Kameni izdanak blizu obale Dunava u Budimpešti ponovo je ugledao svijetlo dana. Na prvi pogled ni po čemu poseban, no za stanovnike grada on znači ozbiljno upozorenje. Ínség-skila ga zovu. Kamen gladi. Nalazi se podno brda Gellért i obično je skriven ispod površine rijeke. No kada vodostaj Dunava padne dovoljno nisko, kamen izroni i postane vidljiv. Ovog ljeta, piše časopis Popular Science, kamen je izronio najmanje tri puta. U posljednje 23 godina vidjelo ga se sedam puta. Nekad je bio rijedak prizor, a zbog sve češćih i duljih sušnih razdoblja sve više je na površini.
Izrazito nizak vodostaj Dunava oduvijek je značio probleme za plovidbu, otežavao je rad riječnih mlinova i prijevoz robe te opskrbu gradova. Suše su istodobno ugrožavale i poljoprivredu. Kada bi usjevi podbacili, a prijevoz hrane postao je teži i skuplji, posljedice su se vrlo brzo pretvarale u rast cijena i nestašice. Ljudi su na kamenje gladi klesali godine u kojima bi rijeke dosegnule iznimno niske razine, a ponegdje su u kamen urezivali i same vodostaje, inicijale ili upozorenja budućim naraštajima.
Kamenje se ovog mjeseca pojavilo i na rijeci Labi kod Pirne u Njemačkoj, piše Euronews. Na njegovoj površini izrezbareno je niz godina koje svjedoče o razdobljima izrazito niskog vodostaja, a najstarije zabilježene oznake na tom kamenu sežu do 1707. godine. Kamen se smatra jednim od najpoznatijih i najvećih takvih primjeraka u Njemačkoj.
Kamenje u rijeci Rajni
I kod češkog Děčína, također na rijeci Labi, tijekom ovogodišnje suše izronilo je kamenje. Lokalna uprava za vode pritom ih je ponovno identificirala i očistila, a djelatnici su pronašli i jedan kamen za koji se dugo nije znalo da postoji. Na njemu su jasno vidljive godine 1934. i 1947., a uz oznaku iz 1934. može se pročitati i ime osobe koja ju je uklesala - F. Schade. U blizini Hřenska pronađeno je ukupno 15 takvih primjeraka.
Děčín je mjesto na kojem se nalazi možda najpoznatiji kamen gladi u Europi. Na njemu stoji njemačka rečenica "Wenn du mich siehst, dann weine", odnosno "Ako me vidiš, plači". Kratka poruke nosi zlokobno upozorenje: kada bi se pojavila, ljudi bi znali da je vodostaj pao toliko nisko da slijede problemi s poljoprivredom, plovidbom, opskrbom i hranom.
Na češkom kamenju nalazi i nešto noviji natpis na češkom jeziku: "Neplač holka, nenaříkej, když je sucho, pole stříkej", što bi se moglo prevesti kao: "Ne plači, djevojko, ne jadikuj, kada je suho, zalijevaj polja". Najstarija danas čitljiva upisana godina suše je 1616., dok su stariji zapisi, među kojima se spominju 1417. i 1473., tijekom stoljeća dijelom izbrisani. Različito kamenje na češkom djelu rijeke Labe ima i natpise "plakao je onaj tko me je jednom vidio, plakat će onaj koji me vidi sada", te "ako ponovno vidite ovaj kamen, zaplakat ćete - tako je plitka bila voda 1417. godine".
Zanimljiv je i kamen kod Bleckedea na Labi. Na njemu je uklesana poruka "Geht dieser Stein unter, wird das Leben wieder bunter", odnosno "Kada ovaj kamen potone, život će ponovno biti šareniji." Za razliku od mračnih poruka iz Děčína, ovaj natpis u sebi nosi nadu, odnosno poruku kako će, kada voda ponovno prekrije kamen, teško razdoblje završiti.
"Kamen gladi" u rijeci Labi
Takvih tragova ima i bliže Hrvatskoj. Na Dravi, kod Maribora u Sloveniji, poznat je kamen na području otoka kod Kamnice. Na njemu je uklesana godina 1834., a kamen je ponovno izronio tijekom velike suše 1921. godine. Kamenje gladi bilježilo je teške godine koje je donosila suša. Jedna od najtežih epizoda bila je 1540. godina, koju klimatolozi smatraju jednom od najekstremnijih suša u europskoj povijesti. Posebno je snažno pogodila srednju Europu. U povijesnim klimatološkim rekonstrukcijama upravo se 1540. izdvaja kao iznimna godina, dok se suša iz 1616. smatra jednom od najtežih u češkim zemljama. Na području Češke izazvala je ozbiljan neuspjeh uroda, a posljedice su se širile i na susjedne zemlje. Upravo je godina 1616. uklesana u kamen kod Děčína. Povijesni izvori govore o velikom manjku vode i propasti uroda, a danas upravo taj kamen omogućuje znanstvenicima da povežu pisane zapise s fizičkim dokazom o tadašnjoj razini Labe.
Slijedile su druge velike suše, među njima 1706./1707., 1718. i 1719., zatim 1842., 1893., 1921., 1947., 1976., 2003. i 2018. Mnoge od tih godina pojavljuju se na kamenju. Danas znanstvenici natpise mogu uspoređivati s kronikama, zapisima o cijenama hrane, podacima o žetvi, plovidbi i drugim povijesnim izvorima. "Kamenje gladi" postaje vrijedan izvor za rekonstrukciju povijesnih suša. Istraživanja su pokazala da se takvi zapisi mogu koristiti kao dopuna instrumentalnim mjerenjima, posebno za razdoblja prije nego što su postojale moderne meteorološke i hidrološke mreže.
Osim "kamenja gladi", ovogodišnja suša iz riječnih je korita izvukla i čitav niz relikata. Na Dunavu kod Mohácsa u Mađarskoj izronila je olupina njemačkog ratnog broda iz Drugoga svjetskog rata, dok su u blizini Prahova u Srbiji ponovno postali vidljivi ostaci više njemačkih brodova potopljenih 1944. i 1945. godine.
Kod Budimpešte su pronađeni ratni motocikl i ostaci dvojice njemačkih vojnika, a kod Visegráda je iz korita izvađena kamena kugla za koju arheolozi pretpostavljaju da bi mogla biti projektil iz srednjovjekovnog katapulta. U Bugarskoj je povlačenje Dunava otkrilo temelje mosta za koji arheolozi smatraju da je sagrađen 328. godine, za vladavine cara Konstantina, a kod Rusea su pronađeni fosilizirana mamutska čeljust i kljova.
Procjene gospodarskih posljedica ovogodišnje europske suše već se mjere u desecima, a moguće i stotinama milijardi eura. Prema procjeni Triodos Banka, ekstremne vrućine i dugotrajna suša mogle bi ove godine smanjiti BDP Europske unije za oko jedan posto, što bi značilo približno 180 milijardi eura gubitaka. Najvidljivije posljedice osjećaju poljoprivrednici, kojima su zbog manjka oborina i vode za navodnjavanje podbacili brojni usjevi. Velik gospodarski problem predstavljaju i rekordno niski vodostaji. Teretni brodovi mogu ploviti samo s dijelom uobičajenog tereta pa se roba preusmjerava na skuplji željeznički i cestovni prijevoz. Njemačka središnja banka upozorava da ograničena plovnost velikih rijeka i rast troškova prijevoza mogu usporiti industrijsku proizvodnju i izvoz, dok je Institut za svjetsko gospodarstvo iz Kiela još u srpnju procijenio da bi niski vodostaj Rajne njemački gospodarski rast u trećem tromjesečju mogao smanjiti za 0,2 posto.
Zbog manjka vode smanjena je proizvodnja hidroelektrana, a pojedine nuklearne elektrane morale su ograničiti proizvodnju jer nema dovoljno vode za hlađenje reaktora. Austrijski Verbund već je prijavio 370 milijuna eura manju dobit, dok je francuski EDF procijenio da bi mu zarada mogla biti deset posto manja. U Mađarskoj su vlasti otvorile ustavu i preusmjerile dodatnih 20 kubičnih metara vode u Dunav kako bi podignule njegovu razinu kod nuklearne elektrane Paks, a kod elektrane su pripremile i kontrolirano potapanje dviju teglenica kako bi na riječnom dnu napravile privremeni prag i podigle razinu vode.
U Rumunjskoj je zbog kritično niskog Dunava kod nuklearne elektrane Cernavodă vojska razbijala stijene kako bi preusmjerila tok vode, uz radove iskopa i potapanje teglenica napunjenih kamenjem. Intervencija je stajala više od dva milijuna eura, ali nije bila dovoljna. Oba reaktora na kraju su morala biti ugašena jer elektrana više nije imala dovoljno vode za sigurno hlađenje. U Njemačkoj se istodobno razmatra produbljivanje pojedinih dijelova plovnog puta Rajne, dok se prijevoznike potiče na korištenje brodova manjeg gaza i prebacivanje dijela tereta na željeznicu. Europska komisija procjenjuje da suša EU već stoji između 2 i 9 milijardi eura godišnje, a ove je godine iz poljoprivredne pričuve izdvojeno više od 56 milijuna eura hitne pomoći za poljoprivrednike pogođene klimatskim nepogodama i katastrofama u Portugalu, Rumunjskoj, Cipru, Hrvatskoj i Sloveniji.
