NFT art fenomen - kako bogati troše milijune na piksele

Metaverse je vaš novi dom, a toga možda niste ni svjesni. Fizička stvarnost u kojoj i dalje idete na posao, zaokružujete ljude na listićima, sjedite na zahodu, zarađujete, trošite, jedete i pijete nije nestala, a i neće tako skoro. Ali metaverse je ovdje, prisutan čitavo vrijeme, poput paralelnog virtualnog svemira u kojemu se odvija dobar dio života 21. stoljeća, društvenog, ali i ekonomskog. Metaverse je zajednički virtualni prostor, veliki labirint globalne kohabitacije koji objedinjuje sve virtualne i digitalne fenomene, od interneta preko proširene stvarnosti (AR) do čitavih virtualnih svjetova. Metaverse se, baš kao i universe, neprestano širi, a trenutačno svjedočimo možda prijelomnom dijelu njegove povijesti, točki čije je središte NFT, kao novi umjetnički i financijski fenomen. 
NFT je kratica za non-fungible token, nezamjenjivi token, digitalnu imovinu koja zahvaljujući kriptografskoj zaštiti predstavlja jedinstveni “digitalni objekt”, s metapodacima koji garantiraju originalnost. Ako ste nekad kupovali atome, skupe predmete i uramljene umjetnine, NFT vam sad omogućuje da milijune potrošite na piksele. Poanta je da je samo jedan original i nikakav copy/paste nakon toga “ne važi” - u svijetu digitalnog arta, gdje je NFT suludom brzinom postao fenomenom multimilijunskih dražbi, screenshot je bezvrijedan koliko i replika ili klasična krivotvorina. NFT original nešto je poput potpisane slike. Ove godine se pokazalo da im ni cijene nisu daleko od Van Gogha i Picassa. NFT funkcionira na principu blockchain tehnologije. 

Blockhain (blok-lanac) je baza podataka ili podatkovnih blokova koji su povezani u jednosmjerni lanac i u kojem svaka nova karika, odnosno blok, ovisi o vrijednosti prve starije karike. Tehnologija je stvorila kriptovalute poput bitcoina, popularne zbog neovisnosti o centralnom autoritetu i nadzoru posebnog entiteta. Stoga je i NFT usko vezan uz fenomen kriptovaluta, iznikao iz baze ethereum blockchaina, iako danas postoje i drugi standardi, kao što su decentralizirane blockchain mreže Flow i Tezos. Svoju najlukrativniju i za sada najveću uporabu našao je u svijetu digitalne umjetnosti, ali NFT je kao najveći hit sezone zahvatio sve, svijet sporta, glazbe, filma..., zbog čega se tijekom 2020. NFT tržište utrostručilo i prestiglo 250 milijuna dolara. U samo prva tri mjeseca 2021. oko NFT-a se zavrtjelo više od 200 milijuna dolara. Kako su kriptovalute rasle, rastao je i NFT, a dok jedni trljaju ruke i broje novce, drugi odbrojavaju dane do raspuknuća još jednoga gospodarskog balona, kritizirajući potencijal dugovječnosti booma “kripto ekonomije”. Dylan Field je, recimo, optimist. Učenik Petera Thiela, libertarijanskog multimilijardera koji je stvorio PayPal, Field je u softveraškim krugovima poznat kao pokretač startupa Figma, kompanije koja je zahvaljujući prodaji dizajna klijentima poput Airbnba i Twittera procijenjena na oko dvije milijarde dolara. Dylan Field, stoga, ima novca za igru pa je jedna od njegovih strasti “trejdanje” NFT umjetninama. Kupio je digitalni avatar “CryptoPunk #7804”, kompjutorski generirano lice izvanzemaljca s lulom u ustima i sunčanim naočalama, a onda ga je “anonimnom investitoru” prodao za čak 7,5 milijuna dolara. U veljači 2021. dobio je 1,5 milijuna dolara za drugog avatara “Ape, Fedora #6965”, još jednu nakupinu piksela nalik na majmuna sa šeširom. Zastanimo na trenutak. Kad čovjek pročita ovakve stvari, sigurno se pita - a gdje sam ja u ovoj priči? Zašto na stolu nemam šest monitora na kojima pratim stanje svih kriptovaluta u digitalnom novčaniku, dok na sedmom trgujem NFT umjetninama koje izgledaju kao gifovi iz sredine devedesetih? Zašto već ne kupujem vilu na Beverly Hillsu? Gdje su u toj priči tvornice i brodogradilišta? What kind of sorcery is this? Ali dok homo sapiensi srasli u 20. stoljeću lutaju izgubljeni u svijetu digitalnog prezenta, neka nova ekonomija vrti novce za vile i jahte. Dylan Field imao je samo 21 godinu kad je prikupio 3,8 milijuna dolara za svoju tvrtku. Sad, kao 29-godišnjak koji je podigao biznis na dvije milijarde dolara, NFT vidi kao logičnu progresiju metaversa, o čijoj budućnosti kaže: “Imat ćemo metaverse u kojima će se ljudi moći transportirati preko različitih područja, različitih prostora i posjedovati digitalne stvari koje su jedinstvene za metaverse”. Budućnost metaversa su 3D prostori koje dijelimo i vežemo u virtualni svemir. Onako kako je termin cyberspace, danas usvojen kao sinonim za internet, stvoren u romanu pisca znanstvene fantastike “Neuromancer” (1984.) legendarnog Williama Gibsona, tako je metaverse skovao Neal Stephenson, u svom ZF romanu “Snow Crash” 1992. godine. 

Stephensonova vizija budućnosti identična je onoj Dylana Fielda: ljudi koji komuniciraju kao avatari unutar trodimenzionalnog prostora, metafore stvarnog svijeta, neke vrste nadolazeće VR verzije interneta. Slični su se motivi mogli naći i u ranijim djelima, poput MMORPG-a (massively multiplayer online role-playing game) “Habitat”, igre nastale još sredinom osamdesetih. “Habitat” je bio online prostor u kojemu se družilo pomoću Commodorea 64 i modema. Budućnost o kojoj govori Dylan Field neminovni je razvoj paralelnog svijeta, u kojem će sve više i više ljudi provoditi sve više i više vremena, u njega investirajući svoj novac i identitete. Novac koji je Field okrenuo na avatarima rekordne su svote u trgovanju s CryptoPunks, zbirkom od čak 10.000 avatara kreiranih algoritmom, točnije 24x24 pixel artom koji je stvorila njujorška kompanija Larva Labs 2017. godine. Zahvaljujući dokazu o vlasništvu pohranjenom u ethereumovu blockchainu, svaki od 10.000 CryptoPunksa je jedinstveni primjerak. Ni jedan od njih nije isti, a iako većinu čine dečki i djevojke u pankerskoj ikonografiji, algoritam je stvorio pokojeg majmuna, zombija i izvanzemaljca. Svemirci su najveći raritet i zato je “CryptoPunk #7804”, izvanzemaljac s lulom u gubici, prodan za 7,5 milijuna dolara. Field ga je nazvao “digitalnom Mona Lisom”. U veljači 2021. prodano je 2199 CryptoPunksa i pri tome se okrenulo čak 100 milijuna dolara. “CryptoPunk #7804” kratko je imao status najskupljeg NFT-a svih vremena - samo nekoliko sati nakon njegove prodaje, na velikoj dražbi u uglednoj aukcijskoj kući Christie’s, točnije, u njezinu online izdanju, oboren je rekord prodajom digitalnog kolaža umjetnika Mikea Winkelmanna za - vjerovali ili ne - čak 69,3 milijuna dolara. Winkelmann je poznatiji kao američki digitalni umjetnik Beeple, jedna od trenutačnih superzvijezda NFT umjetnosti, a svoj gotovo 70 milijuna dolara vrijedni kolaž 5000 radova koje je potpisao u 13 godina karijere nazvao je “Everydays: The First 5,000 Days”. Kolaž ga je upisao u povijest kao autora najskupljeg NFT-a današnjice, ali i ponosnog autora najskupljeg djela živućeg umjetnika prodanog na aukciji Christie’s, odmah nakon Jeffa Koonsa i Davida Hockneya. Za usporedbu, 6,6 milijuna dolara koje je Beeple dobio za svoju animaciju “Crossroads” čine se kao kikiriki. “Crossroads” je 10 sekundi dugi crtić animiranih prolaznika koji šeću pokraj figure Donalda Trumpa. Prodao se na Nifty Getaway, novoj digitalnoj aukcijskoj platformi za NFT art, danas vodećem tržištu za “nifties”, digitalne objekte. Christie’s ima povijest dugu nekoliko stoljeća - ova britanska aukcijska kuća osnovana je 1766., ali NFT je za njezine online aukcije i dalje velika novost. “Everydays: The First 5,000 Day” postao je prvi potpuno digitalni NFT u povijesti Christie’s, a događaj je ušao u povijest i kao prva transakcija koju je kuća provela s kriptovalutom ethereum. 

Prošle godine Christie’s je trgovala svojim prvim NFT-jem, ali digitalno djelo dolazilo je u kombinaciji s fizičkim. “Block 21” Roberta Alicea prodan je za - ako ćemo uspoređivati s 2021., onda samo - 131.250 dolara. “Block 21”, dio šireg opusa “Portraits of Mind”, enciklopedijski je primjer moderne digitalne umjetnosti, na prvi pogled samo obične sive kružnice s bijelim središtem, ali na drugi, sive su kružnice formirane brojevima, njih čak 322.048, dio v0.1.0 heksadecimalnog koda koji je tajanstveni Satoshi Nakamoto koristio za stvaranje prve mreže Bitcoina. Ovaj NFT, kaže dugi popratni esej, “igra se s idejom vremena, decentraliziranih mreža i binarnih stanja, u isto vrijeme istražujući odnos između digitalnih i fizičkih medija”.

Dylan Field je 2018. potrošio 39.000 dolara na dva CryptoPunksa, koja je tri godine kasnije prodao za 9,5 milijuna, što jasno pokazuje financijsku motivaciju i investicijsku snagu NFT priče. A još ih ima 11. U zbirci digitalnih umjetnina posjeduje i jednog originalnog Beeplea. Trenutačno je zaokupljen investiranjem u Autoglyphs, eksperimentom u području tzv. generativne umjetnosti, djela nastalih od strane autonomnih sustava, u ovom slučaju blockchaina, koji generira individualne crteže svaki put kad netko uplati 512 dolara (0,2 ethereuma) u humanitarne svrhe. Plaćanjem postajete vlasnici unikatne kompjutorske grafike, a kad nastane 512 crteža, generator se automatski gasi i svi “glifovi” odlaze na sekundarno tržište.A tu tek počinje pravi biznis. Field je namirisao i da bi budućnost biznisa mogla biti borba za autorska prava izvornih djela pa je počeo investirati i u OpenSea, NFT platformu s garancijom sprečavanja “resharinga” i brigom o tome da su izvorni autori djela oni koji NFT stavljaju na prodaju. OpenSea se predstavlja se kao “Amazon za NFT”.  Kupovina digitalnih nekretnina nije novost. Kad se 2003. pojavio online virtualni svijet “Second Life”, u sljedećih deset godina stalnog rasta okupio je milijun stalnih korisnika. Nije trebalo dugo da se pojave ljudi koji su kupovali prave kuće novcem zarađenim prodajom kuća u “Second Lifeu”. Virtualni svijet “drugog života” ima i svoju virtualnu valutu Linden Dollar, nazvanu prema kompaniji Linden Lab iz San Francisca, tvorcu ove “igre bez cilja”. Linden Dollar može se zamijeniti za pravi dolar. Potencijal paralelnih virtualnih svjetova najavio je upravo “Second Life”, koji je u posljednje dvije godine doživio neku vrstu novog rođenja - tijekom 2020. pandemijski eksapizam i nagla popularizacija NFT-a povećali su “BDP igre” za čak 40 posto. Ali “Second Life” je počeo dobivati ozbiljnu konkurenciju. 

U ožujku 2021. Krista Kim postala je dizajnerica prve digitalne NFT kuće - “Mars House” je komad digitalne nekretnine, grafički 3D model luksuzne vile za koji je dobila pola milijuna dolara. Umjetnica iz Toronta stavila je svoju VR kuću na NFT tržnicu SuperRare i zaradila 288 ethereuma, tj. 512.000 dolara. “Mars House” dizajnirala je 2020., kao dio radova posvećenih “meditativnom dizajnu”, a surađivala je s arhitektom kako bi svoje ideje o kući kao “prozračnoj skulpturi” približila funkcionalnoj stvarnosti. Renderirala je Unreal Engineom, softverom koji se najčešće koristi pri izradi videoigara. Kupac nekretnine uživa u raskošu boja, a uronjen u iskustvo virtualne stvarnosti, pri obilasku prostorija sluša soundtrack Jeffa Schroedera, gitarista The Smashing Pumpkins. U budućnosti, kaže Kim, kuća će se moći “pomiješati” sa stvarnim prostorom, putem AR (augmented reality) aplikacije SuperWorld, virtualnog svijeta čiji korisnici/stanovnici mogu kupovati, prodavati, skupljati i kurirati više od 64 milijarde jedinstvenih parcela virtualnog zemljišta. “Uskoro ćemo svi živjeti u proširenoj stvarnosti”, kaže Kim, koja je “Mars House” kupcu dostavila kao digitalnu 3D datoteku. Ona sama po sebi nije NFT, ali on postoji u formi certifikata autentičnosti, pohranjenom na blockchainu, pravoj pravcatoj digitalnoj gruntovnici. Ako se kupac “Mars House” zaželi novog namještaja, može potražiti radove argentinskog dizajnera Andresa Reisingera, koji je deset komada virtualnog NFT namještaja prodao za gotovo 450.000 dolara u manje od deset minuta od postavljanja datoteka u prodaju. Nadrealistički namještaj može se postaviti u bilo koji dijeljeni 3D virtualni prostor - metaverse - tzv. otvorene svjetove kao što su “Decentraland” (prvi multiplayer role-playing metaverse izgrađen na ethereum blockchainu), “Somnium Space” (izravna konkurencija “Second Lifeu” i “Decentralandu”) i “Minecraft” (3D svijet pravih kutova i najprodavanija igra svih vremena). 

Baš kao i “Mars House”, namještaj iz Reisengerove zbirke “The Shipping” može se u formi 3D modela koristiti s AR aplikacijama, kao i na platformama kao što su Unreal Engine i Unity, tj. u izradi videoigara, animacije i CGI filmova. Bivši kopirajter reklamne agencije, a danas južnoafrički 3D umjetnik Alexis Christodoulou zapakirao je svoje “arhitektonske rendere” u NFT paket “Homesick” (devet animiranih video loopova) i prodao ga za 340.000 dolara na Nifty Gateway. “Nifty” je digitalni kolekcionarski objekt, s kojim je i započela čitava NFT priča. Zapravo, ako ćemo njuškati po prapovijesti, onda je početak negdje u 2012. godini, kad je krenula fama oko bitcoina i pojava Colored Coins, prvih tokena, digitalnih kupona i kolekcionarskih predmeta. Counterparty, P2P financijska platforma iz 2014., osigurala je prodaju memeova s certifikatom autentičnosti. Jedan od njih bio je i Rare Pepe, serija slika žabe s humanoidnim tijelom, prvog hita na “meme marketu”, koji se kupovao i razmjenjivao poput sličica za album. Tri godine kasnije dolaze CryptoPunks, izravno inspirirani Rare Pepeom, i postavljaju današnji NFT standard, u tehnološkom rječniku znanim kao ERC-721, ali i lansiraju cijeli novi fenomen “kripto arta”. Odmah nakon kripto punkera, iste 2017. dolaze i “kripto mace”. Ovi “niftiji” zvali su se CryptoKitties, a riječ je o zbirci digitalnih mačaka od kojih je “svaka jedinstvena i 100 posto u tvom vlasništvu, ne mogu se replicirati, uzeti ili uništiti”. CryptoKitties su bile dovoljno slatke za postati prvi NFT koji je probio zid mainstream medija, iako je bilo teško objasniti “kako sve to zapravo funkcionira” - mnogi su mislili da se radi o šali, ali danas se pojedine kripto mace prodaju i za 400.000 dolara. U 2021. NFT je postao potpuno mainstream, do te mjere da se čini kako je u tijeku natjecanje. Horor komedija Kevina Smitha “Killroy Was Here” bit će prvi film objavljen kao NFT, a premijeru “Godzilla vs. Kong” obilježilo je i prvo puštanje popratnih NFT umjetnina za jedan filmski uradak, simultano na dan početka prikazivanja filma. Digitalne collectibles za fanove borbe japanskog reptila i divovske gorile potpisuje australski digitalni konceptualni umjetnik Boss Logic (Kode Abdo). Titulu prvog benda koji je svoj album objavio kao NFT odnio je Kings of Leon s “When You See Yourself”. Onda kad ne šalje letjelice na Mars i ne manipulira tržištem kriptovaluta tweetovima, Elon Musk s djevojkom Grimes prodaje šest milijuna dolara vrijednu zbirku digitalnih NFT umjetnina. Riječ je o deset foto i video uradaka koje je Grimes stavila na Nifty Gateway, a najveću cijenu dosegao je video “Death of the Old”, bajkovita 3D animacija popraćena pjesmom Grimes koja zvuči kao da je ispala iz opskurne japanske anime. Prodan je za 389.000 dolara. Eminem je u travnju 2021. isprobao NFT objavom “Shady Con”, instrumentala u formi NFT zbirke, koja sadrži i akcijske figurice. “Kolekcionar sam od malih nogu, skupljao sam sve od stripova, bejzbolskih karata i igračaka, kao i svaki rap album na kaseti kojeg sam se mogao dočepati. Nije se puno toga promijenilo ni danas. Pokušao sam rekreirati neke od tih zbirki iz tog razdoblja života”, objasnio je, jasno dajući do znanja da su materijalni objekti koje je obožavao kao dijete ekvivalent novoj, digitalnoj formi sakupljaštva. The Weeknd, Post Malone i Halsey zaradili su milijune prodajom svojih NFT zbirki, a reper Ja Rule prodao je logotip kompanije Fyre Media za 122.000 dolara. Osobno je investirao u Flipkick, još jednu verziju NFT tržnice za digitalnu umjetnost. 
NBA Top Shot prvi je ozbiljno ambiciozni sportski NFT projekt. Ova blockchain platforma prodaje “Momente”, službeno licencirane dijelove NBA povijesti, verificirane komade kolekcionarske digitalne memorabilije. U prvih šest mjeseci okrenulo se 350 milijuna dolara. U samo jednom tjednu prodano je čak 50 milijuna dolara vrijednih highlightsa. NBA NFT često su sličice koje se skupljaju u digitalnom obliku, a ona s fotografijom LeBrona Jamesa kako zakucava prodana je u veljači 2021. za 208.000 dolara. Postoje i ljudi koji su spremni dati 2,5 milijuna dolara za Tweet. Jack Dorsey, kreator Twittera, odlučio se za platformu Valuables, tržnicu originalnih i potpisanih tweetova, gdje je prodao NFT svog prvog Tweeta ikad, i to za dvije i pol milje. Toliko je, naime, tech poduzetnik Justin Sun spreman platiti za riječi: “Just setting up my twttr”. 

Klasici viralnog videa danas se prodaju bolje nego celuloidne vrpce holivudskih klasika. Šarena ispikselizirana nacrtana leteća mačka poznata kao Nyan Cat bila je samo još jedan simpatičan meme 2011. godine, a danas se prodala kao NFT za nešto manje od 600.000 dolara. “Disaster Girl” bio je meme i nadimak za curicu Zoë Roth, koja je 2005. postala globalno poznata zahvaljujući svom pogledu ispred zapaljene kuće. Zoe danas ima 21 godinu i pola milijuna dolara na računu, koliko je dobila za NFT originala “Disaster Girl”. “Charlie Bit My Finger”, 14 godina stari viralni video dvojice malih dječaka, postao je trenutačno najskuplji viralni video NFT povijesti - obitelj je iskopala original i stavila ga u prodaju pa za njega dobila čak 760.999 dolara. Jedni se brinu zbog negativnog ekološkog efekta sulude potrošnje energije za kripto rudarenje i već galame o potrebi brzog nalaženja zdravijeg rješenja za pogon blockchain tehnologije, a drugi se brinu kuda sve to vodi. NFT kao novi nizozemski tulipani i aronije? Koga briga, uzmi novce i bježi - ako znaš kako. Svakako se čini da nikad prije nije bilo isplativije biti umjetnik sa smislom za matematiku i matematičar sa smislom za umjetnost.