Na vašem blagdanskom stolu pronaći će se meso, kolači, jaja ali vjerojatno i ona čokoladna uskršnja jaja umotana u prigodne, šarene omotače s isto tako prigodnim proljetno/uskršnjim/dječjim motivima. Iako zabavna i slatka, ova jaja zapravo su veliki udar na naš okoliš, koji je ionako već na krhkim nogama.
Ne samo da je zabilježena prekomjerna upotreba takvih omota zbog sve veće ponude i potražnje za uskršnjim čokoladnim jajima, istraživački tim sa sveučilišta u Manchesteru pokazao je da su takva jaja veliki izvor emisije ugljičnog dioksida, plina najodgovornijeg za staklenički efekt i klimatske promjene na Zemlji. 150 milijuna uskršnjih jaja proda se godišnje u Velikoj Britaniji piše Independent, a takva jaja proizvedu oko 3000 tona plastičnog otpada.
Zamjenica šefa britalnih liberala Jo Swinson, tradicionalne slatkiše opisala je kao "simbol upotrebe prekomjerne plastične ambalaže koji još uvijek prevladava u prehrambenoj i ostalim potrošačkim industrijama". Napisala je, podsjetivši na nagrađivani dokumentarac Blue Planet koji priča priču o svjetskim oceanima, kako "nitko ne želi da omotač naših slastnih uskršnjih delicija doprinese daljnjem zagađenju oceana".
"Razočaravajuće je što proizvođači uskršnjih jaja nisu proaktivni po pitanju smanjivanja količine plastike u svojim omotima, stoga ih pozivam da eliminiraju plastiku u uskršnjim jajima koje će pripremiti za sljedeći Uskrs", naglasila je. Dodala je kako bi proizvođači koji žele doprinijeti smanjenju upotrebe plastike zapravo morali žrtvovati prezentaciju svojih jaja za prezentaciju svojih vrijednosti.
Smatra kako je plastični otpad s uskršnjih jaja simptomatičan za puno veći, globalni problem u cijeloj potrošačkoj industriji.
Luksuzni brendovi, proizvođači upravu su najveći krivci za prekomjerno pakiranje, a među njima glavni je Lindt kojeg nazivaju "najgorim počiniteljem". Njihovo prosječno jaje tako je upakirano u kutiju u kojoj zauzima manje od 1/6 prostora, a omot čini trećinu ukupne težine. Njezina otkrića nastavak su prijašnje studije i izvještaja objavljenog 2012. godine.
Njezino je izvješće zaključilo kako se nije puno promijenilo u preteklih šest godina te da četvrtinu težine jednog prosječnog uskršnjeg jajeta zapravo čini njegov omot. Rezultati su objavljeni u magazinu Food Research International. Njihova studija je proveden kako bi otkrila tragove ugljika u čokoladi, i uzela je u obzir ne samo omot već i sastojke i procese proizvodnje.
"Većina nas voli čokoladu, ali ne razmišljamo što je sve potrebno kako bi se zrna kakaa pretvorile čokoladu koju kupujemo", rekao je profesor Adisa Azapagic, voditelj održivih industrijskih sustava na sveučilištu. Kakaovac se većinom uzgaja u Zapadnoj Africi, te Srednjoj i Južnoj Americi, no emisije koje su uključene u samo prijevoz tih proizvoda u npr. Veliku Britaniji su značajne.
Njegova studija procijenila je kako čokoladna industrija u Britaniji godišnje proizvede oko 2.1 milijun tona stakleničkih plinova, što je gotov jednako godišnjoj količini emisije grada poput Belfasta.
"Istina je kako naša ljubav prema čokoladi ima posljedice na zagađenje okoliša. No ne želimo poručiti ljudima da prestanu jesti čokoladu", naglasio je profesor Azapagic. Cilj studije je, kako naglašava, povećati svijest potrošača i omogućiti informirani odabir. "Također nadamo se kako će ovaj rad pomoći čokoladnoj industriji da identificira glavne probleme u svom proizvođačkom lancu i učini čokoladne proizvode održivim", rekao je Azapagic.
