Multinacionalnu korporaciju Kodak osnovali su George Eastman i Henry A. Strong u rujnu 1888. Tvrtka je postala prepoznatljiv brend, a njen reklamni slogan "Kodakov trenutak" postao je kolokvijalni sinonim za važne događaje u životu koji se moraju zabilježiti kamerom. Nešto slično u današnje vrijeme možda predstavlja engleska riječ selfie, samo što taj izraz ne može biti pandan Kodakovom sloganu.
Proizveli su jedan od najpoznatijih fotoaparata 20. stoljeća.
George Eastman je 1885. izumio prvi ručni fotoaparat koji je Kodak u prodaju pustio tri godine kasnije. Tvrtka je korisnike diljem svijeta opskrbljivala Kodachrome filmovima za analogne aparate i kemikalijama za izradu fotografija. U Kodaku su proizveli i jedan od najpoznatijih fotoaparata 20. stoljeća - snapshot aparat Brownie 127 koji je predstavljen 1952. godine. Do 1967. godine prodani su milijuni primjeraka širom svijeta, a razlozi popularnosti bilu su niža cijena i jednostavnost uporabe.
Početak kraja za slavni Kodak
Krajem 20. stoljeća su svijet zahvatile velike tehnološke promjene. I u Kodaku su postojali vizionari i inovatori dok je tvrtka još bila na vrhuncu uspjeha. Inženjer Steven Sasson je još 1975. godine napravio prvi funkcionalni digitalni fotoaparat. No, prototip je direktorima Kodaka predstavljen u vrijeme kada je tvrtka ostvarivala ogromne prihode od prodaje filma te kemikalija za razvijanje fotografija. Nisu htjeli ugroziti tu poziciju i eksperimentirati s novim idejama, kada su s postojećim proizvodima mogli ispuniti potrebe svojih korisnika. Vjerovali su da će korisnici i dalje fotografije snimati preko filma jer im je bilo nezamislivo da netko želi gledati snimljene slike na TV ekranu. Nisu uzeli u obzir da razvoj novih tehnologija može stvoriti posve novo korisničko iskustvo i sukladno tome generirati nove potrebe. Upravo ono što se dogodilo s razvojem malih digitalnih fotoaparata, pametnih telefona i danas društvenih mreža.
Razvoj digitalne fotografije
Prvi komercijalno dostupni digitalni fotoaparat je bio Dycam Model 1 iz 1990. godine. Kasniji razvoj digitalne fotografije bio je mnogo brži i zapravo je doveo je do masovne popularizacije digitalnih fotoaparata. Da cijela priča bude još nevjerojatnija, tvrtka Kodak je bila vlasnik većeg broja patenata o kojima je ovisio razvoj digitalne fotografije. Prava za korištenje tih patenata su prodana proizvođačima digitalnih fotoaparata u 80-im i 90-tim godinama 20. stoljeća. Zapravo je tvrtka Kodak svoju konkurentnost uspjela održati toliko dugo zbog visokih cijena digitalnog fotoaparata i medija za spremanje te ispis. No, u 2006. je prvi puta broj fotografija na papiru iz digitalnih kamera pretekao one s filmova. Ovdje treba dodati podatak da se 1994. na tržištu se pojavljuje CompactFlash (SanDisk), prva komercijalna memorijska kartica za digitalne fotoaparate. Kada se već oglasila zviždaljka, u Kodaku su pokušali uhvatiti vlak promjena. Kada se već oglasila zviždaljka, u Kodaku su pokušali uhvatiti vlak promjena. Godine 2000. kupili su web site Ofoto za razmjenu fotografija te su ulagali i u proizvodnju printera s jeftinom tintom. Sve to je bilo prekasno jer su druge tvrtke poput
Fujifilma, Canona i Nikona bile nekoliko stanica dalje u razvoju. Canon je 2003. na tržište izbacio prvi digitalni SLR s cijenom manjom od 1000 dolara.
Kodakova propast nije izuzetak
I Hrvatska ima sličan primjer. Riječ je o kompaniji Fotokemika koja je osnovana 1947. u Zagrebu, a bavila se proizvodnjom crno-bijelog foto papira, foto kemikalija i jednostavnih fotoaparata. Imala je i veliki industrijski proizvodni pogon u Samoboru te je izvozila eFKe filmove diljem svijeta. Početkom 1991. tvrtka je zapošljavala 802 radnika, a 65-godišnja bogata povijest je završena 2012. godine kada je stavljen ključ u bravu u samoborskom pogonu.
Kašnjenje u prihvaćanju novih tehnologija i inovacija
Istina je da je privatizacija zasigurno utjecala na propast Fotokemike i da su se stvari mogle odigrati drugačije. Isto tako je točno da je Kodak investirao u digitalno stvaranje slike. Osim što su kupili website Ofoto, razvili su i liniju tzv. EasyShare proizvoda uključujući fotoaparate, softver za organiziranje i printanje fotografija.
Ipak, nijedna od dvije spomenute tvrtke nije učinila mnogo toga po pitanju digitalizacije i očito nisu u pravo vrijeme poduzeli odgovarajuće poteze. Dok su druge tvrtke razvijale memorijske kartice, računalne sustava te pametne telefone s kamerom, Kodak i Fotokemika su polako počeli gubiti svoje glavne kupce. Svojim proizvodima više nisu mogli konkurirati tvrtkama koje su dovele do razvoja današnjeg trenda u kojem ljudi koriste digitalne aparate same ili ugrađene u mobitele te čak fotografije ne printaju nego dijele putem društvenih mreža.
Obje su tvrtke svoju bogatu povijest privele kraju iste godine, a danas su iz njih niknule neke nove djelatnosti. Kodak se vratio na tržište nudeći ambalažu, funkcionalni tisak, grafičku komunikaciju i profesionalne usluge za tvrtke širom svijeta. Pokušali su i s razvojem pametnog telefona i tableta, no za sada bez previše uspjeha. Zanimljivo je da je Kodak u siječnju ove godine najavio da planira pokrenuti KodakCoin, virtualnu valutu koja je usmjerena na fotografiju. S druge strane, nekadašnji zaposlenik Fotokemike Josip Ćuk je uz još nekoliko radnika pokrenuo tvrtku Fotokemika-Nova, a koja se među ostalim bavi proizvodnjim i distribucijom medicinske opreme i pomagala.
Digital Takeover otkriva kako se nositi sa svijetom inovacija
Tehnološke su inovacije kroz povijest imale ogroman utjecaj u oblikovanju poslovnog svijeta. Digitalizacija ostavlja drastične posljedice na kompanije koje ostaju bez prihoda i zarade zbog nemara u prihvaćanju digitalnih inovacija. Nužno je da vodstva kompanija na vrijeme shvate da njihov poslovni model nije održiv i krenu više investirati u digital, prihvate promjene i
prilagode se novim zahtjevima tržišta.
Na konferenciji Digital Takeover saznat ćete zašto je važno ulagati u digital, kako se nositi sa svijetom neprestane inovacije te na koje su načine digitalna transformacija, disrupcija, inovacija i experience ekonomija promijenili, i nastavljaju mijenjati, način na koji se odvija posao.
Osigurajte svoje mjesto na vrijeme, a više o konferenciji saznajte na www.digitaltakeover.hr.
