Kad se promatra s vremenske udaljenosti od stoljeća, stoljeća i pol, njegova biografija slobodno se može reći da je dosadna. Odvjetnik u Belgiji u 19. stoljeću, nešto se bavio politikom, nešto sitno matematikom... A svejedno, jednostavni matematički algoritam Victora D'Hondta danas je poznat kao "D'Hondtova metoda" i po njemu se računa raspodjela zastupničkih mjesta po strankama odnosno izbornim listama u proporcionalnom parlamentarnom sustavu.
Victor D'Hondt nije čak nešto niti poživio, od 1841. do 1902., tek nešto preko 60 godina. No, ključna je bila 1878., godina u kojoj se u Berlinu prekrajao Balkan u doba rušenja otomanske okupacije. Te godine Victor D'Hondt objavio je svoj "Système pratique et raisonné de représentation proportionnelle" kao prijedlog za osiguravanje pravedne raspodjele parlamentarnih mjesta između katolika, kao što je bio i sam, i liberala u parlamentu nakon prebrojavanja glasova na izborima.
I njegov su sustav prihvatili. Pa se zbog praktičnosti proširio diljem svijeta; do danas od Belgije, preko Švicarske, Hrvatske, Albanije Angole, Istočnog Timora do Paragvaja i Argentine. Neke zemlje D'Hondtovu metodu su prilagodile, u SAD-u su istu stvar zvali Jeffersonovom metodom, neke zemlje su razvile vlastite sustave, kao Njemačka. Uglavnom, na izborima za Europski parlament zastupnička mjesta po rezultatima u izbornim jedinicama raspodjeljuju se upravo po D'Hondtovoj metodi.
Formula je, zapravo, zbunjujuća koliko je stvar suštinski jednostavna. Imamo kvocijent koji se računa za svaku stranku, a koji se dobije tako što se broj glasova neke stranke dijeli s brojem mjesta što ih je stranka do tog koraka dobila plus jedan.
Bez panike, stvar je puno jednostavnija nego što se čini. Uzmimo za primjer Europske izbore u izbornoj jedinici Hrvatska 2014. Na izbore je tada izašlo oko 951 tisuća glasača, što je bila izlaznost od samo 25 posto. Svejedno, sve je to vrijedilo. A, rezultati su bili takvi da je Kukuriku koalicija u manje od mjesec dana izgubila oko 12 posto glasova, HDZ-ova koalicija dobila je po anketama samo dva posto glasova više...
A opet, to je značilo dramatičnu promjenu rezultata. HDZ-ova koalicija zahvaljujući tome dobila je umjesto 3, čak šest od 12 europarlamentaraca, Kukuriku koalicija umjesto 4, unatoč padu isto toliko, Laburisti su se raspali i umjesto 2 zastupnika dobili ništa, a Orah je uspio prestići i Laburiste i desničarski Savez za Hrvatsku i osvojio je jedno mjesto za Davora Škrleca koji je od prije nekog vremena nezavisni zastupnik.
Ukupan broj važećih glasova bio je 921.904. HDZ-ova lista, na kojoj su bili i tada privremeno centrističko desni HSS, HSP AS i BUZ, dobila je 382.000 glasova, Kukuriku koalicija 276.000, Orah 87.000, a Savez za Hrvatsku 63.000 glasova. Svi ostali bili su ispod praga od 5 posto i zato nisu ulazili u izračun po D'Hondtovoj metodi.
Na raspolaganju je bilo 11 mjesta pripremljenih za Republiku Hrvatsku i krenulo se računanje. Svakoj stranci podijelio se broj osvojenih glasova prvo s brojem 1, pa s brojem 2, pa 3, pa 4... i tako sve do 11. Za svaku koalicijsku listu od te četiri dobio se određeni kvocijent za svaki od tih brojeva.
HDZ-ova koalicija tako je imala, u tisućama: 382, pa 191, pa 127, pa 96, pa 76, pa 64, pa 55,4 itd.
SDP-ova Kukuriku koalicija imala je: 276, pa 138, pa 92, pa 68, pa 56, pa 46 itd.
Orah je imao: 87, pa 44, pa 29 itd.
Savez za Hrvatsku imao je: 63, pa 32 itd.
Pa kad se ti kvocijenti krenu uspoređivati, vidi se da se od svih njih među 12 najvećih nalazi 6 HDZ-ovih, 4 Kukuriku, 1 Oraha i nula Saveza za Hrvatsku koji je ostao za vrlo, malo, za samo nekoliko tisuća, možda i samo nekoliko stotina glasova kratak za dobiti također jednog zastupnika.
Za tog jednog zastupnika, kad se pogledaju rezultati, vidi se da je profitirala lista HDZ-ove koalicije. To je bilo ono šesto mjesto koje je dobila ta lista odnosno četvrti HDZ-ov zastupnik koji je dobio pravo na mjesto u Europskom parlamentu – Davor Ivo Stier. Iz toga se primjerom vidi i to da ova metoda u određenoj mjeri i pod određenim uvjetima pogoduje stranci koja dobije najveći broj glasova.
Jer, objektivno, ako je neka lista mogla dobiti 0,75 posto od jedne jedanaestine glasova izašlih birača, onda bi mogao dobiti i parlamentarca. No, to je D'Hondt. Metoda je jednostavna, ima logike i tako će se računati i sada.
Pa ako Vam se računa prognoza za ove izbore, u Hrvatskoj u nedjelju, pronađite projiciranu izlaznost, računajte s postocima iz anketa i provjerite koliko su matematički točne prognoze za sadašnjih 11 mjesta iz Hrvatske u Europskom parlamentu. Računajmo da se Brexit još ne uzima u obzir jer nije još čak niti siguran.
I pritom ne kunite, jer su se hrvatsku europarlamentarci do sada pokazali uglavnom kao puno razumniji u Bruxellesu nego oni sami, njihovi kolege i njihove stranke u Hrvatskoj, pa su češće surađivali na nacionalnim interesima, nego što su se dijelili. A definitivno se nisu igrali "partizana i ustaša".
Izbori za Europski parlament u Republici Hrvatskoj održavaju se u nedjelju 26. svibnja 2019. i na njima se odlučuje o sudbini EU-a, života u svakoj pojedinoj državi koja je članica EU-a, što se tiče i vas osobno, pa bili vi politički demokršćani, socijaldemokrati, desničari, ljevičari, zeleni, liberali...
