Odbor za zakonodavstvo EU odobrio je dva nova pravila koja će, kako upozoravaju mnogi, uništiti internet kakvog poznajemo. Dva nova kontroverzna članka Zakona o autorskim pravima, poznata kao članak 11 i članak 13, predstavljaju niz širokih i novih izmjena interneta kakvog poznajemo.
Članak 13 kritiziran je zbog toga što će, kako kažu aktivisti, prisiliti internet kompanije da "zabrane memove". Njime se naime zahtjeva da sve web stranice provjere postove i koliko se pridržavaju Zakona o autorskim pravima, te da shodno tome, uklone one koji su u suprotnosti sa zakonom, piše The Independent.
Može to obuhvatiti i memove, koji najčešće koriste fotografije preuzete iz filmova ili televizijskih emisija. Tako bi njihova upotreba mogla imati i pogreške, kažu aktivisti, prisjećajući se nedavnih primjera u kojima su automatizirani sistemi na YouTubeu 'skinuli' niz potpuno nevinih postova.
Manje stranice možda neće biti u mogućnosti održati tako kompliciranu infrastrukturu koja im je potrebna kako bi pregledali sve postove, pa tako neće moći nastaviti funkcionirati. Neke kompanije i stranice već su prestale s radom nakon nove europske GDPR regulative.
Automatski filter sadržaja tako bi mogao svojim zabranama narušiti uobičajeni i tradicionalni način komunikacije internetom. Provjeravat će se kršenje autorskih prava na svim stranicama na kojima korisnici uploadaju fotografije. Osim fotografija pravila će vrijediti i za glazbu, pa će se zasigurno tako i izmijeniti način funkcioniranja kanala poput YouTubea.
Zasada nije poznato koje će biti sankcije i na koji način će se uklanjati takav sadržaj ili sprječavati takvi postupci.
Kritičari ovih promjena mnogi su internet stručnjaci, od kojih je većina već ranije bila uključena u kreiranje tehnologija i usluga na internetu. Više od 70 takvih stručnjaka potpisalo je otvoreno pismo, a između njih i izumitelj weba Tim Berners-Lee, suosnivač Wikipedije Jimmy Wales i pionir interneta Vint Cerf.
"Zahtijevanjem automatskog filtriranja sadržaja kojeg objavljuju korisnici internetskih platformi, članak 13 poduzeo je korak naprijed, bez presedana, na putu transformacije interneta od otvorene platforme za dijeljenje i inovaciju, do alata za automatizirani nadzor i kontrolu svojih korisnika", stoji u pismu.
Autori napominju kako je zaštita autorskih prava važan dio zakona koji postoji kako bi omogućio autorima da svijet upozna njihov rad. No ovaj automatizirani sistem kojeg predlaže EU nije baš dobar način kontroliranja toga, napominju aktivisti.
"Podržavamo mjere koje bi poboljšale mogućnosti autora da dobiju poštenu nagradu za korištenje njihovih radova na internetu. No ne možemo podržati članak 13, koji obvezuje internet platforme da ugrade automatiziranu infrastrukturu nadzora i cenzure duboko unutar svoje mreže", stoji u pismu.
Zakon o autorskim pravima uključuje i iznimke za specifičnu upotrebu materijala kao što su parodije. No te su zaštite ili izuzeci drugačiji u svakoj zemlji EU, a automatizirani sistemi blokiranja najvjerojatnije neće ih moći primijetiti. Što nas dovodi do zaključka kako će mnogi memovi biti skinuti samo zbog toga što je to sigurnije, naglasila je njemačka predstavnica u Europskom parlamentu Julia Reda.
Članak 11 predstavio je tzv. "porez na link, poveznicu", koji zahtjeva od internetskih kompanija da imaju dopuštenje izdavača za upotrebu dijela, tj.isječka njihovog rada kojeg umeću u svoj sadržaj kao poveznicu. Na stranicama kao što su npr. Google i Twitter, mali dio članka obično se prikazuje prije nego što netko klikne na njega u potpunosti. No po novom pravilu, kompanije bi trebale imati dozvolu za takvu upotrebu ili čak možda i platiti takvo korištenje.
Pismo je potpisalo 169 akademika koji tvrde kako će novo pravilo "vjerojatno spriječiti slobodan protok informacija koje su od vitalne važnosti za razvoj demokracije".
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Bitno je da profit raste, koga interesuje slobodan protok informacija, sloboda interneta i slične stvari. Većina "umjetnika koja štiti svoja prava" najradije bi sebe proglasili kraljevima, svecima a narod bi trebao da im plaća "rentu" jer narod živi u blizini ... prikaži još!i i u zemlji u kojoj živi jedan tako osebujan "umjetnik". Dakako tu su i političari i svakakvi razno razni parazitski gutači tuđeg novca. Ako jedan čovjek ima dolar za koji nije radio, onda je jedan čovjek radio za dolar koji nije dobio.