Vođa Republike Srpske Milorad Dodik posljednje dane kampanje uoči današnjeg glasovanja za članove pet razina kompleksnog sustava vlasti u BiH iskoristio je, u maniri pravog pro ruskog političara, za sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Kao što je i sam prilikom rukovanja napomenuo, građani BiH na birališta izlaze baš na dan kada Putin obilježava svoj 66. rođendan.
Dvojica predsjednika susreli su se u Sočiju na utrci Formule 1 . I dok je Dodik Putinu poklonio značku kao rođendanski poklon, ovaj mu je pristojno poželio sreću na izborima. A čini se kako će sreća najviše biti potrebna građanima BiH, i dalje podijeljenog društva koje vode čelnici koji tu podjelu svojim političkim djelovanjem i dalje produbljuju.
"BiH visi na tankoj niti koju žele prerezati Milorad Dodik i vođa hrvatskog entiteta Dragan Čović", naglašava Reuf Bajrović, iz Građanskog saveza.
Kampanja koja je trajala mjesec dana oživjela je niz problema koji ovu, najsiromašniju zemlju na Balkanu, sprječavaju u njezinom napretku. Uz već poznate boljke korupcije, visoke stope nezaposlenosti, međunarodnog uplitanja, sukoba i ostalog, u centar pažnje javnosti stigao je i izborni sustav BiH. Naime, taj sustav kreiran je prije dva desetljeća kao dio Daytonskog sporazuma s kraja rata 1995. godine, a i dalje ostaje podijeljen između regija u kojima dominira srpsko stanovništvo i one regije sa Hrvatima i Bošnjacima.
Biraju se i članovi trojnog Predsjedništva BiH, u kojima se predstavnici svakog naroda izmjenjuju svakih osam mjeseci. Tu su i tri parlamenta, 11 premijera, i niz regionalnih i lokalnih predstavnika. Nesiguran sustav s nizom podjela plodno je tlo za strane utjecaje, poput onog Rusije koja nastoji ojačati svoj utjecaj u ovom dijelu Balkana. Dodik koji posljednjih godinu dana poziva na odcjepljenje RS, čini se sretan s onim što mu ovaj sustav omogućuje.
Uz popularnost koju Rusija već tradicionalno ima među srpskim stanovništvom u BiH, čini se kako će Putinova podrška Dodiku uzdrmanom nizom korupcijskih afera, govorom mržnje i slučajem Davida Dragičevića, mladića ubijenog u Banja Luci, biti jako važna.
The New York Times tako piše kako Kremlj u Dodiku vidi mogućnost za destabilizaciju bosanskih institucija, a analitičari smatraju da je to put prema njihovom uništenju koji otvara mogućnost za novi konflikt. Kažu kako bi to njima bila još jedna prilika za uplitanje u stanje na Balkanu.
"Rusija ne želi biti uvučena u rat kojeg Dodik ne želi", rekao je Dimitar Bechev, stručnjak za ruski utjecaj na Balkanu.
Smatra Bechev da je ono što oni žele od svojih 'zastupnika' kao što je Dodik i pa i Čovića je zadržati određenu dozu napetosti u tom dijelu kako bi zapravo EU razvukli na puno fronti, tj. puno dijelova o kojima trebaju voditi posebnu brigu. Još jedna 'balkanska' fronta otvorena je u Makedoniji u kojoj je dezinformacijska kampanja kojom su upravljale grupe s ruskom podrškom pokušala izmanipulirati referendumom o promjeni imena, koje je ipak neslavno završio.
Iako Putin nije podržao Dodikovu agresivnu želju za referendumom o nezavisnosti RS, oni su se ove godine susreli dva puta, i ukupno osam puta od 2011. godine, kako pišu mediji.
Što se tiče predstavnika Bošnjaka Šefika Džaferovića, kandidata SDA-a za Predsjedništvo BiH, on bi, kako se dosada čini, trebao lako pobijediti. Vjerni je sljedbenik vođe stranke Bakira Izetbegovića, koji je već odslužio dva mandata. Njegov utjecaj je prisutan, a Džaferović se zalaže za centraliziranu, integriranu BiH unutar međunarodno priznatih granica.
Izbori se od 1996. godine provode redovito svake četiri godine bez nekog većeg nasilja. No prijetnja izbijanja novog sukoba često se koristila za pritisak na političare. Ova je kampanja bila posebno ružna, a Transparency International koji prati i ove izbore, naglašava kako su zabilježili rekordan broj kršenja pravila, pokušaja kupovanja glasova, govora mržnje i zloupotrebe javnog novca za predizbornu kampanju. Optužili su Dodika zbog prijetnji o otkazima javnim službenicima ukoliko budu glasovali za njegove protivnike.
Mediji izvještavaju o velikom planu manipulacije glasovima kako bi se povećao broj glasova srpskim i hrvatskim kandidatima diljem zemlje. Više od 500 ljudi prijavilo je središnjoj izbornoj komisiji kako su im ukradeni identiteti ili kako su krivotvoreni glasački listići.
No i Dodik i Čović su snažni vođe koje žele zemlju još više podijeliti po etničkom ključu. Čović, čije nastojanje za novi izbor podržava i hrvatska vlada, dobio je izbore za mjesto hrvatskog člana predsjedništva 2002. godine. Smijenio ga je tri godine kasnije visoki predstavnik Paddy Ashdown zbog zlouporabe položaja i ovlasti.
Hrvati već dugo žele otići putem RS-a i dobiti svoj vlastiti entitet. Podjele su zemlju još više udaljile od priključenja EU, unatoč činjenici što je Unija i dalje jako uključena u rad te zemlje. Status kandidata izmakao im je zbog političkih prepucavanja oko ispunjavanja jednostavnog upitnika koji se koristi u početnoj fazi pregovora kako bi se moglo ocijeniti ispunjava li zemlja zahtjeve za prijavu.
Političari ljude drže u strahu od mogućnosti novog sukoba kako bi im pažnju odvukli sa korupcije, kolapsa zdravstvenog sustava i bankrota mirovinskog sustava, smatra Alida Vračić iz Popularija.
"Ako šalju poruku da je zemlja uvijek na rubu rata i raspada, onda je sve što trebaju napraviti u zamjenu za glasove obećati kako rata neće biti. Ne moraju govoriti o tome kako će riješiti pitanje problema sa opskrbom vode, struje, propadanjem kanalizacijskih sustava i zagađenja zraka od kojeg ljudi oblijevaju", naglašava.
Bosanska infrastruktura se raspada unatoč milijunima uloženih dolara u izgradnju i obnovu zemlje nakon rata. BiH je pri vrhu liste po broju nezaposlenih u Europi sa 25 posto i gotovo 50 posto nezaposlenih mladih ljudi.
Iako se manje stranke trude promijeniti loše trendove, nemaju šanse pred mašinerijom nacionalističkih grupa na lokalnoj razini.
"Građani su odustali od potrebe i navike da zahtijevaju ispunjenje temeljnih ljudskih prava i usluga koje im život čine vrijedan življenja", naglašava Vračić i dodaje kako ni nakon ovih izbora ne očekuje veliku promjenu jer je biračko tijelo u "kolektivnoj depresiji".
