Čini se da su pregovori o Brexitu zapali u poteškoće, a zastoj između EU i Britanije nastao je i oko pitanja granica Sjeverne Irske, kao i oko potencijalnog trgovinskog sporazuma.
Ostala su još tri mjeseca za dovršetak pregovora i nekoliko rješenja, ali mnogi već sad tvrde da do dogovora neće doći, piše The Independent.
Engleska premijerka Theresa May pregovara o tzv. prijelaznom razdoblju koje bi trajalo dvije godine nakon što u ožujku 2019. Britanija izađe iz EU. Kroz taj period Velika Britanija bi i dalje poštovala EU zakone, a to bi bio tzv. implementacijski period.
U tom roku stvorili bi se novi aranžmani i ugovori od kojih je za Otočane najvažniji onaj o protoku roba i usluga koje bi u EU stizale pod novim uvjetima.
No, do prijelaznog razdoblja će doći sao ukoliko se potpiše sporazum o izlasku. Ako oko toga ne bude sporazuma, nema ni prijelaznog razdoblja, što bi britansko gospodarstvo dovelo na rub provalije.
U tom slučaju naime, Velika Britanija bi morala trgovati s EU prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije, a to bi značilo i provjeru robe koja prelazi s Otoka u EU. To bi pak značilo uvođenje carina za svu robu u oba smjera.
Parlamentarno izvješće o sporazumu zaključilo je da "bi to gotovo sigurno značilo nametanje carina kroz niz sektora".
Neke carine bi bile veće od drugih, a najviše bi se to odnosilo na poljoprivredu čija stopa će biti od 30-40 posto što će u startu onemogućiti izvoz u Eu mnogim proizvodima. Niže carine bile bi na primjerice automobilske dijelove, na koje bi se plaćalo pet posto.
To je upravo onoliko koliko Velika Britanija naplaćuje zemljama izvan EU, a sad bi se i sama našla s druge strane ograde.
Još nitko ne zna kakve će posljedice sve to imati na britansko gospodarstvo, ali se već sad može reći da neće biti dobro. Naime, tamošnje ministarstvo gospodarstva već je dalo načelne procjene koje govore da se može očekivati prilično pesimistični scenarij koji bi Ujedinjeno Kraljevstvo mogao gurnuti u recesiju i dovesti do velikog broja nezaposlenih.
Prema scenariju WTO-a, u iduće dvije godine moglo bi se očekivati da će nezaposlenih biti 820.000 više nego sad, dok bi funta mogla pasti za oko 15 posto, te se očekuje inflacija od 2,7 posto.
Osim ekonomskih, došlo bi do značajnih promjena i u svakodnevnom prometu, primjerice u luci Dover, najvećoj trgovačkoj i tranzitnoj luci, u kojoj bi se morale cariniti i provjeravati sve robe koje ulaze i izlaze iz zemlje.
Čak i visokotehnološki sustav provjere teretnih kamiona zahtijeva od njih da se zadrže barem pet ili deset minuta duže ako nešto pođe krivo, što će se sigurno događati.
Sve te tisuće kamiona morat će se negdje fizički parkirati. No, do ožujka teško će se naći rješenje za ovaj problem, pa se tako planira dio autoputa pretvoriti u veliko parkiralište.
Sve to doduše, dogodilo bi se i bez prijelaznog razdoblja, ali bi ono dalo Britancima dvije godine da se pripreme za takve stvari i prošire graničnu infrastrukturu.
Došlo bi do problema i u prihvatnim lukama u EU, poput Rotterdama, preko kojeg u EU iz Velike Britanije stiže mnogo robe.
Cijene potrošne robe poput mesa i sira također bi značajno porasle.
London School of Economics napravio je istraživanje za mliječnu industriju i ono je pokazalo da se mogu očekivati nestašice maslaca, jogurta, sira i dječje hrane koji bi mogli postati luksuzom. Naime, Britanija je ovisna o uvoznim proizvodima iz Europe i ima složene opskrbne lance koji su vrlo osjetljivi na bilo kakva kašnjenja.
Sektori i poduzeća koja blisko posluju sa Ujedinjenim Kraljevstvom bit će najviše pogođeni. Osim toga, mnogi Britanci žive u EU, a i obratno, no nakon Brexita i jedni i drugi postali bi 'vanzemaljci' i ilegalno bi boravili na teritoriju druge zemlje koju su svih ovih godina smatrali svojim domom.
"TheMillion" - skupina koja zastupa građane EU-a koji žive u Velikoj Britaniji, upozorava da građani EU već žive u "novom političkom krajoliku i nepredvidljivoj neizvjesnosti zbog prirode njihovog statusa nakon Brexita". prirodu njihovog statusa stanovništva u britanskom postu Brexita".
Theresa May rado ponavlja da je čak i 'nikakav dogovor bolji od lošeg dogovora', no posljedice katastrofe sigurno bi se obile o glavu vladi.
S druge strane, EU bi prilično mogla profitirati tako da na britanskom primjeru pokaže drugima što ih čeka ako se odluče na izlazak iz EU.
