Davor Bernardić, šef najveće oporbene stranke, odlučio je stati pred medije i u javnost iznijeti svoje viđenje o izboru kandidata za suce Ustavnog suda. "Voljeli bismo vidjeti da i HDZ predloži kandidata koji ni na koji način nije opterećen odlukama kojima su se derogirale ustave odluke o nezastarijevanju pretvorbenog kriminala i ratnog profiterstva kao u slučaju Sanader", izjavio je Bernardić.
Nama, laicima, učinilo se da je to barem neizravno uplitanje zakonodavne vlasti u sudbenu. Međutim, kako nam je pojasnio ustavni stručnjak Mato Palić, bili smo u krivu. "Ustavni sud nije dio pravosuđa. Hrvatski Ustav je jasan i Ustavni sud je izvan trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu pa s te strane ne možemo govoriti u uplitanju zakonodavne vlasti u pravosuđe. Možemo raspravljati koliko je, s neke načelne strane, dobro da predsjednik najveće oporbene stranke, bez čijih glasova se ne mogu izabrati suci jer je potrebna dvotrećinska većina u Sabor,u na takav način poziva HDZ na uskraćivanje potpore aktualnim sucima, vjerujem da je riječ o predsjedniku Miroslavu Šeparoviću i sucu Antunu Palariću. Mislim da to nije uredu. Ako iz SDP-a već imaju neke primjedbe na činjenicu da su možda baš te dvije osobe HDZ-ovi kandidati za ustavne suce, onda je to nešto o čemu treba raspravljati na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav", ispričao je Palić u razgovoru za Express.
Otvoreno je Palić kritizirao bilo kakve istupe u javnost kad je riječ o izboru sudaca, a napomenuo je da suci ne odgovaraju sudu javnosti već je na njima da donose najbolje odluke na temelju dostupnih činjenica, zakona i vlastitog mišljenja.
"Mediji nisu mjesto da se iznose primjedbe u pogledu stručnosti kandidata za suce, a i gospodin Bernardić je zanemario da je svaki sudac neovisan u svom pravnom shvaćanju. Svaki sudac ima individualnu autonomiju i on može individualno glasati. To se ponekad može poklopiti s očekivanjima javnosti. U nekom osjetljivom predmetu, a bivši premijer Sanader je zasigurno vrlo zanimljiva osoba, mišljenja suca se ne moraju podudarati s očekivanjima javnosti. Vidimo se da se to nije dogodilo u slučaju bivšeg premijera, ali to je dio autonomije sudaca o kojoj smo pričali", izjavio je Palić.
Nedavno se u medijima pojavila informacija da bi predsjednica Kolinda Grabar Kitarović rado vidjela suca Mislava Kolakušića u Ustavnom sudu, ali Palić ukazuje na problematiku takvih izjava: "Postupak izbora sudaca Ustavnog suda je iznimno osjetljiv. Predsjednica države niti predlaže kandidate niti radi popis kandidata za uži izbor niti odlučuje o sucima. Sve to je isključiva nadležnost Hrvatskog sabora. Nije ona ništa rekla javno, ali mislim da svaki akter, bez obzira o kome se radi, bi se trebao suzdržati od takvih komentara da pojedinom kandidatu daje prednost. Pogotovo zbog toga što je Ustavni sud nadležan o odlučivanju o odgovornosti predsjednika države ako povrijedi Ustav. Visoki i najviši dužnosnici, a predsjednica zasigurno spada u najviše razine vlasti, ne bi trebali ni neslužbeno, a ni bilo tko od njenih bliskih suradnika ne bi trebao, davati bilo kakve kandidate za tijelo koje može odlučivati o njenoj odgovornosti."
Laicima vrlo lako može promaknuti koliko zapravo ovlasti imaju ustavni suci, a još lakše može promaknuti koliko su oni zapravo samostalni u odlučivanju.
"Političke stranke općenito bi trebale pokazati puno više odgovornosti nego kod nekih drugih stvari, a sve zbog iznimno velikog utjecaja kojeg ima Ustavni sud. Ustavni sud može ukinuti zakon, podzakonski akt Vlade, ukinuti presudu suda dođe li do povrede ustavnih prava, odlučuje o odgovornosti predsjednika. Na neki način su ustavni suci nadređeni ostalim državnim tijelima, a o njihovoj odgovornosti ne može nitko odlučivati. Sabor ih ne može razriješiti, iako ih Sabor imenuje. Oni odrađuju svoj mandat od osam godina do kraja, osim pod nekim iznimnim okolnostima kao što je smrt ili teška bolest ili trajna nesposobnost za izvršavanje dužnosti. Sudac može sam podnijeti ostavku, ali inače ne postoje mehanizmi za razrješenje ustavnih sudaca. Ne smijemo zaboraviti i da su to jedine osobe u Republici Hrvatskoj koju se bira dvotrećinskom većinom u Saboru. Oni imaju jači legitimitet od Vlade koja se bira natpolovičnom većinom, a u aktualnom sazivu riječ je o 25 glasova saborskih zastupnika", upozorio je Palić u našem razgovoru.
