Riigikogu, estonski parlament, pretrest će zakon koji bi mornarici zemlje omogućio potapanje trgovačkih brodova koji prijete oštetiti podmorske kablove u Baltičkom moru.
Prijedlog zakona došao je pred zastupnike usred povećane zabrinutosti oko podmorske infrastrukture Baltičkog mora nakon niza prekida kabela koji su potaknuli strahove od ruske sabotažne kampanje. Kao što je ranije izvijestio Recorded Future News, unatoč ovim zabrinutostima, među vladama Sjevernog i Baltičkog mora raste uvjerenje da su incidenti bili slučajni i da ih nije režirao Kremlj.
Estonija je bila jedan od nekoliko saveznika NATO-a koji su u siječnju najavili vojnu aktivnost za zaštitu infrastrukture Baltičkog mora, iako se u službenom priopćenju ogradilo od uzroka nedavnih incidenata.
"Duboko smo zabrinuti zbog postupaka, bilo onih nemarnih ili zlonamjernih, koji uzrokuju štetu ili prijete funkcioniranju kritične podmorske infrastrukture. Snažno osuđujemo djela sabotaže kritične podmorske infrastrukture", objašnjava njihova zajednička izjava.
Ne bi bilo potrebe prepravljati estonske zakone kako bi se dopustila vojna akcija protiv vojne sabotaže. Međutim, postoji zabrinutost da - ako je šteta koju su prouzročila plovila ruske "flote u sjeni" sabotaža, to je sabotaža koja se sama po sebi može poreći i koja ne može pravno opravdati vojni odgovor, piše The Record.
Novi zakon u Riigikogu, koji bi dopuštao potapanje brodova nakon evakuacije, vjerojatno će potaknuti značajnu raspravu o dužnostima Estonije da dopusti slobodu plovidbe.
Grigore-Kalev Stoicescu, predsjednik Odbora za nacionalnu obranu Estonije, rekao je da bi se potapanje trgovačkog broda dogodilo samo "u najekstremnijim slučajevima. Na primjer, kada su životi mnogih ljudi u opasnosti ili kako bi se izbjegla katastrofa", kako je izvijestio estonski javni servis ERR.
Nemaju ih čime potopiti
Čak i ako zakon bude usvojen, postoje pitanja o sposobnosti estonske mornarice da potopi prijeteći brod. Jedna je od najmanjih mornarica na svijetu, sa samo osam brodova uglavnom usmjerenih na čišćenje mina i obalne patrole.
"Ako koristimo oružanu silu protiv nekoga u međunarodnim vodama, čime kršimo slobodu plovidbe, onda sve mora biti pažljivo promišljeno. Ako će mornarica i obrambene snage primijeniti ovaj zakon, onda moraju imati i diplomatsko opravdanje i odgovarajuća sredstva, odnosno brodove, oružje, kao i zakonodavnu i diplomatsku potporu", rekao je za ERR Jüri Saska, bivši zapovjednik estonske mornarice.
"Ako dođe do situacije u kojoj nam naše ograničene mogućnosti ne dopuštaju da adekvatno odgovorimo, nadat ćemo se suradnji s našim saveznicima: Finskom, Švedskom, Latvijom i drugim zemljama", rekao je Stoicescu.
Ukupno je Baltičko more od 2022. godine zabilježilo najmanje šest incidenata za koje se sumnja da su sabotaže, s 11 poznatih podmorskih kabela presječenih od 2023. godine, piše Politico. 'Lampice' su ostale upaljene, Wi-Fi je i dalje radio. Ali ipak su zabrinuli Europu: Što ako su sljedeći osvetnici bili koordiniraniji, agresivniji? Što ako je Rusija krenula u napad na Europu? Što ako je to značilo rat?
Nema čvrstih dokaza da Moskva stoji iza incidenata
"Svjedoci smo nove stvarnosti", rekao je litvanski ministar energetike .Žygimantas Vaičiūnas "Imamo sve više i više incidenata u Baltičkom moru, što bi moglo utjecati na tržišta, potrošače, a također i na naše tvrtke." Vlasti do sada nisu uspjele dokazati da Moskva stoji iza bilo kojeg od incidenata. Ali "takve sabotažne aktivnosti u sadašnjim okolnostima mogu se smatrati korisnima za Rusiju... to je jedino tumačenje", rekao je Vaičiūnas za Politico.
EU se suočila s prvim grubim buđenjem krajem 2022. U rujnu te godine, plinovod Sjeverni tok Rusija-Njemačka misteriozno je dignut u zrak. Izvješća su od tada povezivala incident s ukrajinskim državljanima, iako je postupak u tijeku. Od tada se sabotaža na Baltičkom moru proširila, pogađajući telekomunikacijske, plinske i električne veze koje povezuju Švedsku, Finsku, Njemačku, Latviju i Estoniju. Prije samo nekoliko tjedana, kod švedske obale ponovno je oštećen komunikacijski kabel koji povezuje Berlin i Helsinki.
To je jednostavna operacija za izvođenje. Za početak, troškovi su iznimno niski. "Potencijalno, to je samo podmićivanje kapetana da spusti sidro", rekao je Christian Bueger, profesor međunarodnih odnosa i stručnjak za pomorsku sigurnost na Sveučilištu u Kopenhagenu. "To je stvarno jeftino ako razmišljate o vojnim sigurnosnim operacijama."
Podvodni energetski priključci — koji povezuju obje zemlje i pučinske vjetroturbine — napravljeni su da izdrže surovo podmorsko okruženje. Široki su otprilike kao gitara i zaštićeni su slojevima izolacije i čelika. Kabeli, zakopani pola metra ispod morskog dna, izgrađeni su da traju 40 godina i izdrže koćarenje iz ribarskih mreža - ali ne i izravan udarac sidra. Upravo se to dogodilo s Eagle S, brodom koji je vukao sidro 100 kilometara dok u prosincu nije presjekao nekoliko kabela u blizini Finske. Nakon što se prekinu, kabele je teško popraviti.
Brodovi za popravak globalno su relativno ograničeni, ima ih samo oko 80 dostupnih diljem svijeta. Čak i nakon dolaska na lokaciju, popravci mogu trajati do dva tjedna za podatkovne kabele i više mjeseci za energetske kabele, prema Peteru Jamiesonu, potpredsjedniku Europske udruge podmorskih kabela.
