Europski sigurnosni dužnosnici procjenjuju da je između 30 i 40 ISIL-ovaca osumnjičenih za pomaganje napadačima u Parizu, piše CNN.
Ove nove informacije pojavljuju se tek nekoliko dana nakon što je objavljeno da Islamska država želi pojačati napade nakon kako bi se osvetili za teritorijalne gubitke u Siriji, Iraku i Libiji. Prema CNN-ovim informacijama, teroristički napadi u Parizu, u kojima je ubijeno više od 130 ljudi, trebali su biti znatno rašireniji. Izvorni planovi uključivali su čak i druge države poput Nizozemske.
"Perspektiva je siva, možda i najmračnija do sad", ispričao je Paul Cruickshank, analitičar s West Pointa. Doda je i da su šefovi europskih agencija za sigurnost iznimno zabrinuti zbog terorističkih prijetnji, a posebno velike brige muče ljudi u državama koje sudjeluju u ratu protiv Islamske države. Riječ je o Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Danskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu kao izravnim sudionicama rata, ali ni Njemačka ne može odahnuti jer oni vrše nadzor nad ISIL-ovim teritorijem.
Teroristički analitičari pak upozoravaju da ni SAD nije potpuno siguran unatoč što se između ISIL-a i Amerike nalazi čitav ocean i tisuće kilometara. Posebno upozoravaju na probleme s kojima se susreću europske sigurnosne agencije u borbi protiv ISIL-a. Prvo, organizacijska strukutura Islamske države nalik je koncentričnim krugovima. To znači da samo rijetki znaju više informacija i oni se nalaze u svojevrsnom središtu koncentričnih krugova. Svaki vanjski krug zna sve manje od svog prethodnika ili imaju točno određenu ulogu i znaju samo svoj posao. Što znači da netko tko je bio zadužen za nabavu kalašnjikova kojima su počinjeni napadi u Parizu nije znao za što ili tko će ih koristiti.
Zatim, probleme stvara činjenica da međusobno komuniciraju šifriranim kanalima što znatno otežava nadziranje razgovora među osumnjičenima. "Čak i kad otkriju sumnjivce, sigurnosne službe vide da je jedini način prisluškivanja stavljanje mikrofona u aute i kuće", kaže Cruickshank.
Europski sigurnosni dužnosnici sve više su zabrinuti da će se prisutnost Islamske države u Europskoj uniji sve više rasti. Pretpostavlja se da će pokušavati poslati što više mogu boraca u Europu. Otegotna okolnost je što između šest i devet tisuća europskih državljana nalazi se na području Iraka i Sirije, a velika većina bori se u redovima Islamske države. Njima je praktički zajamčen ulazak u Europu.
Međutim, trenutačno je najveći problem birokracija. "Proračunski problemi, ali i problemi s nedostatkom ljudstva, uz loše dijeljenje informacija između država samo otežavaju hvatanje sumnjivaca", izjavio je Matthew Henman, urednik IHS Jane’s Terrorism and Insurgency Centre.
Upravo zbog toga su europske službe sigurnosti imale problema s hvatanjem Abida Tabaounija. Austrijske vlasti raspisale su u veljači za njim tjeralicu zbog osnovane sumnje da je povezan s terorističkim napadima u Parizu. Tek u srpnju je uhvaćen u Bruxellesu iako je bio aktivan na Facebooku. Krajem veljače, znači nedugo nakon raspisivanja tjeralice, objavio je vlastitu fotografiju nastalu ispred karakterističnih nebodera na obali Amsterdama. Istu fotografiju objavio je krajem ožujka.
Analitičari istovremeno upozoravaju da propaganda Islamske države sve se više okreće prema pozivima pojedincima da napadaju europske države. Ukazuju da su napade u Nici i Orlandu izveli ljudi bez očitih veza s ISIL-om. "Ponavljanje takvih napada je upravo ono što Islamska država želi postići u nadolazećim mjesecima", uvjeren je Henman.
