Tehno Digital Takeover
158 prikaza

Diskriminacija je bauk digitalnog svijeta

Ilustracija
Thinkstock
Vaš telefon otkriva volite li putovati u opasna područja, kad radite a kad ste budni, na temelju čega se može zaključiti o vašoj nesanici, psihičkom zdravlju i pouzdanosti. Privatna zdravstvena osiguranja vas na temelju toga mogu svrstati u rizičnu kategoriju osiguranika

Prošli je tjedan tvrtka Airbnb, putem koje mnogi građani Hrvatske unajmljuju smještaj u inozemstvu, a mnogi i u Hrvatskoj iznajmljuju stanove strancima, objavila da će poticati svoje korisnike na poštovanje etičkih standarda i izbjegavanje diskriminacije.

Airbnb je unajmio vodeće američke pravnike da je savjetuju u tom poslu, a planira i korisnike koji budu prihvatili upute, nagrađivati povoljnijim tarifiranjem.

Iznajmljivači i unajmljivači putem Airbnb-a međusobno sami ugovaraju smještaj. To otvara mogućnost diskriminacije, po spolu, rasi, socijalnom statusu, čak i po izgledu. 

Hotelima i drugim oblicima reguliranog smještaja u većini no. Putem Airbnb i jedna i druga strana lako može doći početak planira nagrađivati one koji umjesto „bireštaj rezerviraju po načelu tko se prvi javi, odnosno po kriterijima najbliže ili najpovoljnije lokacije koju putnik traži.

Etički problem u novoj digitalnoj ekonomiji sve se češće raspravlja. Diskriminacija je vjerojatno najveći, ali ne i jedini problem. 

Kršenje privatnosti putem algoritama koji obrađuju velike količine podataka (big data) drugi je primjer.

Najčešće se spominje slučaj kad je američki maloprodajni lanac Target u nekoliko je navrata jednoj obitelji slao ponude za kupnju opreme za bebe. 

Napokon, otac i majka pobunili su se da se u njihovoj obitelji ne čeka još jedno dijete dok nisu saznali da je trudna njihova kći, koja je bila u osjetljivim godinama, a roditeljima tajila stvar. 

Target nije specifično znao da je djevojčica u drugom stanju. 

Analizirali su 25 vrsta podataka o tisućama svojih kupaca. Ustanovili su da oni koji u jednom razdoblju pokazuju interes za određenom vrstom proizvoda, boja, i okusa poslije počnu kupovati opremu za bebe.

Privatni podatak otkriven je u neku ruku nehotično. Čelnici velikih internetskih tvrtki, na primjer Facebooka, posljednjih su godina isticali da je privatnost pojam koji u internetskom dobu ne igra, no nedavno je ured američkog predsjednika izdao analizu u kojoj ispituje etičnost prikupljanja i analize podataka u različitim elektroničkim bazama, 

čija upotreba može ozbiljno ugroziti ravnopravnost građana u radu, poslovanju, čak i u političkim pravima. Posebno je osjetljivo kreditiranje. Financijske institucije daju kredite dužnicima za koje vjeruju da će ih vratiti. 

Ako je klijent rizičniji obično mu računaju višu kamatu. Već je to dosta nefer, ali još je veća nevolja kad rizičnost klijenta prestanu računati prema njegovim financijskim podatcima, kao što su plaća i imovina, nego ustanove da su rizičniji oni koji pripadaju nekoj naciji, vjeri, rasi, socijalnoj grupi, profesiji, kraju u kojem su rođeni ili kvartu u kojem žive, a u kojem su ljudi nižeg socijalnog statusa.

Riječ je o podatcima koje klijent ne može promijeniti. Ako vam netko kaže da ne možete dobiti neki kredit jer ne zarađujete dovoljno, možete pokušati naći bolje plaćen posao. 

Ali ne može ništa učiniti da promijenite imovinski status svojih susjeda ili svoje mjesto rođenja, a upravo zbog takvih podataka od vas se može tražiti da platite višu kamatu jer računalo zaključuje da ste rizični.

Navodna objektivnost velikih količina podataka diskriminira. Vaš telefon otkriva volite li putovati u opasna područja, kad radite a kad ste budni, na temelju čega se može zaključiti o vašoj nesanici, psihičkom zdravlju i pouzdanosti. 

Privatna zdravstvena osiguranja vas na temelju toga mogu svrstati u rizičnu kategoriju osiguranika. 

U Hrvatskoj kadrovske službe velikih institucija provjeravaju Facebook profile kandidata za posao, otkrivaju s kime se druže, kakve su im navike, hvale li se alkoholnim pićima i tulumima do jutra, jesu li imali rizičnih iskustava. 

Više ne moraju na razgovoru za posao pitati djevojku koja se želi zaposliti namjerava li ostati trudna. To je zabranjeno, ali sad to sami zaključuju pregledom interneta.

Neke podatke korisnici Facebooka otkrivaju sami. Druge, kao u slučaju američke djevojčice i ne znaju da su otkrili. 

U jednom slučaju odlučuju kadrovske službe, u drugom automatska obrada podataka, a tad se i ne može ustanoviti zašto ste svrstani u rizičnu skupinu. 

Ne možete ni znati zašto vam je netko odbio dati uslugu ili od vas traži da platite visoku tarifu.

S druge strane, oni o nama znaju sve i po tome nas svrstavaju u one koji će proći bolje i jeftinije i one koji su osuđeni igrati u drugoj ligi kakav god rezultat imali. 

Ne treba imati iluzije da će se velike kompanije početi ponašati etično ako ih se ne prisili.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.