Dragan Primorac sve je bliže tome da se kandidira za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora. U intervju za Express govori o svojim ambicijama, ali I o tome kako za nekoliko dana u Hrvatsku dolaze vodeći svjetski znanstvenici, nastavljajući tradiciju međunarodnih skupova koji su našu zemlju pozicionirali na globalnoj znanstvenoj karti. Prije 30 godina osnovana je znanstvena organizacija koja je iz jedne ideje prerasla u jednu od najutjecajnijih platformi u biomedicini. Sve je započelo 1996. godine kada je, tijekom stručnog skupa u SAD-u, Dragan Primorac iznio ideju o osnivanju međunarodnog društva koje bi povezivalo različite biomedicinske discipline, odnosno International Society for Applied Biological Sciences (ISABS) – Međunarodnog društva
primijenjenih bioloških znanosti.. Cilj je bio dovesti vrhunske svjetske znanstvenike u Hrvatsku i omogućiti prijenos znanja u kliničku praksu. Već godinu dana kasnije u Splitu je održan prvi veliki međunarodni skup koji je označio početak priče koja traje i danas.
Proveli ste prvu cjelogenomsku analizu u Hrvatskoj, a ubrzo nakon toga i rutinsku interpretaciju cijelog genoma. Kako je izgledao taj trenutak u praksi – je li to bio tihi laboratorijski pomak ili ste svjesno znali da je riječ o povijesnoj promjeni za hrvatsku medicinu? Osobno ste dali uzorak krvi za tu analizu. Što nam je cjelogenomska analiza uopće donijela, tj. pokazala?
- O važnosti postignutog iskoraka najbolje svjedoči izjava američkog kolege s čuvenog Dartmouth Health, člana projektnog tima: „Riječ je o povijesnom iskoraku jer je u tome trenutku Specijalna bolnica Sv. Katarina postala globalno prva zdravstvena institucija koja je omogućila svakom svom pacijentu cjelogenomsku analizu s potpunom kliničkom interpretacijom“. Iako naš genom čini približno 3,2 milijarde parova baza ranijih godina, klinička genetika se oslanjala na ciljane genske panele, odnosno analizu samo 1–1,5 % ukupnog ljudskog genoma, koji izravno kodira proteine, dok preostali dio genoma koji sadrži brojne regulatorne elemente koji upravljaju ekspresijom gena, stabilnošću genoma i ključnim biološkim procesima nije bio rutinski analiziran. Važno je naglasiti da se klinička vrijednost cjelogenomske analize ne nalazi samo u „očitanju“ genoma, nego u preciznoj i stručnoj interpretaciji dobivenih rezultata. To uključuje povezivanje genskih varijanti s vanjskim obilježjima pacijenta (fenotip), obiteljskom anamnezom i svim relevantnim kliničkim podacima uz primjenu jasno definiranih dijagnostičkih algoritama, stručnih smjernica i obveznog genetskog savjetovanja. Sve to bilo bi nezamislivo bez naprednih softverskih platformi temeljenih na strojnome učenju i umjetnoj inteligenciji (engl. Artificial Intelligence, AI), koje koristimo i koje su presudne za klinički primjenjivu analizu složenih genomskih podataka. Ljudska DNA doista je fascinantna i predstavlja ključan izvor informacija koji određuje naše zdravlje i sklonost bolestima. i nešto više od 19.000 gena koji kodiraju proteine. Ti geni upravljaju svim temeljnim biološkim funkcijama – od strukture stanice i metabolizma do signalizacije i imunološkog odgovora. Kada bismo DNA iz samo jedne ljudske stanice potpuno razmotali, bila bi duga oko 2 metra. S obzirom na to da ljudsko tijelo sadržava 30 do 40 bilijuna stanica, ukupna duljina DNA u našem organizmu dosegla bi nevjerojatne razmjere – red veličine oko pet stotina udaljenosti između Zemlje i Sunca. Istodobno, DNA je i izrazito dinamična molekula: svakoga dana u svakoj stanici nastaju deseci tisuća do više od milijun oštećenja DNA. Većinu njih stanica uspješno popravlja složenim mehanizmima, no dio promjena može izbjeći nadzoru i tijekom vremena pridonijeti razvoju bolesti – osobito malignih. Pouzdano otkrivanje takvih promjena moguće je jedino molekularnom analizom DNA. Zbog toga analiza cijelog genoma, koja obuhvaća velik broj strukturnih varijanti te varijanti u nekodirajućim dijelovima genoma, omogućuje potpuniji uvid u genetičke uzroke bolesti, osobito kod poligenetskih poremećaja kod kojih složena kombinacija promjena u različitim genima dovodi do nastanka bolesti. Jedna od najvećih prednosti cjelogenomske analize jest mogućnost dobivanja kompletne slike genetičkog profila pojedinca, otkrivanje do tada neprepoznatih varijanti, dublje razumijevanje mehanizama nastanka bolesti te pravovremeno postavljanje ispravne dijagnoze koja omogućuje ciljano liječenje.
U Splitu je upravo obilježen povijesni događaj koji je još prije više od tri desetljeća snažno odjeknuo u svjetskim znanstvenim krugovima i trajno pozicionirao Hrvatsku na globalnoj karti forenzičke i biomedicinske izvrsnosti. Naime, prije 32 godine upravo je ovdje, u suradnji s američkim kolegama, započet pionirski proces identifikacije žrtava iz masovnih grobnica – proces koji će zauvijek promijeniti način na koji znanost služi istini i dostojanstvu čovjeka.
- Kao da je bilo jučer, i danas se jasno sjećam našeg dolaska u Split u ožujku 1994. godine, zajedno s kolegama prof. Michaelom Badenom, Mitchellom Kennedyjem i Stephanom Skalelom. Stigli smo američkim transportnim zrakoplovom C‑130 Hercules, dopremivši sa sobom opremu i kemikalije potrebne za tada iznimno zahtjevne analize. U Zračnoj luci dočekao nas je prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, koji je koordinirao sve naše aktivnosti u Hrvatskoj. Iz zračne luke uputili smo se izravno u laboratorij kako bismo, primjenom DNA analize, pokušali identificirati koštane ostatke izvađene iz rijeke Neretve, za koje se sumnjalo da pripadaju dječaku stradalom u utapanju gotovo deset godina ranije. Već sljedećega jutra identitet dječaka bio je potvrđen. Time su simbolično, ali i stvarno, otvorena vrata sustavnoj primjeni DNA tehnologije u identifikaciji žrtava – uključujući i one iz masovnih grobnica. Istoga dana, 16. ožujka 1994. godine, laboratorij je i službeno otvoren. Taj datum trajno je upisan u povijest hrvatske znanosti kao trenutak u kojem je Hrvatska zakoračila u eru moderne DNA analize. Već u najtežim ratnim okolnostima Hrvatska je prepoznala potencijal molekularne genetike i započela njezinu sustavnu primjenu. Time smo se svrstali među svjetske pionire u identifikaciji žrtava masovnih stradanja. Takav pristup rezultirao je iznimno visokom stopom identifikacije nestalih osoba – u pojedinim skupinama i višom od 90 posto. DNA analiza omogućila je precizno, nedvojbeno i znanstveno utemeljeno utvrđivanje identiteta, čime su obitelji nestalih konačno dobile ono što su najviše trebale: istinu i mir nakon dugotrajne neizvjesnosti.
U tom kontekstu osobito valja istaknuti snažne i kontinuirane napore Vlade Republike Hrvatske, predvođene Andrejem Plenkovićem, kao i odlučnost potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i njegova tima. Zahvaljujući njihovoj predanosti ostvareni su značajni pomaci u procesu identifikacija, često u iznimno složenim i zahtjevnim okolnostima. To uključuje i istraživanje te obradu izrazito kompleksnih sekundarnih masovnih grobnica, poput lokacije Petrovačka dola u Vukovaru, koje predstavljaju jedan od najtežih forenzičkih izazova suvremenog doba.
Povijesna i znanstvena važnost Vašeg pristupa dodatno je potvrđena nedavno u Kliničkom bolničkom centru Split. A prije 30 godina prvi objavili rad u svijetu u kojem ste pokazali da DNA tehnologija može biti korištena u identifikaciji žrtava masovnih grobnica.
Točno, prije par dana u KBC-u Split je obilježena 30. obljetnica objave pionirskog rada u časopisu Journal of Forensic Sciences, službenom glasilu Američke akademije za forenzičke znanosti. U tom je radu prvi put u svijetu nedvojbeno demonstrirano da se DNA analiza može primjenjivati sustavno, pouzdano i reproducibilno u kontekstu masovnih identifikacija žrtava rata. Time su postavljeni temeljni metodološki i operativni standardi koji su kasnije prihvaćeni i implementirani u brojnim međunarodnim humanitarnim i forenzičkim misijama. Hrvatski model identifikacije, utemeljen na integraciji naprednih laboratorijskih metoda, rigoroznih statističkih kriterija i multidisciplinarne suradnje, danas se smatra jednim od referentnih pristupa u globalnoj forenzici, potvrđujući kako znanstvena izvrsnost može imati dubok i trajan humanitarni učinak.
Prije par dana predstavljena je knjiga „Imena u tišini“ koja opisuje to razdoblje. Vaši rezultati su bili među ključnima za utvrđivanje istine o Domovinskom ratu, posebice u Kongresu SAD-a. Kada je riječ o raspravama pred američkim Kongresom, presudni argumenti nisu se temeljili na političkim stavovima, već na čvrstim, znanstveno potvrđenim činjenicama. Ključnu ulogu imale su forenzičke analize, sustavno prikupljeni podaci o masovnim grobnicama te rezultati DNA identifikacija žrtava. Upravo ti nedvojbeni dokazi jasno su potvrdili obrambeni karakter Domovinskog rata, razmjere agresije kojoj je Hrvatska bila izložena te postojanje sustavnih zločina nad civilima i ratnim zarobljenicima.
Znanost se pritom pokazala kao temeljni jamac istine. Rezultati dobiveni primjenom međunarodno priznatih i standardiziranih metoda ne ostavljaju prostor za proizvoljna tumačenja ni političke manipulacije. Forenzički nalazi tako su postali trajan, vjerodostojan i neoboriv dokaz povijesnih činjenica.
Poseban značaj imalo je svjedočenje prof. Barbare Wolf, jedne od najuglednijih američkih forenzičkih patologinja. Ona je u prosincu 1995. godine, pod prisegom pred Kongresom Sjedinjenih Američkih Država, detaljno predstavila rezultate identifikacija provedenih u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Nakon tog izlaganja postalo je jasno da se znanstveno utvrđena istina o razmjerima i prirodi ratnih zločina više ne može osporiti niti relativizirati.
O još jednom Vašem postignuću hrvatska javnost zna malo. Duboki Jarak?
Eksplozija u Dubokom Jarku kraj Sesveta 1994. godine predstavlja jedan od prijelomnih trenutaka u razvoju suvremene forenzičke medicine u Hrvatskoj – događaj u kojem su se u iznimno zahtjevnim i osjetljivim okolnostima isprepleli sigurnosni, pravosudni i znanstveni aspekti, stvarajući temelje nove paradigme u istraživanju i dokazivanju.
Na temelju odluke Vojnog suda u Zagrebu te vojnog istražnog suca Danka Kovača od 18. travnja 1994. godine, formiran je specijalizirani stručni tim u sastavu prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, prof. dr. sc. Marija Definis Gojanović i dr. sc. Dragan Primorac. Zadaća bila je provođenje složenog forenzičkog vještačenja uzoraka tkiva prikupljenih tijekom očevida na prostoru skladišta Hrvatske vojske nakon razorne eksplozije.
Ključna prekretnica ovog postupka leži u činjenici da je po prvi put u hrvatskoj pravosudnoj praksi sud (sudac Danko Kovač, 18.travnja 1994.) izdao nalog za forenzičko vještačenje primjenom DNA tehnologije. U tom trenutku, riječ je bila o metodološkom iskoraku koji je nadilazio tadašnje standarde – ne samo u nacionalnom, već i u širem međunarodnom kontekstu. DNA analiza time je prvi put institucionalno priznata kao pouzdan i znanstveno utemeljen dokazni alat, čime je otvoreno novo poglavlje u forenzičkim istraživanjima i sudskoj praksi.
Posebnu težinu ovoj odluci daje činjenica da je donesena u vremenu kada je DNA tehnologija bila tek u začecima svoje praktične primjene, izuzetno zahtjevna, tehnološki ograničena i dostupna samo malom broju vrhunskih laboratorija u svijetu. Upravo u takvim okolnostima, odluka o njezinoj primjeni svjedoči o iznimnoj viziji, hrabrosti i povjerenju u znanstvenu izvrsnost. Nedavno je brigadni general Ante Gugić dodatno osvijetlio ovaj povijesni trenutak, prvi put javno iznoseći niz do sada manje poznatih detalja. Posebno je istaknuo kako su upravo on i tadašnji ministar obrane Gojko Šušak, prepoznajući potencijal DNA tehnologije i vjerujući u stručnost hrvatskih znanstvenika, donijeli odluku da se realizacija ovog iznimno zahtjevnog zadatka povjeri timu predvođenom prof. dr. sc. Anđelinovićem. Ta odluka pokazala se dalekovidnom i presudnom. Ne samo da je omogućila rješavanje konkretnih forenzičkih pitanja vezanih uz tragediju u Dubokom Jarku, nego je otvorila put sustavnoj primjeni DNA analize u Hrvatskoj. Upravo iz tog iskustva proizašli su modeli i standardi koji će kasnije biti primijenjeni u identifikaciji žrtava Domovinskog rata, ali i prihvaćeni u međunarodnoj forenzičkoj zajednici.
1994.godine u Hrvatsku ste doveli američke novinare koji su po prvi put u američkom medijskom prostoru prikazali strahote agresije na Hrvatsku. Emisija se zvala Heroes of Hope.
Dokumentarni serijal Heroes of Hope, emitiran na američkoj televiziji WTNH Channel 8, predstavljao je prijelomni trenutak u informiranju međunarodne javnosti o stvarnim razmjerima stradanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Po prvi put američka publika dobila je cjelovit, činjenicama potkrijepljen i znanstveno utemeljen uvid u tragediju koja se odvijala daleko od očiju svijeta.
S nama je bila višestruko nagrađivana novinarka Kendra Farn, uz snimateljicu Laurie LeMay, čiji je profesionalni pristup omogućio iznimno rijedak i autentičan pogled na rad forenzičkih timova na terenu. Tijekom boravka u Hrvatskoj, njihova nas je kamera sustavno pratila skroz ve faze procesa – od ekshumacija masovnih grobnica, preko laboratorijskih analiza, pa sve do završnih identifikacija i emotivnih susreta s obiteljima žrtava.
Znanstvena vrijednost ovog serijala iznimna je jer dokumentira prvu sustavnu primjenu DNA tehnologije u identifikaciji žrtava masovnih grobnica u ratnim uvjetima. Prikazani su postupci utemeljeni na empirijskim dokazima, međunarodno priznatim metodama i strogo definiranim protokolima, uz dosljedno poštivanje najviših etičkih standarda i dostojanstva svake žrtve. Time je javnosti približen ne samo rezultat, već i sam proces – zahtjevan, precizan i znanstveno rigorozan. No, posebna snaga serijala leži u njegovoj sposobnosti da uravnoteži znanstvenu objektivnost s duboko humanom dimenzijom. Autorski pristup bio je odmjeren, lišen senzacionalizma, ali istodobno izrazito dojmljiv i emocionalno snažan. Upravo ta sinergija istraživačkog novinarstva i znanstvene metodologije učinila je Heroes of Hope jednim od najrelevantnijih i najutjecajnijih dokumentarnih projekata svoga vremena. Serijal je značajno pridonio promjeni percepcije Domovinskog rata u Sjedinjenim Američkim Državama, kako u javnosti, tako i među donositeljima odluka. Jasno je demonstrirao da se istina ne gradi na interpretacijama, već na dokazima – na činjenicama koje su provjerljive, reproducibilne i znanstveno potvrđene. Time je Heroes of Hope postavio visoke standarde profesionalnog novinarstva i potvrdio da odgovorno, argumentima utemeljeno izvještavanje može imati dalekosežan društveni, politički i međunarodni utjecaj. Ujedno je pokazao kako spoj znanosti i medija, kada je vođen integritetom i istinom, može postati snažan instrument u borbi protiv zaborava i relativizacije povijesti.
Za svega nekoliko dana vodeći svjetski znanstvenici dolaze u Hrvatsku. Prije 30 godina ste osnovali znanstvenu organizaciju koja je prerasla jednu od najutjecajnijih u svijetu. Kako je sve započelo?
1996. godine, tijekom godišnjeg sastanka Američke akademije za forenzičke znanosti u Nashvilleu (Tennessee, SAD), kao mladi znanstvenik svom kolegi i prijatelju, jednom od vodećih američkih genetičara, prof. dr. Mosesu Schanfieldu, s George Washington University, iznio sam ideju o osnivanju International Society for Applied Biological Sciences (ISABS) – Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti. Moram priznati da nitko od nas nije mogao pretpostaviti u što će ta vizija prerasti.
Ideja je bila objediniti različite biomedicinske discipline na načelima interdisciplinarnosti, s ciljem translacije rezultata znanstvenih istraživanja u dijagnostiku i kliničku praksu, te organizirati najprestižnije znanstvene skupove iz područja biomedicine upravo u Hrvatskoj. Hrvatsku je zamislio kao mjesto okupljanja vodećih znanstvenika svijeta te kao mjesto gdje će se najavljivati najnoviji iskoraci u medicini. Danas, 30g. od toga dana, ISABS predstavlja globalnu platformu koja okuplja vrhunske znanstvenike, uključujući dobitnike Nobelove nagrade, i snažno doprinosi razvoju personalizirane medicine, forenzike i biomedicine općenito.
Ponovno je sve započelo u Splitu?
Točno, godinu dana nakon inicijalne ideje, tijekom održavanja 49th Annual Meeting of the American Academy of Forensic Sciences (AAFS) u New Yorku, predstavio sam strukturiran plan i popis pozvanih predavača, što je bio ključni preduvjet za realizaciju prvog ISABS-ova skupa u Hrvatskoj. U novootvorenoj zgradi Medicinskog fakulteta u Splitu, 23. rujna 1997., svečano je započeo rad The First European–American Intensive Course in PCR-Based Clinical and Forensic Testing koji je trajao do 3. listopada. Ovaj kongres donio je potpunu inovaciju u organizaciji znanstvenih skupova – uz teorijski dio nastave, sudionici su tijekom cijelog tjedna prolazili i praktičnu edukaciju. Radili su na izdvajanju DNA iz različitih uzoraka, njenom umnažanju (PCR) i analizi, čime je postavljen novi standard u povezivanju znanosti i kliničke prakse. Nedugo nakon toga u organizaciju budućih znanstvenih događaja uključio se i prof. dr. Stanimir Vuk-Pavlović s Mayo Clinic. Uključenjem čuvene američke Mayo Clinic, započinje nova era – ISABS je počeo „disati punim plućima“ kao neprofitna udruga posvećena promicanju, razvoju i unapređenju primijenjenih biomedicinskih znanosti, s posebnim naglaskom na kliničku genetiku, personaliziranu medicinu te forenzičku i antropološku genetiku. Nedugo po tome u organizaciju konferencije se uključuje i Specijalna bolnica „Sveta Katarina“. Danas, gotovo tri desetljeća od svojih početaka, ISABS je prerastao u svjetski znanstveni brand. Njegov službeni časopis, Croatian Medical Journal (CMJ), od samih početaka prati rad ISABS-a, a dosad je objavio 14 tematskih brojeva koji su značajno podigli citiranost časopisa i povećali njegovu globalnu vidljivost.
Od 15. do 19. lipnja 2026. u Dubrovniku se održava jedan od najvažnijih svjetskih znanstvenih događaja iz područja personalizirane medicine te primjene umjetne inteligencije u medicini, forenzičkim i antropološkim znanostima: „ISABS and Mayo Clinic 14th Conference: Advances in Application of Artificial Intelligence in Precision Medicine“.
Na konferenciji će sudjelovati vodeći svjetski znanstvenici, uključujući Nobelovce prof. dr. Gregga Semenzu, prof. dr. Thomasa Südhofa, i prof. dr. Aarona Ciechanovera. Poseban dio konferencije bit će jedinstvena manifestacija “Nobel Spirit”, u sklopu koje će Nobelovci, zajedno s liječnicima, znanstvenicima i studentima medicinskih fakulteta, raspravljati o budućnosti medicine, razvoju znanosti i društva u cjelini. Događaj će izravno prenositi HRT. U radu kongresa slijedeće godine, sudjelovat će više od 600 vrhunskih znanstvenika i liječnika iz prestižnih svjetskih institucija, poput University of Pittsburgh Medical Center, Dartmouth School of Medicine, Johns Hopkins University, Harvard Medical School, Mayo Clinic, MIT, Penn State University, University of San Francisco, University of North Texas, National Institutes of Health, Stanford University, Erasmus MC University, University of New Haven, Children’s Hospital Oakland Research Institute, Max Planck Institute, Karolinska Institute, i drugih.
Tijekom “ISABS and Mayo Clinic 14th Conference: Advances in Application of Artificial Intelligence in Precision Medicine”, obrađivat će se najaktualnije teme koje oblikuju budućnost medicine, uključujući: dijagnostiku i liječenje karcinoma uz primjenu umjetne inteligencije, personaliziranu terapiju i razvoj lijekova temeljen na AI modelima, predviđanje rizika od nastanka bolesti pomoću umjetne inteligencije, primjenu umjetne inteligencije u kliničkim disciplinama: patologiji, radiologiji, kardiologiji, ortopediji, neurologiji, hematologiji i dr., etiku i sigurnost podataka u kontekstu primjene umjetne inteligencije u medicine, cjelogenomsku analizu i integraciju umjetne inteligencije u interpretaciju genetskih podataka, razumijevanje patoloških procesa na razini stanice uz pomoć AI tehnologija, ulogu umjetne inteligencije u forenzičkim znanostima, uključujući rekonstrukciju mjesta događaja, primjenu umjetne inteligencije u antropologiji i analizi bioloških tragova, itd.
I nekoliko drugih skupova se održava tijekom kongresa.
Uz glavni kongres, održat će se i nekoliko satelitskih simpozija partner institucija, među kojima su “2nd International Regenerative Medicine Experts Society (IARMES) Conference”, European Olympic Committees Medical Commission Conference, radionica Crime Scene Investigation koju tradicionalno organiziraju ISABS i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Deseti kongres humane genetike u suradnji s Hrvatskim društvom za humanu genetiku, Treći kongres personalizirane medicine u suradnji s Hrvatskim društvom za personaliziranu medicinu te konferencija “25 Years of Inflammaging”, u organizaciji GlycanAge-a.
Broj znanstvenika koji su sudjelovali u radu Vašeg kongresa kao i Nobelovaca je impresivan?
Do danas je u radu ovih prestižnih skupova sudjelovalo je više od 7.000 znanstvenika te oko 800 pozvanih predavača iz 85 zemalja. Do sada je deset dobitnika Nobelove nagrade sudjelovalo u njegovom radu: Aaron Ciechanover, Richard Roberts, Gregg Semenza, Svante Pääbo, Robert Huber, Ada Yonath, Paul Modrich, Harald zur Hausen, Avram Hershko i Thomas Südhof. S druge strane Nobel SPirit koji je postao svjetski „brand“, radimo u partnerstvu s Hrvatskom radiotelevizijom. Nobel Spirit je postao trajna platforma koja povezuje hrvatsku akademsku i kliničku zajednicu, posebice mlade znanstvenike i liječnike te studente i učenike s vodećim znanstvenicima svijeta, potiče nove suradnje te globalno povećava vidljivost Hrvatske. Temeljna poruka koju šaljemo mladim znanstvenicima je “Ne bojte se riskirati” i “Najveći rizik koji možete napraviti je ne riskirati”, ako želite napraviti značajne iskorake u životu. U partnerstvu s Hrvatskom liječničkom komorom, koja temeljem kriterija izvrsnosti nagrađuje najizvrsnije studente medicinskih fakulteta sudjelovanjem na kongresu, napravljen je novi značajan iskorak u edukaciji budućih generacija hrvatskih liječnika. Kongres sustavno i detaljno prate Liječničke novine koje objavljuju razgovore s predavačima te predstavljaju najaktualnije teme kao i zaključke kongresa. S druge strane, Hrvatski liječnički zbor, putem svojih društava – Hrvatskog društva za humanu genetiku i Hrvatskog društva za personaliziranu medicinu – od pruža snažnu potporu. Zbog iznimnog utjecaja koji ISABS konferencija ima na promociju Hrvatske kao znanstvene i turističke destinacije, Hrvatska turistička zajednica postala je strateški partner u promociji kongresa.
Posebno ste fokusirani na mlade?
Uz globalnu promociju Hrvatske u području zdravstva i znanosti, kongresi u organizaciji ISABS-a, Mayo Clinic i Specijalne bolnice Sv. Katarina, istodobno su i snažan instrument u edukaciji najizvrsnijih studenata iz Hrvatske i inozemstva. Onim najboljima, čije radove ocjenjuju vrhunski svjetski znanstvenici, među kojima i Nobelovci, se dodjeljuje posebna, iznimno prestižna nagrada “ISABS Young Investigator Award”.
Uz snažan fokus na globalnu promociju Hrvatske u području zdravstva i znanosti, kongresi posebnu pažnju posvećuju edukaciji najuspješnijih hrvatskih srednjoškolaca. Njihov razvoj i motivacija tradicionalno se podržavaju u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih te Agencijom za odgoj i obrazovanje. Kroz natječaj za najbolji esej iz područja biologije čovjeka, genetike, kemije, infektivnih bolesti, umjetne inteligencije, itd., učenici imaju priliku pokazati svoje znanje, kreativnost i znanstvenu znatiželju. Eseje evaluira interdisciplinarno povjerenstvo ISABS-a, a najizvrsniji učenici bivaju nagrađeni prestižnom nagradom “Future Scientist Award”.
Zanimljivost koja potvrđuje vrijednost ove inicijative jest činjenica da su među dosadašnjim dobitnicima i učenici koji su nakon srednje škole upisali neka od najprestižnijih svjetskih sveučilišta, uključujući Columbia University, University of Pennsylvania, Yale i druga Ivy League sveučilišta. To svjedoči o iznimnoj razini izvrsnosti i potencijalu mladih ljudi koje ISABS prepoznaje i podržava.
