Optužnica protiv Milana Bandića i ostalih u aferi Agram ni nakon više od tri godine nakon podizanja nije pravomoćna. Zagrebački Županijski sud u ponedjeljak je na ročištu na kojem se odlučivalo o optužbama Uskoka teškim 25 milijuna kuna potvrdio sedam od deset točaka optužnice protiv zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i njegovih suoptuženika u slučaju Agram, a tri ih je vratio tužiteljstvu na doradu.
Suđenje bi moglo početi kroz nekoliko mjeseci, no s obzirom na broj optuženika i njihovih odvjetnika, postupak bi samo do nepravomoćne presude mogao potrajati godinama. Bandiću su u veljači morali odblokirati imovinu jer je prošlo više od dvije godine otkako je optužnica podignuta, a nije postala pravomoćna.
No u istražni zatvor vraćen je u ožujku 2015. jer je istraga protiv njega bila proširena nakon što je Vida Demarin, kao predsjednica upravnog vijeća Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, istražiteljima ispričala da ju je Bandić u dva navrata nagovarao da promijeni iskaz i potpiše dokument neistinita sadržaja. Dok je bio na slobodi, nije smio kontaktirati sa svjedocima niti obnašati gradonačelničke dužnosti, osim onih protokolarnih - dijeljenja priznanja, rezanja vrpci...
Gradonačelnica je postala njegova zamjenica Sandra Švaljek, koja je Zagreb vodila četiri mjeseca. U konačnici ga je u travnju 2015. na slobodu pustio Ustavni sud, a omogućeno mu je i obavljanje svih dužnosti gradonačelnika. Pritvor mu je ukinut unatoč tome što je Bandić, prema nalazima Uskoka, ometao istragu, lažirao dokumente u službenom sudskom spisu i nagovarao moguću svjedokinju na lažni iskaz.
Prema tumačenju Ustavnog suda, počinjenje tih novih kaznenih djela ne može biti razlog za ukidanje jamstva, "čak i ako su ta djela počinjena s ciljem da se oteža dokazivanje u prvotnoj istrazi ili da se ona omete". Ustavni sud vratio mu je i jamčevinu od 15 milijuna kuna koju je uplatio Bandićev odvjetnik – a koja je bila oduzeta kad je njegov branjenik vraćen u istražni zatvor – na depozitni račun Županijskog suda. No dok je bio u istražnom zatvoru, Bandić nije gubio vrijeme.
Tako je 28. ožujka 2015. osnovao stranku Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti. Podizanje optužnice u predmetu Agram 11. prosinca 2015. dočekao je izborivši na parlamentarnim izborima dva mandata u Saboru. U aferi Agram je prvookrivljeni, a slijede njegovi bivši bliski suradnici iz Gradskog poglavarstva te poslovni suradnici.
Naime, na optuženičkoj piramidi našli su se i bivši šef Holdinga Slobodan Ljubičić, poduzetnik Petar Pripuz, gradonačelnikov savjetnik Željko Horvat, bivši direktor ZET-a Ivan Tolić, Ivan Markuš, referent za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filip Čulo, direktor Čistoće Miljenko Benko, zamjenica pročelnice gradskog Ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić, načelnica Odjela za pravne poslove u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove Koraljka Rožanković Uremović, direktor građevinske tvrtke Bramgrad projekt Branko Mihaljević, pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum, pročelnik Bandićeva ureda Miro Laco, glavni tajnik Zagrebačkog športskog saveza Zdenko Antunović, Dragutin Kosić i direktor Plinare Ante Dodig.
Tu su i dvije tvrtke Ce-Za-R i Bramgrad projekt. Tereti ga se da je nezakonito mijenjao gradsko zemljište, naređivao zapošljavanje u Gradu i Zagrebačkom holdingu ljudi koji za to nisu imali kvalifikacije, varao državu na porezu, dogovorio zbrinjavanje otpada na štetu Grada Zagreba sa suoptuženim Petrom Pripuzom, davao službene automobile na korištenje kome je htio i kad je htio. Nakon podizanja optužnice javnost je saznala razmjere bahatosti Bandića i ekipe.
Zapošljavali su sinove prijatelja, poznanike te prijateljice prijatelja, pri čemu su izmišljali, tvrdi Uskok, radna mjesta. Bandić je naložio, a Miro Laco odobrio i da se službenim autima ide na svinjokolju u Poganu Vlaku u BiH, rodno mjesto Milana Bandića, koju je organizirao Bandić. U ožujku 2016. Optužno vijeće predalo je slučaj Vrhovnom sudu povodom prijedloga obrane za izdvajanjem nezakonitih dokaza.
U prosincu 2016. sud je zaključio da tajno snimljeni telefonski razgovori i SMS-ovi prikupljeni u istrazi predstavljaju zakonite dokaze. U veljači 2017. rasprava se nije mogla održati zbog neuredne dostave Slobodanu Ljubičiću. Potom se razbolio Ivan Tolić. "S obzirom na bolest optuženog Ivana Tolića, sudsko-medicinski vještak mora pregledati njegovu medicinsku dokumentaciju radi procjene procesne sposobnosti. Nakon toga će se donijeti daljnja odluka o nastavku postupka", rekli su na sudu u veljači.
Tolić je navodno ozdravio pa nije trebalo razdvojiti postupak u odnosu na njega. Bandić ima i jednu pravomoćno potvrđenu optužnicu. Riječ je o "štandovima". U ovom predmetu terete ga da je Grad Zagreb oštetio za 308.000 kuna jer je uz pomoć suoptuženika, svojeg pročelnika Ivice Lovrića, i šefice Tržnica Zdenke Palac omogućio inicijativi Željke Markić "U ime obitelji" korištenje štandova za prikupljanje potpisa za referendum.
No na pripremnom ročištu u prosincu 2017. godine obrana je ponovno predložila izdvajanje, kao nezakonitih, snimki nastalih primjenom posebnih dokaznih radnji te izdvajanje rezultata pretraga kod Lovrića. Također su predložili i da se optužnica odbaci navodeći kako ju je podigao tužitelj koji nema dovoljno radnog isksutva. Sud je sve prijedloge obrane odbio, a ona se žalila Vrhovnom sudu. "Čekat ćemo pravorijek Vrhovnog suda, nakon toga ide i Ustavni sud", pojasnio je strategiju obrane Krešimir Krsnik, odvjetnik Ivice Lovrića.
