Velike rasprave se vode oko toga kad će i hoće li papa Franjo smijeniti zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića. I u jeku svih tih rasprava, u posjet Bozaniću stigao je jedan drugi kardinal blizak papi. Riječ je o kardinalu Blaseu Josephu Cupichu, nadbiskupu Chicaga.
"U srdačnom razgovoru, Kardinal je izrazio zahvalnost kardinalu Cupichu za sve što, kroz institucije Biskupske konferencije Sjedinjenih Američkih Država, čini u vidu pomoći Crkvi u Hrvatskoj kao i crkvama u zemljama Središnje i Istočne Europe", stoji u priopćenju objavljenom na stranicama Zagrebačke nadbiskupije.
Kako se Bozaniću svidio ovaj posjet treba tek nagađati. Za početak, posjet nije dobio neki naročiti PR s Kaptola, što bi se moglo pripisati činjenici da kardianl Cupich ne dijeli isti svjetonazor poput Bozanića. Naime, Cupich je izraziti protivnih raznih prolajferskih inicijativa koje kod nas predvode brojne udruge, uglavnom pod kapom Vice Batarela i Željke Markić, koji su inače dosta bliski Kaptolu i Bozaniću. Cupich je otvoreni protivnik inicijative "40 dana za život", čije članove naziva ekstremistima.
Osim toga, Cupich je jedan od rijetkih visokih dužnosnika Crkve koji je progovorio protiv pedofilije u njihovim redovima.
Blase Cupich, odnosno Blaž, nadbiskup Chicaga, potomak je doseljenika iz Hrvatske, a u SAD-u je čuven kao vrlo progresivan katolički nadbiskup. Da planira slijediti skromnost pape Franje, Cupich je dao za naslutiti kad je postao nadbiskupom i odbio se preseliti u velebnu palaču. Odlučio je živjeti u stanu rektorata katedrale u Chicagu.
"Svjestan sam značenja naše rezidencije, ali, poznavajući sebe, znam kako mi je potrebno mjesto na kojemu se mogu odmoriti i najbolje služiti Božjem narodu. To za mene znači imati mogućnost susreta sa župljanima na svakodnevnim misama, zajedništvo s drugim svećenicima i jednostavan pristup uredu i svakodnevnom gradskom životu", kazao je tom prilikom Cupich.
Zaredio se za svećenika 1975., u dobi od 26 godina, u Minnesoti je 1971. diplomirao filozofiju, u Rimu 1974. teologiju, te godinu poslije i umjetnost teologije. Vrlo brzo se istaknuo kao onaj koji se bori za beskućnike, protiv rasizma, za prezrene u društvu po svim osnovama. Cupich je 2011. kao biskup Spokanea svećenicima u svojoj biskupiji otvoreno rekao da apsolutno ne podržava sudjelovanje bilo koga od njih u prosvjedima i molitvama organizacije "40 dana za život", i to zato "što žene odluku o pobačaju ne donose ispred klinike, nego za kuhinjskim stolom ili u dnevnom boravku, često sa sestrama, kćerima, prijateljicama", odnosno da žene pred kliniku već stižu s odlukom.
Tom je prilikom svećenicima rekao izričito da "ne želi da ih se identificira s tim ekstremistima". Isticao je pritom da je riječ o ženama u teškoj situaciji, često ostavljenima od muškaraca s kojima su zatrudnjele. U studenom 2012., uoči referenduma o istospolnom braku u državi Washington, koji je doveo do žestoke javne prepirke po tom pitanju, Cupich je u otvorenom pismu vjernicima poručio da, dok razmišljaju ili govore o toj temi, moraju imati na umu da one koji zagovaraju izjednačavanje braka, na to potiče "duboko suosjećanje prema onima koji su pokazali hrabrost odbiti živjeti u stalnom strahu od odbijanja zbog svoje seksualne orijentacije".
"To suosjećanje je posljedica tragične nacionalne povijesti nasilja protiv homoseksualaca, verbalnih napada na njihovo ljudsko dostojanstvo i samoubojstava tinejdžera koji su se nosili sa svojim seksualnim identitetom ili su zbog njega bili zlostavljani", napisao je tada. Libertarijanstvo u ekonomskom smislu kritizirao je kao suprotno katoličkom socijalnom nauku. Zdravstvenu zaštitu za sve snažno je podupirao 2013. kada se Barack Obama borio za "Obamacare", pri čemu je Cupich ustvrdio da je zdravstvena zaštita temeljno ljudsko pravo, riskirajući da se pritom i njega optuži da "promovira socijalizam".
Kao biskup Chicaga na sinodi u Rimu u rujnu 2015. snažno je istupio za to da se nipošto ne uskraćuju vjerski sakramenti onima koji su se rastali i ponovno vjenčali, te homoseksualnim osobama. Što se tiče pobačaja, mada nikada nije propustio reći da je pobačaj štetan i pogrešan, još 2004. kao 55-godišnji biskup Rapid Cityja, usprotivio se kolegama koji su bili za to da se iz vjerske zajednice izbaci političare katolike koji se zalažu za pravo na slobodan izbor pobačaja. On je tada rekao da se, prvo, mora priznati da je riječ o moralnom pitanju na koje utječe svjetonazor.
Rekao je, zatim, i da zakon o pobačaju mora priznavati patnju nerođenog djeteta, ali i trudne žene koja se nalazi u teškim životnim okolnostima. Konačno, rekao je, to se pitanje mora riješiti isključivo iscrpnim i iskrenim dijalogom, a ne sukobima. Njegov prijedlog biskupi su tada tijesno odbili, sa 55 prema 45 posto. Što se njegovih hrvatskih korijena tiče, poznato je da je on jedno od devetero djece Blaža Cupicha i Marie Majhen iz Omahe u Nebraski.
Njegova majka Maria je pak bila jedno od četvero djece Barbare Bahun koja je u Nebrasku doputovala 1917. kao 17-godišnjakinja iz Vinice kod Varaždina, te Ivana Majhena koji je u SAD doselio iz Karlovca. Prije četiri godine nadbiskup Blase Cupich posjetio je bakin rodni kraj Vinicu, a 2. veljače 2016. godine prisustvovao je obilježavanju Feste svetog Vlahe, te se tada susreo i s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
to što je blaž protiv "inicijativa" ne znaći da je u pravu ili da je to stav crkve. dodao bih da crkvu "osuvremenjivanje" sve više udaljuje od isusa, njegovih apostola i evanđelista.