Nizozemska središnja banka (De Nederlandsche Bank - DNB) potvrdila je da je u složenoj i višemjesečnoj operaciji povukla 86 metričkih tona svojih zlatnih rezervi iz Sjeverne Amerike i premjestila ih u London. Kao službeni razlog za ovaj potez, čija se vrijednost procjenjuje na više od 12 milijardi dolara, navode se "sve veći geopolitički nemiri" i potreba za "pripremom za krizne situacije". Operacija, provedena u potpunoj tajnosti između ožujka i kolovoza, značajno je promijenila raspodjelu nizozemskog nacionalnog blaga i poslala suptilnu, ali jasnu poruku o rastućem nepovjerenju u globalnu stabilnost.
Manji dio, točnije 27 tona zlatnih poluga, fizički je prevezen iz trezora u New Yorku i Ottawi u strogo čuvani trezor nizozemske banke, smješten unutar vojne baze u blizini grada Zeista. Detalji o načinu transporta, bilo da se radi o zračnom ili pomorskom putu, ostali su strogo čuvana tajna. Nakon što su poluge stigle u Nizozemsku, identična količina i kvaliteta zlata prebačena je iz Zeista u trezore Bank of England u Londonu. Ovim manevrom izbjegnuta je potreba za ponovnim taljenjem poluga i njihovom certifikacijom, što je značajno pojednostavilo i ubrzalo proces.
Ostatak i najveći dio transfera, oko 59 tona zlata, izvršen je na financijskim tržištima. Zlato pohranjeno u New Yorku je prodano, a od dobivenih sredstava odmah je kupljena ista količina zlata u Londonu.
"Kombiniranjem procesa kupnje i prodaje s fizičkim transportom, DNB je uspio raspršiti rizike povezane s tako složenim fizičkim premještanjem zlata", stoji u službenom priopćenju banke. Ovakav pristup osigurao je da operacija prođe bez poremećaja na tržištu i s minimalnim sigurnosnim prijetnjama.
Ova strateška preraspodjela drastično je promijenila geografsku strukturu nizozemskih rezervi. Prije operacije, 31,3 posto zlata čuvalo se u New Yorku, a 19,7 posto u Ottawi, što znači da je više od polovice ukupnih rezervi bilo u Sjevernoj Americi. Nakon premještanja, udjeli u New Yorku i Ottawi pali su na po 18,5 posto. Istovremeno, udio zlata pohranjenog u Londonu skočio je s 18,1 posto na 32,1 posto, čime je London postao najveći inozemni skrbnik nizozemskog zlata. Udio rezervi koje se čuvaju unutar Nizozemske ostao je nepromijenjen na 30,8 posto. Ukupne nizozemske zalihe zlata na kraju 2025. godine iznosile su 612,4 tone, s procijenjenom vrijednošću od 72,2 milijarde eura.
Zašto baš London?
Objašnjenje nizozemske središnje banke vrlo je praktično. London je jedno od najvažnijih svjetskih središta za trgovanje fizičkim zlatom, pa se zlato pohranjeno kod Bank of England u kriznoj situaciji može znatno brže pretvoriti u likvidnu imovinu ili koristiti u financijskim operacijama. Drugim riječima, Nizozemci žele da im zlato bude što dostupnije ako stvari krenu ozbiljno po zlu.
Predsjednik DNB-a Olaf Sleijpen poručio je da banka ne očekuje da će svoje zlato doista morati koristiti, ali smatra da u današnjim okolnostima mora povećati otpornost i spremnost na krizne situacije.
- Ovim smo korakom poboljšali iskoristivost naših zlatnih rezervi. Pretpostavljamo da nikada nećemo morati iskoristiti zlato, ali je svejedno nužno ojačati našu otpornost i spremnost - izjavio je guverner Sleijpen u pisanoj izjavi.
Sama banka zlato opisuje kao jednu od ključnih rezervi za slučaj ekstremnih sistemskih poremećaja. Za razliku od brojnih drugih oblika financijske imovine, zlato nije obveza neke druge države, banke ili institucije, zbog čega u velikim krizama tradicionalno dobiva na važnosti.
Je li problem u povjerenju prema Americi?
Iako DNB nije eksplicitno naveo na koje "geopolitičke nemire" misli, analitičari ukazuju na nekoliko očitih izvora nestabilnosti. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa vodi trgovinske sporove na više fronti, a posebno je zategnut odnos sa susjednom Kanadom, koja je pogođena visokim carinama na ključne izvozne proizvode poput čelika, aluminija i automobila. Dodatne carine od 50 posto na kanadsku robu u vrijednosti od oko 20 milijardi dolara, uvedene u kolovozu, dodatno su zaoštrile odnose.
Osim toga, američko gospodarstvo nalazi se u neizvjesnom položaju zbog rata s Iranom koji utječe na globalnu trgovinu i cijene energenata. Analitičari smatraju da potez Nizozemske odražava širi trend, u kojem pojedine središnje banke nastoje smanjiti ovisnost o Sjedinjenim Državama kao primarnom čuvaru svojih rezervi.
Kako piše Guardian, stručnjaci upozoravaju da bi trenutačna politička situacija u SAD-u mogla navesti i druge središnje banke da ponovno razmotre gdje žele držati svoje zlatne rezerve. London je pritom posebno privlačan zbog iznimno likvidnog tržišta zlata.
Laurent Schwartz, predsjednik pariške tvrtke za trgovinu zlatom National Gold Counter, istaknuo je da se repatrijacija zlata događa već desetak godina, ali da bi "trenutačni politički kontekst u Sjedinjenim Državama mogao potaknuti određene središnje banke da favoriziraju druge lokacije za pohranu".
Inače, Francuska je još u travnju ove godine prodala posljednje zlato koje je držala u američkim Federalnim rezervama i zamijenila ga kvalitetnijim polugama u Parizu. Zbog rastućih cijena na toj su transakciji zaradili gotovo 13 milijardi eura.
John Plassard, analitičar iz švicarske banke Cite Gestion, upozorava da, iako je nizozemski potez za sada "prilično izoliran slučaj", mogao bi predstavljati opasan presedan. Ako bi druge zemlje slijedile njihov primjer, to bi moglo ozbiljno narušiti povjerenje u američki financijski sustav i dolar kao svjetsku rezervnu valutu.
Slična rasprava već je početkom godine izbila u Njemačkoj. Dio njemačke javnosti i stručnjaka otvorio je pitanje sigurnosti golemih njemačkih zlatnih rezervi koje se nalaze u New Yorku. Bundesbank je, međutim, zasad odbacio mogućnost njihova povlačenja i poručio da Federalne rezerve u New Yorku ostaju važno i pouzdano mjesto za čuvanje njemačkog zlata.
