Trnjanski kresovi manifestacija su koja se svake godine početkom svibnja održava na savskom nasipu u Zagrebu, kod Mosta slobode. Paljenjem velikih vatri, uz bogat kulturni i glazbeni program, obilježava se Dan oslobođenja Zagreba, 8. svibnja 1945. godine. Ovog puta obilježit će se u subotu, od 14 sati. No dok je u vrijeme Jugoslavije to bio popularan spoj službene proslave i masovnog okupljanja mladih, danas je obnovljeni događaj postao točka prijepora koja odražava duboke ideološke podjele u hrvatskom društvu.
"Građani Zagreba! Poslije četrigodišnjeg ropstva Zagreb je oslobođen!“ moglo se čuti na radiju prije 81 godinu. Dva dana prije nego što će u ranu zoru, 8. svibnja, Posavski partizanski odred prijeći Savu i ući u nebranjeni grad.
Prvi Trnjanski kresovi održani su 1977. godine u organizaciji tadašnjeg Saveza socijalističke omladine Hrvatske. Lokacija nije odabrana slučajno - upravo su na tom mjestu, kod današnjeg Mosta slobode, partizanske jedinice 8. svibnja 1945. skelom prešle Savu i ušle u grad. Manifestacija je od samog početka bila zamišljena kao kombinacija službenog obilježavanja antifašističke pobjede i opuštenog festivala za građane, posebice mlade.
Ubrzo je događaj stekao kultni status i nadimak "socijalistički Woodstock", iako sličnosti s američkim festivalom, osim održavanja na travi, nije bilo mnogo. Ipak, Kresovi su postali jedinstvena platforma na kojoj su se miješali službeni govori i recitali s nastupima tada najvećih imena jugoslavenske glazbene scene. Osamdesetih su na pozornici uz Savu svirali kultni bendovi novog vala poput Ekatarine Velike, Discipline kičme i Psihomodo popa, ali i legende poput Arsena Dedića, Gabi Novak i Drage Mlinarca.
Cijeli događaj imao je i snažnu "narodsku" komponentu. Tijekom dana održavala su se sportska natjecanja, izviđači su demonstrirali svoje vještine, a nasipom su se širili mirisi s roštilja. Publicist Đorđe Matić prisjetio se te atmosfere.
- Trnjanski kresovi su bili događaj kakav se mogao pojaviti samo i jedino u onom dobu – jedna čudna i lijepa kombinacija društvenog-institucionalnog i slobodnog, radosnog i kvalitetnog. Za mnoge od nas koji smo tad tek počinjali svirati, izaći pred toliku masu ljudi bilo je iskustvo i privilegija - rekao je Matić.
Nakon neuspješnog pokušaja obnove 2008. godine, Trnjanski kresovi ponovno su oživljeni 2015., povodom 70. obljetnice oslobođenja Zagreba. Glavni organizator postala je Mreža antifašistkinja Zagreba (MAZ), inicijativa koja je događaju dala novo, suvremeno značenje. Dok je sjećanje na partizansku borbu ostalo u središtu, naglasak je stavljen na borbu protiv suvremenih oblika fašizma.
- Inkluzivnost je fundamentalni dio antifašizma. I to je borba za radnička prava, to je borba za ženska prava, to je borba za LGBTQ prava, to je borba za prava svih manjina u našem društvu. Baš zato pokušavamo na ovom eventu okupiti različite progresivne udruge da bi se upravo borili protiv takvih fašističkih sila u našem društvu, koje su vrlo prisutne - objasnila je Kiša Bizović Grgas, članica MAZ-a.
Manifestaciju je posljednjih godina snažno podržao i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, a Grad Zagreb postao je i službeni pokrovitelj.
- Mi znamo da je 8. svibnja 1945. godine Zagreb oslobođen, oslobodili su ga partizani i partizanke, i zato se na ovom mjestu pored Mosta slobode na obali Save održava taj plamen, podsjetnik na tu antifašističku povijest Zagreba koju neki pametnjakovići danas pokušavaju osporiti - istaknuo je Tomašević u jednom od svojih govora.
Obnovljena manifestacija od početka je postala predmetom žestokih kritika s desnog političkog spektra. Kritičari tvrde da se na Kresovima slavi dolazak jugoslavenskog komunističkog režima, koji nazivaju novim totalitarizmom, te da se zanemaruju i osporavaju zločini počinjeni nakon 8. svibnja 1945. Posebno im smetaju komunistički simboli, poput kapa s petokrakom i zastava bivše SFRJ, koji se redovito mogu vidjeti na događaju.
Posljednjih godina redoviti su i prosvjedi članova Domovinskog pokreta, predvođenih Igorom Peternelom, koji dolaze na nasip kako bi poručili da se "slavi okupacija". Njihove pokušaje ometanja programa posjetitelji i organizatori najčešće ignoriraju ili nadglasaju bubnjevima.
Osim vanjskih pritisaka, manifestacija se suočava i s unutarnjim polemikama. Održavanje propalestinske radionice "Zmajevi za Gazu" 2024. izazvalo je reakciju povjesničara Ive Goldsteina, koji je agendu nazvao antisemitskom.
- To je moj praznik, ali se ne vidim tamo uz antisemitsku agendu kao ova. Ti ljevičari moraju znati da su društva za koja se zalažu, mračna društva. Ne pitaju se kakve ciljeve propovijedaju. Glavno zlo u čitavoj toj regiji je Iran, protiv kojeg su se digle i arapske zemlje“, na N1 Dnevniku je tad rekao Goldstein.
Organizatori su oštro odbacili te optužbe, tvrdeći da Goldstein ne razumije razliku između anticionizma i antisemitizma.
Glavni organizator današnjih Kresova je Mreža antifašistkinja Zagreba, u suradnji s partnerima poput Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH). Manifestacija prima financijsku potporu Grada Zagreba i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH. Točan iznos troškova organizacije nije javno dostupan. U financijskom izvješću MAZ-a za 2023. navedeni su ukupni prihodi od 37.082 eura, no troškovi pojedinačnih projekata nisu specificirani. Kao priznanje za svoj rad, MAZ je 2024. godine dobio i Nagradu Grada Zagreba.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
To mjesto treba označiti prigodnom pločom, kao podsjetnik na dolazak onih koji su mnoge građane Zagreba "oslobodili" imovine, položaja i života, kao podsjetnik na stvarne događaje koji su slijedili nakon toga; treba dodati i ime onog Ranogajca, da ga prepoznaju ... prikaži još! oni koji ne znaju ili se prave da ne znaju...