Nećemo sjediti prekriženih ruku nakon što je Hrvatska stavila na javnu dražbu nekadašnje vojno odmaralište u Baškoj Vodi, poručio je u utorak u beogradskom tisku odvjetnik Zoran Ristić, predsjednik Udruge „Oduzeta imovina“ tvrdeći da on pripada Srbiji.
U tekstu „Hrvati prodaju naš vojni hotel“ današnje Večernje novosti pišu da je „čuveno vojno odmaralište u Baškoj Vodi prva nekretnina koju su hrvatske vlasti stavile na prodaju javnim natječajem po novom zakonu o upravljanju državnom imovinom“.
Tim zakonom se, kako je navedeno, omogućuje zakup nekretnina „koje su pripadale poduzećima, institucijama i bankama iz bivše Jugoslavije, a koje je Hrvatska 1991. prenijela u svoje vlasništvo“.
Predsjednik Udruge „Oduzeta imovina“ Zoran Ristić podsjeća da je nekadašnji hotel „Sutjeska“, kasnije preimenovan u „Hrvatska“, u Baškoj Vodi gradila sarajevska „Hidrogradnja“ i krajem 80-ih godina prošlog stoljeća dala ga tadašnjem Saveznom sekretarijatu narodne obrane SFRJ uz uvjet da hotel dovrše, ali i omoguće radnicima tog poduzeća da ljetuju u sezoni.
„Hidrogradnja“ je naknadno, uz financijsku potporu vojske, dogradila još jedan kat.
„Pred sam rat, tadašnje ministarstvo obrane SFRJ, čiji je pravni slijednik ministarstvo obrane Srbije, upisalo se u zemljišnim knjigama, u Makarskoj, kao vlasnik tog trospratnog zdanja sa 180 soba, na 12.500 četvornih metara bruto površine“, navodi odvjetnik Ristić, naglašavajući kako je „na početku rata, hotel, baš kao i sve ostale srpske nekretnine, oduzela hrvatska država i prenijela na sebe“.
On podjeća da je vlada RH 13. rujna objavila javni poziv za kupnju hotela, a rok za prijave istekao je 26. listopada, do kad su stigle tri ponude, prenosi Hina.
Najvišu cijenu, od oko dva milijuna eura, ponudilo je trgovačko društvo „Marea alta“ iz Makarske, u vlasništvu hercegovačkog tajkuna Petra Ćorluke, za koje Večernje novosti navode da je poznat kao „kralj toalet papira“ jer je “zgrnuo bogatstvo“ na proizvodnji i prodaji robne marke „Violeta“.
Za hotel se, kako navodi Ristić, nadmeću i zagrebačka tvrtka „Adria Coste tourism“, te slatinsko poduzeće „Maros nekretnine“.
Predsjednik udruge „Oduzeta imovina“ kaže da je o spornom slučaju prodaje hotela uknjiženog na vlasnika iz Srbije izvijestio direkciju za imovinu Republike Srbije, koja prikuplja podatke o vlasništvu srpskih institucija i poduzeća koje potražuju diljem Hrvatske.
“Oko ovog hotela još nije vođen sudski spor i vjerojatno se on zato našao prvi na popisu nekretnina za otuđenje. Ali, ni naša strana neće sjediti prekriženih ruku“, poručio je predsjednik Udruge „Oduzeta imovina“ Zoran Ristić.
Ta udruga se ranije već obratila Vijeću za ljudska prava UN u Ženevi, tužeći Hrvatsku zbog diskriminacije pred zakonom, a sprema se i za arbitražu u Den Haagu.
Večernje novosti tvrde da se pred hrvatskim sudovima trenutno vodi oko 180 slučajeva koji se odnose na povrat imovine čiji su vlasnici tvrtke ili institucije iz Srbije, prenosi Hina.
O sličnim sporovima je Express već pisao. "Pitanja sukcesijske imovine regulirana su Ugovorom o pitanjima sukcesije koji je u Republici Hrvatskoj na snazi temeljem Zakona o potvrđivanju Ugovora o pitanjima sukcesije. Međutim, Aneks G Ugovora o pitanjima sukcesije ne daje pojedinim fizičkim i pravnim osobama pravnu osnovu za povrat njihove prijeratne imovine, već će takav povrat ili isplata naknade, u slučaju nemogućnosti povrata, eventualno biti moguća kada se sklopi dodatni bilateralni ugovor. Budući da bilateralni ugovor sa Srbijom nije sklopljen, ne može se ni razmatrati pitanje vraćanja imovine", odgovorili su nam iz Ministarstva državne imovine.
"Srbija je potpisala Aneks G Sporazuma o sukcesiji koji bi trebalo da vrati imovinu naših poduzeća. Pozvat ćemo Hrvatsku, gde je najviše takve imovine, da zaključi bilateralni sporazum sa Srbijom. Ako to ne budu željeli, ići ćemo na arbitražu koja ima snagu jaču od zakona", izjavio je za Blic Jovan Vorkapić, direktor Republičke direkcije za imovinu (RDI).
Da je to ispravan način rješavanja spora, kazali su Expressu i iz Ministarstva državne imovine: "Drugim riječima, Aneks G Ugovora o pitanjima sukcesije sadrži samo načela za rješavanje odnosa među državama potpisnicama, zbog čega je potrebno sklopiti dodatne bilateralne ugovore kojima će se konačno riješiti uzajamna prava i obveze između država potpisnica u pogledu ovih pitanja."
