Iako je odaziv birača na izborima za Europski parlament bio gotovo pet posto veći nego prije pet godina, to je dovelo i do rekordnog broja "bačenih" glasova. Gotovo 336.000 birača zaokružilo je neku od 28 lista koje uopće nisu prešle izborni prag od pet posto pa tako skoro trećina birača uopće neće imati ljude za koje bi smatrali da najbolje zastupaju njihove političke interese.
Broj propalih glasova viši je od broja glasova koje je osvojio HDZ kao relativni pobjednik izbora. S 244.000 glasova oni su dobili četiri mandata, jednako kao i SDP s gotovo 44.000 glasova manje. Svi koji su osvojili između 55.000 i 91.000 glasova osvojili su po jedan mandat - Suverenisti, Mislav Kolakušić, Živi zid i Amsterdamska koalicija.
Broj od 336.000 bačenih glasova je gotovo dvostruko viši nego što je to bilo prije pet godina. Doduše, tad su HDZ i SDP izašli u dva velika koalicijska bloka pa je pored njih u EU parlament prošao još samo Orah. Na ovim izborima stranke su izlazile samostalno. Tome treba pridodati i glasove 29.597 birača čiji listići su nevažeći.
Što se tiče bačenih glasova, politolog Berto Šalaj ističe da treba raspravljati o spuštanju izbornog praga na tri posto.
"Rezultati bi bili drugačiji i imali bi pravedniju zastupljenost po biračkom tijelu. Prohibitivna klauzula, a ne preračun glasova po D’Hondtovoj metodi je glavni uzrok propadanja glasova. Još je veći problem na parlamentarnim izborima gdje treba prijeći pet posto u svakoj od deset izbornih jedinica", kaže Šalaj.
No snižavanje izbornog praga ne odgovara velikim strankama, HDZ-u i SDP-u. Ionako su EU izbori pokazali da gube snagu te da je izborni prag niži, osvojili bi još manje mandata, a u Europskom parlamentu bi primjerice sjedili i zastupnici Mosta i Neovisnih za Hrvatsku, Marijana Petir...
HDZ će ionako imati problem s potencijalnim partnerima na usitnjenoj političkoj sceni pa je Vladimir Šeks tražio načine kako još više nagraditi najjače stranke. Tako da od promjene izbornog sustava neće biti ništa.
