Sjedinjene Američke Države u utorak, 3. studenoga 2026. godine, izlaze na izbore koji bi mogli bitno promijeniti političke odnose u Washingtonu. Donald Trump ostat će američki predsjednik bez obzira na njihov rezultat, ali birači će odlučiti koliko će slobode imati u provođenju svojih političkih planova tijekom posljednje dvije godine mandata. Riječ je o takozvanim međuizborima, odnosno 'midterm elections', koji se održavaju na polovici svakog četverogodišnjeg predsjedničkog mandata. Za razliku od predsjedničkih izbora, na kojima se bira tko će voditi Bijelu kuću, međuizbori određuju sastav američkog Kongresa. A upravo je Kongres jedna od najmoćnijih institucija američkog političkog sustava. Bez njegove podrške predsjednik ne može jednostavno donositi nove zakone, odobravati državnu potrošnju ili provesti sve svoje političke zamisli. Zato se međuizbori često smatraju svojevrsnim referendumom o predsjedniku. Građani ne glasaju izravno o njegovu ostanku na vlasti, ali mogu kazniti ili nagraditi stranku koja ga podržava. Kako objašnjava BBC u svojem vodiču kroz američke međuizbore, njihova posebnost jest upravo u tome što se održavaju na polovici predsjedničkog mandata, kada birači prvi put nakon predsjedničkih izbora dobivaju priliku promijeniti odnos snaga u Kongresu.
Što je Kongres i zašto je toliko važan?
Američki Kongres možemo usporediti s parlamentom, ali s jednom važnom razlikom. Dok Hrvatska ima jednodomni Sabor, američki Kongres sastoji se od dva doma: Zastupničkog doma i Senata. Zastupnički dom ima 435 članova, a broj zastupnika pojedine savezne države ovisi o broju stanovnika. Kalifornija, primjerice, ima mnogo više zastupnika od malih saveznih država poput Wyominga. Zastupnici se biraju na dvije godine, što znači da se svih 435 mjesta ponovno popunjava na svakim izborima za Kongres.
Republikanski kandidat za Kongres, Rhett Marques
Senat funkcionira drukčije. Svaka od 50 američkih saveznih država ima po dva senatora, bez obzira na veličinu ili broj stanovnika. Kalifornija, koja ima gotovo 40 milijuna stanovnika, ima jednako toliko senatora kao Wyoming, koji ima manje od 600.000 stanovnika. Senatori imaju šestogodišnji mandat, ali se ne biraju svi istodobno. Svake dvije godine održavaju se izbori za približno trećinu Senata. Ove godine bira se 35 od ukupno 100 senatora, od čega 33 na redovitim, a dva na izvanrednim izborima. Da bi neki prijedlog postao savezni zakon, u pravilu ga moraju prihvatiti oba doma Kongresa, a zatim potpisati predsjednik. Ako se predsjednik s njime ne slaže, može uložiti veto, koji Kongres pod određenim uvjetima može nadglasati. Upravo zato kontrola Kongresa ima toliko veliko političko značenje.
Što se točno bira 3. studenoga?
Amerikanci će ove godine glasati za svih 435 zastupnika i 35 senatora, ali to nije sve. U 39 saveznih država održavaju se i izbori za guvernere, koji imaju važnu ulogu u upravljanju državama. Biraju se i brojni članovi lokalnih parlamenata, državni dužnosnici i predstavnici lokalnih vlasti. U nekim državama građani će se izjašnjavati i na referendumima o pitanjima poput poreza, prava na pobačaj, izbornih pravila ili drugih lokalnih politika. To znači da se na isti dan odlučuje o vlasti na više razina, od Washingtona do pojedinih saveznih država, gradova i okruga. Američki izborni sustav pritom je prilično decentraliziran. Svaka savezna država ima vlastita pravila organiziranja glasanja, registracije birača i prebrojavanja glasova, iako se savezna izborna pravila moraju poštovati u cijeloj zemlji.
Koliko mjesta treba republikancima i demokratima za većinu?
U Zastupničkom domu, ako je svih 435 mjesta popunjeno, za većinu je potrebno 218 zastupnika. U Senatu je situacija nešto drukčija: od ukupno 100 senatora većinu u pravilu osigurava 51 glas, ali kod rezultata 50 prema 50 presudan glas može dati potpredsjednik SAD-a, koji predsjedava Senatom. Republikanci trenutačno imaju većinu u oba doma Kongresa. U Senatu drže 53 mjesta, dok demokrati imaju 45, uz dvojicu neovisnih senatora koji surađuju s demokratima. Zbog toga demokrati na izborima moraju ostvariti neto dobitak od četiri mjesta kako bi preuzeli Senat.
U Zastupničkom domu razlika je mnogo manja, pa nekoliko desetaka izrazito neizvjesnih izbornih okruga može odlučiti koja će stranka kontrolirati cijeli dom. To je posebno važno jer se u velikom dijelu Amerike unaprijed zna koja stranka tradicionalno ima veću podršku, dok se stvarna borba vodi u relativno malom broju politički podijeljenih okruga.
Što će se dogoditi ako demokrati pobijede?
Ovo je najvažnije pitanje američkih međuizbora. Ako demokrati preuzmu većinu u Zastupničkom domu, Senatu ili oba doma Kongresa, Trump će tijekom posljednje dvije godine predsjedničkog mandata morati surađivati s političkim protivnicima kako bi donosio zakone. Primjerice, ako predsjednik želi provesti novu poreznu reformu, značajno promijeniti imigracijsku politiku ili povećati sredstva za određene državne programe, potrebna mu je potpora Kongresa. Demokratska većina mogla bi zaustaviti takve prijedloge ili tražiti velike ustupke. Osim toga, Kongres ima ovlast pokretati istrage o radu savezne administracije, pozivati dužnosnike na saslušanja i zahtijevati dokumentaciju. Ako demokrati preuzmu Zastupnički dom, mogli bi otvoriti niz istraga o Trumpovoj administraciji, njezinim odlukama i poslovanju. Senat ima još jednu važnu ovlast. Potvrđuje mnoge predsjednikove kandidate za visoke državne funkcije, uključujući savezne suce i članove administracije. Demokratska većina u Senatu mogla bi otežati ili zaustaviti dio predsjednikovih imenovanja.
To, međutim, ne znači da bi Trump automatski izgubio vlast. Ostao bi predsjednik, vrhovni zapovjednik oružanih snaga i glavni nositelj američke vanjske politike. Mogao bi nastaviti donositi izvršne uredbe u okviru svojih zakonskih ovlasti, ali bi mu prostor za velike zakonodavne promjene bio uži. Ako republikanci zadrže kontrolu nad oba doma, predsjednik bi imao povoljnije političke uvjete za nastavak svojeg programa, iako to ne jamči da će svi njegovi prijedlozi dobiti potporu.
Zašto predsjednikova stranka često gubi međuizbore?
Američka politička povijest pokazuje zanimljiv obrazac: stranka koja kontrolira Bijelu kuću vrlo često gubi zastupnička mjesta na međuizborima. Jedno od objašnjenja jest da birači koriste međuizbore kako bi izrazili nezadovoljstvo predsjednikom, gospodarskim stanjem ili određenim vladinim odlukama. Osim toga, birači oporbene stranke često su motiviraniji izaći na izbore kako bi ograničili predsjednikovu moć. Tijekom posljednjih 80 godina predsjednikova stranka samo je dvaput povećala broj mjesta u Zastupničkom domu na međuizborima: 1998., za vrijeme Billa Clintona, i 2002., tijekom predsjedništva Georgea W. Busha.
Sličan obrazac vidljiv je i u novijoj povijesti. Barack Obama doživio je težak poraz demokrata 2010. godine, kada su republikanci preuzeli Zastupnički dom. Trump je tijekom prvog mandata 2018. također izgubio republikansku većinu u tom domu. Joe Biden 2022. suočio se s gubitkom demokratske većine u Zastupničkom domu, iako je rezultat njegove stranke bio bolji nego što su mnogi očekivali.
Koje su glavne teme ovih izbora?
Iako se biraju zastupnici, senatori i guverneri, mnogi će Amerikanci pri glasovanju razmišljati o Trumpovoj politici. Među glavnim temama kampanje nalaze se troškovi života, inflacija, cijene stanovanja, imigracija, zdravstvo, porezi, carine i američka vanjska politika. Republikanci ističu gospodarske i sigurnosne ciljeve predsjednikove administracije, strožu imigracijsku politiku te važnost nastavka reformi. Demokrati kritiziraju posljedice pojedinih Trumpovih odluka, posebno na kućne proračune, zdravstvenu zaštitu i funkcioniranje demokratskih institucija.
Posebnu pozornost privlače izbori u saveznim državama poput Georgije, Mainea, Michigana, Ohija, Sjeverne Karoline i Teksasa, gdje se vode važne utrke za Senat. Za kontrolu Zastupničkog doma presudni će biti rezultati u nekoliko desetaka izbornih okruga diljem zemlje. Nijedna pojedinačna država neće sama odlučiti o cijelom Kongresu, ali nekoliko tijesnih rezultata moglo bi promijeniti njegovu političku većinu. Novoizabrani Kongres počinje s radom 3. siječnja 2027. godine.
Zašto su ovi izbori važni i za Europu?
Premda se na prvi pogled radi o unutarnjopolitičkim američkim izborima, njihov rezultat može imati posljedice daleko izvan Sjedinjenih Država. Kongres sudjeluje u odobravanju financijskih sredstava za američku vanjsku i obrambenu politiku, uključujući pomoć Ukrajini, vojnu suradnju sa saveznicima i financiranje međunarodnih programa. Njegove odluke mogu utjecati i na američku trgovinsku politiku, odnose s Europskom unijom i položaj NATO-a. Za europske saveznike pitanje kontrole Kongresa zato je važno jer određuje političke mogućnosti američkog predsjednika, ali i prostor za nadzor nad njegovim odlukama.
