Life
29600 prikaza

Znanstvenici uvjereni: Znamo zašto su Maje nestale

Arheološki ostaci nekad moćnog grada Chichen Itza
1/14
Wikipedia
Već stoljećima znanstvenici raspravljaju o uzrocima pada i konačne propasti nekad najmoćnije civilizacije novog svijeta

Ogromni gradovi izgrađeni od vapnenca. Divovske piramide i stotine kuća. Sve to je nekad bilo obilježje majanske kulture, drevne civilizacije na području današnje središnje Amerike. Španjolski konkvistadori su u šesnaestom stoljeću bili odlučni u namjeri pokoravanja čitavog novog svijeta, ali kad su došli tamo su vidjeli da je džungla gotovo potpuno prekrila sve tragove nekad moćnih Maja.

U to vrijeme su Maje i dalje životarili. Uspijevali su pružati i otpor europskim osvajačima, ali bila je to tek blijeda sjena nekad moćne civilizacije koja je nekad imala i do dva milijuna stanovnika. Pretpostavlja se da su Maje doživjeli vrhunac moći negdje u sedmom stoljeću nove ere, ali u stoljećima nakon toga, a posebno oko prijelaza prvog u drugo tisućljeće, iz dosad nepoznatih razloga su gotovo potpuno nestali.

Dva stoljeća arheoloških istraživanja u bespućima džungli središnje Amerike tek su zagrebala površinu majanskih misterija. Ono što se zna je da su Maje bili vrhunski intelektualci i već tada su bili dobro upoznati s matematikom i astronomijom. Te znanosti su spojili i tako su gradili piramide i hramove koji su precizno pokazivali kretanje planeta i zvijezda. Osim toga, koristili su i jedino zabilježeno pismo u Mezoamerici.

Arheološki ostaci nekad moćnog grada Chichen Itza | Author: Wikipedia Wikipedia

Međutim, sredinom devetog stoljeća nove ere počinje katastrofalni i strmoglavi pad nekad najmoćnije civilizacije. Zapanjujuće je i to što čak i nakon nekoliko desetljeća proučavanja, arheolozi nisu potpuno sigurno zašto su Maje propale, piše BBC.

Dosadašnja istraživanja su pokazala da su Maje uživale neviđen rast između trećeg i devetog stoljeća i istovremeno su bilježili povoljne količine kiše. Isti arheološki zapisi kažu i da je početkom devetog stoljeća zabilježeno gotovo čitavo stoljeće dugotrajnih i čestih suša. Neka sušna razdoblja su trajala desetljećima. Sve to je bitno napomenuti zato što je Yucatanski poluotok, gdje su izgrađeni najveći majanski gradovi, vapnenačko područje gdje su rijeke i jezera prava rijetkost. Zbog toga su gradovi nastajali oko ponora u kojima se skupljala voda.

Sveto vrelo nedaleko od grada Chichen Itza | Author: Wikipedia Wikipedia

Otkako su istraživači prvi put otkrili sušna razdoblja, intrigiralo ih je kako se poklapaju sušna razdoblja i pad majanske civilizacije. Svima koji su ikad učili statistiku bi se sada upalila lampica i govorili bi da korelacija ne govori o uzročno-posljedičnim vezama, a i znanstvenici su imali takav stav. Imali su čak i dokaze, a ne samo teorije. Naime, iako je velika većina majanskih gradova djelomično ili potpuno nestala, neki gradovi nisu.

Većina propadanja dogodila se u južnim majanskim teritorijima, gdje su današnji Belize i Gvatemala. Nešto sjevernije su majanski gradovi čak i počeli rasti. Znanstvenici su se pitali, ako je jug uništen zbog suša, kako je moguće da je sjever uživao u rastu? Možda i najveću pomutnju je bacio Chichen Itza, jedan od najvećih gradova u svjetskoj povijesti koji je nastao otprilike u to vrijeme.

Arheološki ostaci nekad moćnog grada Chichen Itza | Author: Wikipedia Wikipedia

Pojavile su se razne teorije, ali tek nedavna istraživanja možda će konačno rasvijetliti razloge pada Maja. Naime, u nedavno objavljenom istraživanju stoji da je čak i na sjevernom dijelu majanskog carstva došlo do zamjetnog opadanja broja stanovnika. Istraživači su se najviše morali oslanjati na datiranje radioaktivnim ugljenom i zapisima u kamenim kalendarima zato što su španjolski osvajači uništili sve majanske knjige.

Znanstvenici su otkrili da je došlo do 70 postotnog smanjenja broja kalendarskih zapisa u drugoj polovici devetog stoljeća. Neki drugi dokazi pokazuju da je došlo i do značajnog smanjenja broja novih građevina što pokazuje da ni sjeverni dijelovi carstva nisu prošli neokrznuto kroz sušno stoljeće. Ipak, to nisu nove informacije.

Arheološki ostaci nekad moćnog grada Chichen Itza | Author: Wikipedia Wikipedia

Arheolozi već dulje vrijeme znaju da je sjever preživio, a Chichen Itza je dokaz toga. Ono što je otkriveno i što je možda posljednji komad slagalice majanskog propadanja je novootkriveno sušno razdoblje tijekom 11. stoljeća. Kako to istraživači opisuju: "Bila je to megasuša. Tako sušno razdoblje regija nije iskusila 2.000 godina".

Nakon drugog vala suša više nije bilo majanskog oporavka i čudesnog povratka. Nakon drugog sušnog razdoblja, Maje su zauvijek izgubile svu svoju staru slavu.

  • vjaceslav 14:22 21.Veljača 2018.

    do današnjih dana slom civilizacije maya pripisivao se sve većem udaljavanju vladajućih slojeva od običnih ljudi, koji su onda jednostavno napustili svoje gospodare i otišli u džunglu iz koje ih ni španjolski osvajači nisu uspjeli protjerati, štoviše, doživjeli su teške poraze.