Top News
1747 prikaza

10 ratova koji će nastati kao posljedica Islamske države

Sirijski dječak drži pušku u sirijskom gradu Džarablusu
UMIT BEKTAS/REUTERS/PIXSELL
Brojne skupine po Bliskom istoku samo čekaju trenutak u kojem će moći rasplamsati stare razmirice i ponovno početi sa starim ratovima

Granice Islamske države smanjuju se. Njihova uporišta svakog dana padaju u ruke protivnika. U ovom trentku, s određenom dozom sigurnosti može se početi s raspravom o tome što će se dogoditi nakon njihovog sloma

Zasad, jedini odgovor je još ratova, piše Washington Post.

Američka strategija uništenja ISIL-a naići će na ogromne probleme, prvenstveno zato što se oslanjaju na razne oružane skupine koje često mrze jedni druge. Do sad je vrijedila stara egida da je neprijatelj mog neprijatelja moj prijatelj. Ali što se događa kada nestane taj neprijatelj? Vrlo vjerojatno će se obnoviti stara rivalstva, a uzevši u obzir da skoro svaka grupa širi svoju kontrolu, lako je moguće da se rasplamsaju novi ratovi između starih neprijatelja.

Ovih deset sukoba mogli bi obilježiti idućih nekoliko godina na Bliskom istoku.

Sirijski Kurdi protiv Arapa

Kurdski pobunjenici u Siriji | Author: RODI SAID/REUTERS/PIXSELL RODI SAID/REUTERS/PIXSELL

Amerikanci daju veliku materijalnu podršku Sirijskim demokratskim snagama, savezu nekoliko kurdskih frakcija i nešto manjih arapskih jedinica. S druge strane, Turska šalje oružje i vojsku kao pomoć nekim pobunjeničkim frakcijama. Njihov rat je već počeo kada je Turska započela ofenzivu kojom planiraju zaustaviti stvaranje homogenog teritorija pod kurdskom kontrolom na sjeveru Sirije. Turska već desetljećima ratuje protiv kurdskih separatista, ali ni sirijskim Arapima nisu Kurdi pretjerano dragi. 

Prije dva tjedna je turska vojska po prvi put i službeno ušla na sirijski teritorij kao podrška saveznicima među sirijskim pobunjenicima. Službeno im je meta bila Islamska država, ali u međuvremenu postalo je očito da i Kurde drže na nišanu. Sukobi između tih frakcija već su počeli, usprkos američkom traženju primirja. Zasad, čini se SAD nema dovoljno utjecaja na Turke i Kurde kako bi spriječili rasplamsavanje još jednog rata na Bliskom istoku.

Turska protiv sirijskih Kurda

Turski tenkovi u blizini sirijske granice | Author: UMIT BEKTAS/REUTERS/PIXSELL UMIT BEKTAS/REUTERS/PIXSELL

Jako slično prethodnom sukobu, otvoreni rat Turske i Kurda sa sirijske strane granice mogao bi biti i znatno veći sukob. S jedne strane, Kurdi žele povezati dvije enklave na sjeveru Sirije između kojih stoji teritorij pod arapskom kontrolom. S druge strane, Turska se s pravom brine zbog stvaranja kurdske paradržave uz južnu granicu. Kurdi su već proglasili autonomnu regiju na sjeveroistoku Sirije, a Turska ih pokušava na sve načine barem usporiti u stvaranju države. Nastave li rasti tenzije, ni izravnu tursku invaziju kurdskog područja ne treba odbaciti. Na teritoriju pod kurdskom kontrolom nalazi se i određeni broj američkih vojnika, što bi moglo stvoriti dodatne tenzije među NATO saveznicima.

Sirijski kurdi protiv sirijskih vlasti

Slavlje vojnika odanih Bašaru al-Asadu | Author: SANA/REUTERS/PIXSELL SANA/REUTERS/PIXSELL

Velike ambicije među Kurdima ne ostavljaju ravnodušnima ni sirijske vlasti i predsjednika Bašara al-Assada. Donedavno su te dvije strane održavale nevoljko savezništvo, a Assad je u nekoliko navrata rekao da Kurdima čak i šalje oružje. Međutim, otkako su Kurdi proglasili autonomiju, odnosi su naglo zahladjeli što je dovelo do nekoliko izravnih sukoba između Kurda i Sirijske arapske vojske.

U međuvremenu je došlo do primirjak, ali kurdske želje za samostalnosti su izravno suprotstavljene Bašarovoj želji za uspostavljenjm potpune kontrole nad čitavim teritorijem Sirije.

SAD protiv Sirije

Američki vojnici | Author: Frank May/DPA/PIXSELL Frank May/DPA/PIXSELL

Pet godina je prošlo otkako je američki predsjednik Barack Obama tražio Assadov odlazak s vlasti. Činjenica da u tih pet godina nije došlo do otvorenog sukoba ukazuje na to koliko zapravo nitko od njih ne želi otvoreni rat. I dalje se čini da je takav otvoreni rat malo vjerojatan, ali prije ili kasnije doći će do izravnog sukoba pobunjenika koji uživaju američku podršku i sirijskih vlasti. Najvjerojatnije će do toga doći u blizini glavnog grada ISIL-a, Raqqe. U lipnju ove godine, SAD i Sirija su davali podršku dvjema ofanzivama koje su pokušavale istisnuti ISIL iz njihovog najstarijeg uporišta

Prošlog mjeseca, američki ratni zrakoplovi presretali su sirijske zrakoplove kako bi spriječili bombardiranje područja pod kurdskom kontrolom. 

Turska protiv Sirije

Turska intervencija u Siriji zasad je usmjerena samo protiv ISIL-a i kurskih pobunjenika. Počeli su Turci izglađivati odnose s Rusijom i Iranom, najvažnijim sirijskim saveznicima. Čini se da su te dvije države barem neizravno odobrile tursku intervenciju na sjeveru Sirije.

Međutim, nastavi li Turska s pobjedama na bojnom polju, uskoro bi se mogli naći u blizini grada Aleppa. Nekad najveći sirijski grad podijeljen je između većih ili manjih oružanih frakcija i sirijske vojske. Dođu li kojim slučajem turski vojnici do tamo, stvari bi se mogle zakomplicirati brzinom svjetlosti.

Irački Kurdi protiv iračkih vlasti

Iračka vojska u blizini Faludže | Author: ALAA AL-MARJANI/REUTERS/PIXSELL ALAA AL-MARJANI/REUTERS/PIXSELL

Pređemo li malo istočnije, u Irak, vidjet ćemo da je situacija jednako komplicirana. Ipak, otvaranje novih frontova ne čini se pretjerano vjerojatnim. Što ne znači da situacija ne bi mogla jednog dana eksplodirati. Kurdi na sjeveru Iraka, slično kao i njihovi sunarodnjaci preko granice, postupno šire prostor pod njihovom kontrolom a kojeg je nekad kontrolirala iračka vlast iz Bagdada. Međutim, pojavom ISIL-a i masovnog bijega iračke vojski, Kurdi su ostali na cjedilu u borbi protiv Islamske države. Nakon konsolidacije Pešmergi, kurdske regionalne vojske, počeli su uzimati teritorij ISIL-u i zasad se ne čini vjerojatnim da će tako lako odustati od prostora za kojeg su kurdski vojnici dali živote.

Slične rasprave vodile su se davno prije pojave ISIL-a, ali njihovim uništenjem, mogle bi se pojaviti i to višestruko snažnije.

Irački Kurdi proriv šijitskih paravojski

Izbjegle djevojčice u Iraku | Author: AZAD LASHKARI/REUTERS/PIXSELL AZAD LASHKARI/REUTERS/PIXSELL

Neki kraći okršaji već su se i dogodili među tim frakcijama u Iraku. Šijitske paravojne formacije uživaju gotovo potpunu autonomiju u Iraku, a mnogi ih optužuju i da su produžena ruka iranskih vlasti. Ipak, oni su među prvima kada je potrebno napasti položaje ISIL-a. Predvode oslobađanje iračkog teritorija prema Mosulu, a najveći doprinos dali su prilikom oslobađanja Tikrita prošle godine. S druge strane Mosula polako napreduju Kurdi i lako bi se moglo dogoditi da da nađu na suprotstavljenim stranama. Krajem prošle godine, nedaleko od kurdskog glavnog grada Erbila, došlo je do upravo takvog sukoba. Pešmerge i šijitske paravojske otvorile su paljbu jedni po drugima, a u žestokom okršaju ubijeno je tridesetak vojnika i civila.

Čini se da je zasad situacija se primirila, ali u svakom trenutku bi suradnju protiv ISIL-a mogla zamijeniti međuetnička borba kakvu s vodili prije pojave Islamske države.

Kurdi protiv Kurda

Na prvi pogled se čini da su Kurdi jedina ujedinjena organizacija u Iraku. Međutim, i oni imaju samo jedan zajednički cilj, a to je stvaranje kurdske države. Irački Kurdi vodili su žestoki građanski rat u devedesetima, a jedna od njihovih frakcija žestoki su neprijatelji Kurdima sa sirijske strane granice. Druga frakcija ima znatno bolje odnose sa sunarodnjacima s druge strane granice, ali ni sirijski Kurdi nisu ujedinjeni. Zbog krvave međusobne povijesti, lako bi se moglo dogoditi da se i u Kurdistanu zarati.

Arapski suniti protiv šijita i/ili Kurda

Optuženi pripadnici ISIL-a | Author: KHALID AL-MOUSILY/REUTERS/PIXSELL KHALID AL-MOUSILY/REUTERS/PIXSELL

Neke dijelove Iraka od ISIL-a oslobađaju šijitske paravojske, neke oslobađaju Kurdi, a suniti koji žive na tom teritoriju najčešće im zdušno pomažu u tome. Dosta često su presretni zato što su okupatori protjerani, ali pojavili su se i izvještaji s terena koji govore da stanje i nije tako bajno. S jedne strane, prisilno protjerivanje sunita i masovno zatvaranje muškaraca stvorit će neprijateljstvo među oslobođenima i osloboditeljima. Pravo političko rješenje takve situacije se ne nazire i lako je moguće da se u Irak vrate sektaški sukobi koji su obilježili godine američke okupacije do pojave ISIL-a.

Ostaci ISIL-a protiv sviju

Pripadnici ISIL-a zauzimaju mosulsku gradsku vijećnicu | Author: STRINGER/REUTERS/PIXSELL STRINGER/REUTERS/PIXSELL

Islamska država i dalje kontrolira velike dijelove teritorija Iraka i Sirije. Ofenzive kojima će im se oduzeti taj teritorij, a posebice gradovi Mosul i Raqqa, još nisu ni počele. Manje ili veće oružane skupine koje bi trebale provesti te ofenzive lako mogu početi ratovati međusobno što bi moglo beskonačno odgoditi oslobađanje teritorija od Islamske države.

Međutim, razmirice među tim grupama i dalje nisu riješene i njihovo neprijateljstvo će opstati sve dok se ne pronađe pravo i to političko rješenje. Vlasti ni danas se ne uspijevaju nositi s optužbama za korupciju i sektaštvo koje je i dovelo do stvaranja ISIL-a. U tome leži ISIL-ov spas. Rasplamsaju li se stare netrpeljivosti, Islamska država mogla bi opstati još dugo vremena.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.