Devedesetih godina iznimno problematičnim se u Švedskoj smatralo klince poput Zlatana Ibrahimovića, primjerice. Zlatan ko Zlatan, znao je tu i tamo ukrati bicikl. Danas klinci od 15-16 godina nose oružje i pucaju na ulicama Malmöa. Luda su vremena, i Ibrahimovićev spomenik bez problema polome kad saznaju da je kupio dionice protivničkog kluba. Oči su mu prekrili crnom majicom.
Nekoć sinonim za mirnu i progresivnu socijalnu državu, Švedska se danas suočava s mračnom stvarnošću koja narušava njezin idiličan imidž. Eskalacija nasilja povezanog s organiziranim kriminalom pretvorila je dijelove zemlje u bojna polja, a grad Malmö, treći po veličini u Švedskoj, postao je žarište brutalnih sukoba. Pucnjave, eksplozije i ubojstva postali su sumorna svakodnevica, postavljajući pitanje kako se jedna od najsigurnijih zemalja svijeta našla na vrhu europske ljestvice po broju smrtonosnih obračuna vatrenim oružjem.
Ubojstva na ulicama Malmöa
Malmö, grad poznat po svojoj multikulturalnosti i povezanosti s Kopenhagenom preko Öresundskog mosta, godinama se bori s reputacijom središta sukoba bandi. Incidenti koji su potresli javnost postali su prečesti. Još 2018. godine, pucnjava u internetskom kafiću, smještenom jedva stotinu metara od policijske postaje, odnijela je tri života. Policija je tada potvrdila da su žrtve bile članovi bandi upleteni u "ozbiljan organizirani kriminal".
Nedavno je grad ponovno bio na naslovnicama kada su dvojica britanskih državljana pronađena ustrijeljena u spaljenom automobilu na periferiji, u slučaju za koji se sumnja da je naručeno ubojstvo povezano s bandama. Ovi događaji samo su vrh ledene sante. Do studenog 2019. godine, grad je zabilježio čak 29 bombaških eksplozija i 50 pucnjava, a u jednoj od njih život je izgubio 15-godišnjak ispred lokalne pizzerije.
Borba za kontrolu nad unosnim tržištem droge glavni je pokretač nasilja. Bande ne prezaju ni od čega kako bi zaštitile svoj teritorij i utjecaj, a njihovi sukobi sve češće ugrožavaju i sigurnost običnih građana. Prema izvješćima, nekoliko desetaka slučajnih prolaznika ranjeno je ili ubijeno u unakrsnoj vatri od 2015. godine.
Projekt "Sluta skjut"
Usred eskalacije nasilja, vlasti u Malmöu odlučile su primijeniti inovativan pristup. Inspiriran strategijom razvijenom u Bostonu 1990-ih, pokrenut je pilot-projekt "Sluta skjut" ("Prestanite pucati"), kao dio šire inicijative pod nazivom Group Violence Intervention (GVI), financirane sredstvima Europske unije.
Bit strategije sažeta je u riječima koje je šef policije uputio članovima bandi na prvom sastanku: "Pripadate nasilnoj skupini u Malmöu, i ako nastavite ovim putem, usredotočit ćemo se na cijelu vašu skupinu. Ali ako se želite promijeniti, pomoć vam je dostupna - ne želim da umrete."
Pristup se temelji na snažnoj suradnji policije, gradskih vlasti, zatvorskog sustava i lokalne zajednice. Poruka je dvostruka i beskompromisna: nasilje se mora odmah zaustaviti ili će uslijediti ozbiljne posljedice za cijelu bandu. Istovremeno, onima koji žele napustiti kriminalni život nudi se konkretna pomoć - od pronalaska posla i smještaja do psihološke podrške.
Rezultati su bili ohrabrujući. Neovisna evaluacija pokazala je da se tijekom pilot-projekta (2018. – 2020.) broj pucnjava u Malmöu smanjio za 25 % na mjesečnoj razini. Iako je teško statistički izolirati sve faktore, grad je zabilježio kontinuirani pad nasilja u usporedbi s drugim švedskim gradovima. Uspjeh je potaknuo i druge općine, poput Örebra, Göteborga i Uppsale, da usvoje istu strategiju. Zbog dokazane učinkovitosti, EU je odobrio financiranje drugog ciklusa projekta koji će trajati od rujna 2024. do kolovoza 2027. godine, s proračunom od gotovo 1,5 milijuna eura.
Koliko košta ubojstvo u Malmöu?
Unatoč lokalnim uspjesima poput onog u Malmöu, Švedska se u cjelini suočava s nacionalnom krizom. Policijski podaci iz veljače 2024. otkrili su da je oko 62.000 osoba povezano s kriminalnim mrežama u zemlji, od čega je 14.000 aktivnih članova. Zemlja je postala europska prijestolnica ubojstava vatrenim oružjem, s devet puta više smrtonosnih pucnjava u 2023. nego Norveška, Danska i Finska zajedno.
Broj bombaških napada također je eksplodirao, porastavši sa 149 incidenata u 2023. na 317 u 2024. godini. Premijer je početkom 2025. izjavio da je Švedska zahvaćena "novim valom nasilja", potaknutim internim sukobom unutar jedne od najvećih narkomreža, poznate kao "Foxtrot".
Jedan od najzabrinjavajućih aspekata je sve masovnije regrutiranje maloljetnika. Bande ciljano vrbuju djecu i tinejdžere, ponekad stare samo 12 godina, jer se suočavaju s blažim kaznama. Anonimni mladić, koji tvrdi da je u kriminal ušao s 14 godina, otkrio je za Euronews cjenik usluga: "Dignuti vrata u zrak u Malmöu košta 3.000 eura. Ubiti nekoga u Malmöu je 80.000 eura, u Stockholmu 50.000 eura." Priznao je: "Nikad nisam ubio, ali jesam ozljeđivao ljude."
Skandinavski nemir
Stručnjaci upiru prstom u kombinaciju čimbenika: segregaciju u siromašnim predgrađima, probleme s integracijom, visoku nezaposlenost među mladima i crno tržište preplavljeno vojnim oružjem. Neki analitičari, poput Görana Adamsona s Londonske škole ekonomije, ističu i "vrlo blisku korelaciju između migracija i rastućih stopa kriminala", navodeći da je u nekim područjima vjerojatnost da će osoba migrantskog podrijetla biti osumnjičena za kazneno djelo dva do četiri puta veća.
Vlada je odgovorila nizom oštrih mjera: postrožene su zatvorske kazne, policiji su dane veće ovlasti, a predložen je i zakon koji bi omogućio anonimno svjedočenje kako bi se razbio zid šutnje. Čak je i vojska pozvana da pomogne policiji u logistici i forenzici. Ipak, borba je teška, pogotovo jer mnogi vođe bandi upravljaju operacijama iz inozemstva, iz zemalja poput Turske koje odbijaju njihovo izručenje.
Vratimo li se 30 godina unatrag, posve nevjerojatno zvuči da se danas na nekoć mirnim švedskim ulicama gine puno lakše nego na Balkanu. Zagreb je za Malmö super-siguran grad.
