled na svijet i čovjeka u njemu koji je formulirala dubinska ekologija, filozofska škola koja ne dijeli čovjeka niti bilo koje drugo biće od prirodnog okruženja.

Shvatimo! Štiteći okoliš i druga bića - štitimo sebe

Ona svijet, kako piše Fritjof Capra, ne promatra kao skup odvojenih objekata, nego kao mrežu pojava koje su bitno međupovezane i međuzavisne te priznaje urođenu vrijednost svim živim bićima. Vodeći zagovornici dubinske ekologije tvrde da je današnja globalna kriza sa svim svojim simptomima, od gladi do ratova i klimatskih promjena, samo proces koji vodi ka sljedećoj postaji evolucije. Da bi se ondje “stiglo” nužna je korjenita promjena svijesti i skale vrijednosti. Ukratko, nužno je da shvatimo da štiteći okoliš i druga bića – štitimo sebe. Da je problem prekomjerne sječe šuma važnija tema i važnije pitanje od toga koliko će to političke štete nanijeti nekoj stranci. Takve teme posve sigurno neće otvarati niti će nas na to upozoriti kratkovidne, glupe političke vođe, njihovi menadžeri u javnim poduzećima, još manje njihove mecene iz privatnih korporacija, svi zaslijepljeni moći i novcem. Uostalom, nitko od njih nije prijatelj ni okoliša ni ljudi. Ugodan kolovoz vam želim, svemu unatoč.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.