Style Atlas Zagreba
3592 prikaza

Jelačićev plac: prvi vatromet u Zagrebu 1865. pobio je 10 ljudi

Nastavak sa stranice: 1

Gradska kavana na placu otvorena je 1930. godine i bila je posljednji primjerak autentičnog kavanskog prostora u gradu. Kao i danas i u to vrijeme 'kavanska' kultura bila je dio života grada, a točno se znalo gdje se nalaze umjetnici, a gdje trgovci, političari.

Do 1946. godine nosio je naziv Trg Jelačića bana, a dolaskom komunističke vlasti, na zgražanje javnosti, i bez ikakvog obrazloženja, spomenik banu Jelačiću nestao je s trga 1947. godine, gotovo preko noći. Trg je tada dobio ime Trg Republike, a iako sajmišta više nije bio od uređenja tržnice Dolac, sredinom 30-ih godina prošlog stoljeća, trg je i dalje ostao okupljalište građana ali i njihovih automobila.

Trg bana Josipa Jelačića | Author: Sanjin Strukic/PIXSELL Sanjin Strukic/PIXSELL
Trgom i Ilicom pored današnje NAMA-e 1901. godine projurila su prva 'kola bez konja', tj. prvi automobil kojim se provozao trgovac Ferdinand Budicki pred zaprepaštenom publikom. I tako najavila novu eru u životu grada.

''Taj prvi automobili koji se pojavio u Zagrebu nije bio baš ni toliko velik, a vozio je umjerenom brzinom. Sam oblik mu je bio nešto nezgrapan, s velikim valjkom otraga za benzin i samo sa jednom sjedalicom. Nije vozio brzo, ali je strahovito štropotao šireći oko sebe neki nepoznati i zagušljiv smrad od koje je Zagrepčane uhvatila kijavica kao da su srkali burmut. Preplašio je i pse koji su lajući i zavijajući bježali na sve strane, a uzbudio je i čopor stoke toliko da je jedna očajna krava ušla u najbližu trgovinu i tamo napravila rusvaj'', zapisao je tada jedan društveni kroničar.

Kako je grad rastao pa se i tako povećavala potreba za parkiranjem tih ljubimaca na četiri kotača, tadašnji Trg Republike postao je parkiralište i tako izgubio svoju vrijednost kao simbola jednog grada. Posljednje vozilo napustilo je trg 1975. godine.

Trg je postao zaštićena urbanistička cjelina 1962. godine a građevine koje ga okružuju tijekom godina doživjele su niz rekonstrukcija pročelja i prizemnih dijelova. Najstarija kuća, piše Špoljarić, nalazi se tik uz hotel Dubrovnik.

Posljednja izgrađena građevina bio je tada prvi neboder sa aluminijskom oplatom u ovom dijelu Europe, visine od 64 metra. Izgrađen je 1958. godine.

Neboder na Trgu bana Josipa Jelačića | Author: Patrik Macek/ PIXSELL Patrik Macek/ PIXSELL
Tijekom 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća Trg je bio predmet raznih studija s obzirom na veliki značaj kojeg je imao, ali i građevine sa trgovačkim, obrtničkim, poslovnim i ugostiteljskim sadržajem koje su ga okruživale. Ističe se tu i neboder u Ilici 1a sa poslovnim sadržajima, pa hotel Dubrovnik, zgrada Osiguravajućeg zavoda na uglu Praške ulice, Gradska štedionica s bankom i poslovnim sadržajima, no i robna kuća Varteks i mnoge druge.

Nakon 90-ih Trg bana Josipa Jelačića postao je glavna lokacija za organizaciju svih događanja u gradu. Mnogi će reći da se na prostoru dimenzija 186 sa 72 metra najviše građana okupilo 21. studenog 1996. godine na prosvjedu u znak podrške radiju 101 kada je 120.000 Zagrepčana prosvjedovalo protiv ukidanja koncesije ovom legendarnom radiju uz kojeg su odrastale mnoge generacije.

Trg je svjedočio i povijesnom ulasku Hrvatske u EU a u središnjoj proslavi sudjelovalo je oko desetak tisuća ljudi. Sjetit ćemo se i drugih prosvjeda, sindikalnih, reformskih, političkih skupova, različitih organizacija, prebrojavanja snaga i mišića, no i vječite misterije bez pravog odgovora – koliko ljudi može stati na naš glavni trg.

Na video zidu pratio se i prijenos izricanja presude generalima u Haagu, a i dan danas organiziraju se razne manifestacije, smotre folklora, ulični nastupi, i sajmovi domaćih i prirodnih proizvoda. Sve su to povijesni događaji koji nikako ne mogu zaobići trg, pa ni njegovog čuvara sa sabljom okrenutom u smjeru juga, koji je sredinom srpnja, osvanuo sa kockastim plaštem i kravatom.

Trg ban Josipa Jelačića | Author: Petar Glebov/PIXSELL Petar Glebov/PIXSELL
''Trebao bi tako ostati zauvijek'', govorili su promatrači koji su na glavnom trgu slavili nogometne uspjehe i pjevali sa nogometašima koji su se sa Svjetskog prvenstva u Rusiji vratili sa srebrnom medaljom na prsima. Možda je tada bilo najviše ljudi na trgu, koji su nekoliko sati čekali dolazak nogometaša čiji je put po ulicama grada pratilo, kako će reći, pola milijuna ljudi.Tradicija je to i običaj, glavna pozornica zemlje na kojoj se pjevalo i dočekivalo zlatne, srebrne i brončane sportaše, slavilo njihove uspjehe.

Ovih se dana trg priprema za dolazak nove 2019. godine, i još jedan tradicionalni doček uz glazbu, smijeh, šampanjac i spektakularni vatromet kakve smo mogli gledati svih ovih godina. Prvi takav veći vatromet na Jelačićevom placu Zagrepčani su imali priliku vidjeti 9. lipnja davne 1865. godine.

No za razliku od ovih današnjih, taj je tragično završio, kako piše Špoljarić. Iako je sve išlo po planu i programu, u jednom se trenutku zapalila željezna cijev napunjena kemikalijama. Od posljedica eksplozije poginulo je desetero ljudi, a još ih je toliko ozlijeđeno. Pirotehničar Lamberger osuđen je na dva mjeseca zatvora, a o toj strašnoj nesreći pričalo se i desetljećima nakon nje.

Trg ban Josipa Jelačića | Author: Borna Filic/PIXSELL Borna Filic/PIXSELL
Vjerujemo kako se takvi problemi više neće ponoviti, i da se neće ponoviti oni dani kada su se slučajni prolaznici na Trgu skrivali u skloništima ispod placa, u koja se ulazilo kroz prolaz Harmicu. Bilo je to za vrijeme rata i uzbuna a oni koji su se tamo zatekli uvjereni su da se ispod cijelog prostora trga nalazi mreža hodnika i skloništa.

Možda je to samo još jedna u nizu mnogih misterija i legendi o Zagrebu koja kruži ulicama i trgovima, i priča priču o srcu grada, i simbolu, spomeniku koji mirno stoji i 152 godine nakon što je prvi put postavljen na trg koji sada nosi njegovo ime. 

  • Stranica 2/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.