"Odluke koje svjetski čelnici donose danas oblikovat će zdravlje i dobrobit sljedeće generacije", poručio je profesor Christopher Murray, supredsjedatelj komisije i direktor Instituta za zdravstvene metrike i evaluaciju (IHME) pri Sveučilištu u Washingtonu. Kraj čovječanstva, upozoravaju znanstvenici, mogao bi doći prije kraja ovog stoljeća, točnije do 2100. godine. Nuklearni sukob i zlonamjerna uporaba umjetne inteligencije, uključujući njezino korištenje za razvoj biološkog oružja, izdvojeni su kao opasnosti s potencijalom da izazovu izumiranje ljudske vrste. Vjerojatnost takvih događaja, naglašavaju autori, ostaje niska. No njihove bi posljedice bile toliko velike da ih se ne smije zanemariti.
Upozorenje proizlazi iz izvješća Lancetove komisije za globalne prijetnje zdravlju u 21. stoljeću. Kako piše The Guardian, stručnjaci su izdvojili 17 velikih prijetnji koje bi do 2100. mogle oblikovati zdravlje i život budućih generacija. Uz scenarije koji podsjećaju na najcrnje znanstveno-fantastične priče, popis obuhvaća i mnogo poznatije opasnosti: pothranjenost djece, onečišćenje zraka, pušenje, povišeni krvni tlak, pretilost i nastavak trenda smanjivanja međunarodne pomoći. Iza dramatičnog upozorenja stoji pokušaj da se različite opasnosti sagledaju u zajedničkom okviru: Koliko bi zdravih godina prijetnje mogle oduzeti i koliko se te štete može spriječiti. Autori naglašavaju da se prijetnje međusobno isprepleću. "Zlonamjerna uporaba umjetne inteligencije, uključujući biološko oružje, i nuklearni sukob praćen nuklearnom glađu nose rizike izumiranja u sljedećih 75 godina”, navodi izvješće.
Kod nuklearnog sukoba opasnost se ne zaustavlja na eksplozijama i razaranju pogođenih gradova. Čestice koje bi dospjele u gornje slojeve atmosfere mogle bi zakloniti sunčevu svjetlost i izazvati glad katastrofalnih razmjera. U slučaju zlouporabe umjetne inteligencije, autori posebno upozoravaju na biološko oružje razvijeno uz njezinu pomoć. "Razmjeri štete, ako bi se ti scenariji ostvarili, čovječanstvu bi donijeli apokalipsu", upozorava se.
Ovo upozorenje koje jednu od globalnih prijetnji vidi u nekontroliranom razvitku umjetne inteligencije dolazi u vrijeme i kad i vodeći ljudi industrije upozoravaju na opasnosti. Dario Amodei, suosnivač i direktor Anthropica, u rujnu 2026. pozvao je industriju da uspori napredovanje najmoćnijih modela kako bi sigurnosne mjere mogle pratiti njihove sposobnosti. "Moramo usporiti tempo kojim poboljšavamo sposobnosti AI modela”, napisao je u eseju o kojem smo pisali OVDJE. Upozorava na mogućnost gubitka kontrole nad sustavima, njihovu zlouporabu za kibernetičke napade i bioterorizam te velike gospodarske poremećaje. Posebno ga zabrinjava mogućnost da umjetna inteligencija sve brže razvija sljedeće generacije umjetne inteligencije, nadmašujući ljudsku sposobnost razumijevanja i nadzora.
Sličnu je poruku u srpnju 2026. uputio Demis Hassabis, suosnivač i direktor Google DeepMinda. "Napredak na samom vrhu razvoja nadmašuje naše razumijevanje tehnologije", upozorio je. Uz kibernetičke prijetnje, istaknuo je moguće biološke i nuklearne rizike te potrebu da ljudi zadrže kontrolu nad sve samostalnijim sustavima. Predložio je novo tijelo za sigurnosne standarde i testiranje najnaprednijih modela, koje bi prema potrebi moglo koordinirati i usporavanje razvoja.
Još su 2023. Sam Altman, Demis Hassabis i Dario Amodei, s pionirima umjetne inteligencije Geoffreyjem Hintonom i Yoshuom Bengiom, potpisali izjavu Centra za sigurnost umjetne inteligencije: "Smanjivanje rizika izumiranja zbog umjetne inteligencije trebalo bi biti globalni prioritet, uz druge rizike društvenih razmjera poput pandemija i nuklearnog rata."
Dok bjesne ratovi diljem svijeta, raste strah i od uporabe nuklearnog oružja. Glavni tajnik UN-a António Guterres krajem rujna upozorio je da se svijet nalazi u "najopasnijem nuklearnom trenutku od završetka Hladnog rata", s arsenalima koji se šire, nuklearnom retorikom koja je sve glasnija, i zaštitnim mehanizmima građenim desetljećima koji se raspadaju. Na pogoršanje sigurnosne situacije upozorava i Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI). Prema izvješću iz lipnja 2026., svih devet država s nuklearnim oružjem nastavilo je modernizirati arsenale, a većina je tijekom prethodne godine uvela nove sustave naoružanja. Početkom 2026. u svijetu je bilo procijenjenih 12.187 nuklearnih bojevih glava, od kojih je između 2100 i 2200 bilo u stanju visoke operativne pripravnosti. Institut upozorava da sve veće oslanjanje na nuklearno oružje, uz slabljenje kontrole naoružanja, povećava rizike njegove uporabe. Lancetovo upozorenje ipak nije najava da će se katastrofa dogoditi, a nije ni tvrdnja da je 2100. rok za nestanak ljudske vrste. Riječ je o procjeni mogućih rizika unutar razdoblja koje su istraživači analizirali.
Kako usporediti posljedice rata, klimatskih promjena i bolesti? Komisija se poslužila pokazateljem DALY, odnosno godinama života prilagođenima invaliditetu. Taj pokazatelj zbraja godine izgubljene zbog prerane smrti i godine provedene s bolešću ili invaliditetom, uz ponderiranje težine zdravstvenog stanja. Jedan DALY predstavlja gubitak jedne godine punog zdravlja. Brojka od milijardu DALY-ja stoga ne znači milijardu umrlih ljudi. Označava ukupni gubitak zdravih godina života u stanovništvu tijekom promatranog razdoblja. Za pojedine prijetnje istraživači su uspoređivali uvjerljive povoljnije i nepovoljnije scenarije. Razlika između njih pokazuje koliko bi se zdravstvene štete moglo izbjeći djelovanjem. Organizatori predstavljanja izvješća na Svjetskom zdravstvenom summitu navode da analiza obuhvaća razdoblje od 2025. do 2100.
Među ostalim velikim katastrofalnim prijetnjama nalaze se onečišćenje zraka, antimikrobna otpornost, pothranjenost djece, klimatske promjene, konvencionalni oružani sukobi, smanjivanje međunarodne pomoći za zdravstvo, prekomjerna konzumacija alkohola, povišeni krvni tlak, dohodovna nejednakost, niska razina obrazovanja, prirodno nastale pandemije, pretilost, narušeno mentalno zdravlje, pušenje i starenje praćeno lošim zdravljem.
Na popis nisu uvrštene samo prijetnje s potencijalom da izazovu golemu štetu. "Ne polazimo od stajališta: 'Pogledajte, želimo vas prestrašiti - čovječanstvo je suočeno s toliko i toliko prijetnji.' Polazimo od pretpostavke da, ako danas donosite političke odluke, bilo na globalnoj, multilateralnoj ili na nacionalnoj razini, ovo su potencijalne prijetnje s kojima biste se mogli suočiti i ovo je razmjer promjene koju doista možete postići ako djelujete", rekao je Ibrahim Abubakar, član komisije i profesor epidemiologije zaraznih bolesti na University College Londonu.
Klimatske promjene jedan su od primjera koji pokazuju koliko odluke mogu promijeniti ishod. Prema izvješću, ograničavanje globalnog zagrijavanja na približno 1,8 Celzijevih stupnjeva, umjesto dopuštanja da dosegne 4,4 stupnja, moglo bi spriječiti gubitak 1,89 milijardi godina zdravog života.
Teret prijetnji razlikuje se među regijama. U područjima s višim prihodima ističu se problemi poput pretilosti i narušenog mentalnog zdravlja, dok je u siromašnijim regijama gubitak zdravlja snažno povezan i s niskom razinom obrazovanja. Posebno zabrinjava budućnost međunarodne pomoći. Kako piše The Guardian, brojne velike donatorske zemlje, među njima SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, tijekom protekle godine najavile su velika smanjenja izdvajanja. Komisija procjenjuje da bi urušavanje ili snažno smanjivanje međunarodne zdravstvene pomoći do 2100. moglo prouzročiti do 1,5 milijardi izgubljenih godina zdravog života. Gotovo 70 posto tog tereta otpalo bi na subsaharsku Afriku, koja je osobito pogođena i pothranjenošću djece. Autori zato pozivaju na ulaganja u zdravstvene sustave, tehnološke inovacije i pripremu za prijetnje prije nego što prerastu u krize. Procjena bi se trebala obnavljati svake godine, uz nove podatke i novonastale opasnosti. Predstavljanje nalaza najavljeno je za 11. listopada na Svjetskom zdravstvenom summitu u Berlinu.
"Ovaj smo proces započeli prije tri godine, misleći da postoje tri velike prijetnje: Sukobi, klima i pandemije”, rekao je Murray. "Postoji mnogo veći broj prijetnji o kojima moramo voditi računa, a vlade doista moraju izdvojiti novac i osoblje za predviđanje, prevenciju i pripremu."
Lancetova komisija međunarodna je stručna skupina okupljena radi analize budućih zdravstvenih prijetnji. The Lancet je medicinski znanstveni časopis koji je 1823. osnovao britanski liječnik Thomas Wakley, a danas ga izdaje Elsevier. Komisija daje znanstvene procjene i preporuke i nema ovlasti donositi obvezujuće odluke za države. Prema službenom priopćenju Lanceta, u radu je sudjelovalo 35 stručnjaka iz zdravstva, ekonomije, sigurnosti, upravljanja i tehnologije. Supredsjedatelji su Christopher Murray i Natalia Kanem, bivša izvršna direktorica Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA). Važnu analitičku podlogu pružio je IHME, istraživački institut pri Sveučilištu Washington u Seattleu. Osnovan je 2007., a bavi se mjerenjem zdravstvenih problema i procjenom učinaka politika i programa. Prema Sveučilištu Washington, njegovo su osnivanje financijski poduprli Zaklada Gates i savezna država Washington.
