Alan Greenspan, jedan od najutjecajnijih ekonomista modernog doba koji je gotovo dva desetljeća kao predsjednik američkih Federalnih rezervi (Fed) oblikovao sudbinu ne samo američkog, već i globalnog gospodarstva, preminuo je u stotoj godini. Njegova supruga, novinarka Andrea Mitchell, potvrdila je da je preminuo u njihovom domu u Washingtonu od komplikacija uzrokovanih Parkinsonovom bolešću. Greenspanov odlazak označava kraj jedne ere, ostavljajući iza sebe složeno nasljeđe čovjeka kojeg su jedni slavili kao "Maestra" zaslužnog za najduže razdoblje ekonomskog rasta u američkoj povijesti, a drugi kritizirali kao arhitekta financijske kataklizme 2008. godine.
Rođen 6. ožujka 1926. godine u New Yorku, Alan Greenspan odrastao je u jednosobnom stanu s majkom Rose i njezinim roditeljima, nakon što su mu se roditelji rano razveli. Otac Herbert, burzovni mešetar, nije bio značajan dio njegovog odrastanja. Od malih nogu pokazivao je nevjerojatan talent za matematiku i fenomenalno pamćenje brojeva, a majka ga je često ponosno pokazivala gostima, zadajući mu da napamet zbraja kompleksne troznamenkaste brojeve.
Ipak, njegova prva strast nije bila ekonomija, već glazba. Kao talentirani glazbenik, studirao je klarinet na prestižnoj njujorškoj školi Juilliard. U tinejdžerskim godinama napustio je studij kako bi se pridružio putujućem jazz orkestru Henryja Jeromea, gdje je svirao klarinet i saksofon. Jedan od njegovih kolega u bendu bio je i legendarni saksofonist Stan Getz. No, Greenspan je brzo shvatio da, unatoč talentu, neće dosegnuti vrhunce o kojima je sanjao. Dok su njegovi kolege glazbenici provodili večeri pušeći marihuanu, on je proučavao knjige o ekonomiji i vodio financije benda. S 19 godina donio je, kako je sam kasnije rekao, "najbolju ekonomsku odluku svog života" - napustio je glazbu i upisao studij ekonomije na Sveučilištu New York.
Proročica kapitalizma i "Pogrebnik"
Nakon diplome, Greenspan se brzo etablirao na Wall Streetu. Osnovao je uspješnu konzultantsku tvrtku Townsend-Greenspan & Co., stekavši reputaciju pedantnog analitičara koji je američku ekonomiju secirao do najsitnijih detalja, temeljeći svoje prognoze na golemim količinama statističkih podataka. Jedan njegov prijatelj jednom je rekao:
- On je tip osobe koja zna koliko je tisuća vijaka s ravnom glavom ugrađeno u Chevrolet i kako bi na nacionalnu ekonomiju utjecalo da uklonite tri od njih.
Ključan trenutak u njegovom intelektualnom formiranju dogodio se 1952. godine, kada je upoznao Ayn Rand, kontroverznu spisateljicu i filozofkinju, gorljivu zagovornicu kapitalizma i individualizma. Iako je u početku bio skeptičan, Greenspan je ubrzo postao dio njezinog unutarnjeg kruga i jedan od najodanijih sljedbenika njezine filozofije objektivizma. Rand ga je, zbog njegove ozbiljnosti i sklonosti tamnim odijelima, u šali prozvala "Pogrebnikom" (The Undertaker). Njezino uvjerenje da slobodno tržište, oslobođeno državne regulacije, predstavlja najučinkovitiji sustav, duboko je oblikovalo njegov pogled na svijet i ostalo s njim do kraja života, definirajući mnoge od njegovih kasnijih odluka.
Svojim analitičkim vještinama i čvrstim uvjerenjima u slobodno tržište, Greenspan je privukao pažnju republikanskog establišmenta. Služio je kao savjetnik u kampanji Richarda Nixona, a kasnije ga je predsjednik Gerald Ford imenovao predsjednikom Vijeća ekonomskih savjetnika. Vrhunac njegove karijere uslijedio je u kolovozu 1987. godine, kada ga je predsjednik Ronald Reagan imenovao predsjednikom Federalnih rezervi, najmoćnije financijske institucije na svijetu.
Njegov mandat započeo je vatrenim krštenjem. Samo dva mjeseca nakon imenovanja, 19. listopada 1987., na "Crni ponedjeljak", američka burza doživjela je kolaps, izgubivši više od 22 posto vrijednosti u jednom danu. Greenspan je reagirao brzo i odlučno, izjavivši da je Fed "spreman služiti kao izvor likvidnosti za podršku ekonomskom i financijskom sustavu". Ta je izjava smirila tržišta i spriječila dugoročnu štetu, a Greenspan je stekao reputaciju smirenog i pouzdanog kriznog menadžera.
Tijekom 1990-ih, pod njegovim vodstvom, američko gospodarstvo ušlo je u razdoblje "Velike umjerenosti" - dug period stabilnog rasta i niske inflacije. Uspješno je navigirao kroz azijsku financijsku krizu 1997., slom ruskog tržišta 1998. i pucanje "dot-com" balona 2000. godine. Postao je globalna zvijezda, "Maestro" čije su se izjave pratile s religioznom pozornošću. Razvio je i specifičan, namjerno zagonetan stil komunikacije, poznat kao "Fed-speak", koristeći kompleksne rečenice kako bi izbjegao preuranjeno otkrivanje svojih namjera i potresanje tržišta. Tržišta su, pak, naučila vjerovati u takozvani "Greenspan put", uvjerenje da će Fed uvijek intervenirati i osigurati jeftin novac kako bi ublažio svaki pad.
No, upravo su politike koje su ga učinile slavnim na kraju i potkopale njegovu reputaciju. Nakon pucanja tehnološkog balona i terorističkih napada 11. rujna 2001., Fed je pod njegovim vodstvom drastično snizio kamatne stope, spustivši ih na samo jedan posto. Jeftin novac preplavio je sustav, potičući novi spekulativni balon, ovaj put na tržištu nekretnina. Istovremeno, Greenspan je, vjeran svojoj ideologiji, koristio svoj utjecaj kako bi se suprotstavio bilo kakvom pokušaju regulacije financijskih derivata, složenih instrumenata koji su kasnije postali epicentar krize.
Kada je balon na tržištu nekretnina puknuo, posljedice su bile katastrofalne. Globalna financijska kriza 2008. godine gurnula je svijet u najgoru recesiju od Velike depresije. Kritičari, poput nobelovca Paula Krugmana, optužili su Greenspana da je njegova politika niskih kamatnih stopa i protivljenje regulaciji izravno dovela do sloma. U listopadu 2008., u dramatičnom svjedočenju pred Kongresom, Greenspan je doživio trenutak javnog preispitivanja. Na pitanje je li njegova ideologija slobodnog tržišta bila pogrešna, priznao je da je pronašao "pogrešku" u svom modelu svijeta.
- Oni od nas koji su se oslanjali na vlastiti interes kreditnih institucija da zaštite dionički kapital - posebice ja - nalaze se u stanju šokirane nevjerice - rekao je. Priznao je da je pogriješio u pretpostavci da će banke same sebe dovoljno dobro regulirati kako bi izbjegle katastrofu. Bio je to zapanjujući trenutak za čovjeka koji je desetljećima bio neprikosnoveni autoritet.
Iza fasade ozbiljnog i suzdržanog ekonomista, Greenspan je vodio i ispunjen privatni život. Nakon kratkog braka u mladosti s umjetnicom Joan Mitchell, u sedamdesetima je bio u vezi s poznatom televizijskom voditeljicom Barbarom Walters. Sreću je pronašao s novinarkom NBC-ja, Andreom Mitchell (na slici gore), koju je upoznao 1984. i oženio 1997. godine. Njihov brak trajao je 29 godina, sve do njegove smrti. U svojoj izjavi povodom njegove smrti, Mitchell ga je opisala ne samo kao diva koji je oblikovao američku ekonomiju, već i kao supruga koji je imao "iracionalni zanos" prema bejzbolu, tenisu, glazbi i životu.
\u200B- Bio je div od čovjeka koji je desetljećima pomagao oblikovati američko gospodarstvo pod predsjednicima obiju stranaka, ali je uvijek bio iskren u priznavanju svojih pogrešaka. Biti njegov životni partner bila je radost mog života - napisala je. Ta ljudska strana zaokružuje sliku jedne od najkompleksnijih i najvažnijih figura 20. stoljeća.
