Danas gotovo svatko nosi internet u džepu, barem nosimo pristup internetu u džepu. Gotovo nezamisliva količina informacija prenosi se svake sekunde preko oceana i kontinenata, ali nekada je taj internet bio znatno jednostavniji.
Prije pola stoljeća čitav internet, točnije njegova preteča ARPANET, sastojao se od samo 45 računala spojenih preko 40 čvorišta. Skica koju možete vidjeti u nastavku izrađena je krajem 1973. godine i predstavlja sva računala spojena na tadašnji internet. Na najraniji internet bili su spojeni razni istraživački centri na sveučilištima kao što su MIT ili Harvard, ali i neke velike tehnološke kompanije kao Xerox.
Kvadrati predstavljaju čvorišta, a ovali predstavljaju svojevrsne servere koji su bili spojeni na te čvorove, objašnjava quartz.com.
Zemljopisno bi to izgledalo otprilike ovako:
ARPANET je omogućio prebacivanje datoteka između korisnika već do kraja 1970. godine, a do 1971. godine pojedini korisnici mogli su doslovno nazvati telefonske brojeve određenih servera. Do svibnja 1973. godine 42 računala bila su spojena na 36 čvorova, a postojala je i satelitska veza do Havaja, tisućama kilometara od pacifičke obale SAD-a.
Going through old papers my dad gave me, I found his map of the internet as of May 1973.
— David Newbury (@workergnome) December 10, 2016
The entire internet. pic.twitter.com/0krvYoRGav
Havaji su već tada bili spojeni na internet sudeći prema kartu objavljenoj na Twitteru. Naime, David Newbury je rekao da je njegov otac bio jedan od šefova na sveučilištu Carnegie Mellon i u arhivi je imao kartu čitavog interneta.
Već u rujnu 1973. godine internet je prvi put postao i međunarodna mreža kada je uspostavljena satelitska veza s Norveškom i Velikom Britanijom.
