Top News
9779 prikaza

EU je poklopila Plenkija, jer banalizira Kopalov nadzor ljudi

Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
U Plenkovićeva pulena Kopala baš i ne vjeruje Davor Božinović, čovjek čije akcije nakon starta ove epidemije korona virusa rastu neviđenom brzinom

Skandalozan prijedlog posebnog savjetnika premijera Andreja Plenkovića za nacionalnu sigurnost Roberta Kopala o nadzoru građana putem telekomunikacijskih uređaja, koji pod krinkom borbe protiv širenja korona virusa predviđa praćenje kretanja svih građana, a ne samo onih u izolaciji, i to bez vremenskog ograničenja i nadzora korištenja prikupljenih podataka, dobiva sve više protivnika. 

Njegov prijedlog ekstenzivnog praćenja građana izazvao je burne reakcije u redovima opozicije i stručnjaka, ali i u vladajućim redovima. Kopalovu prijedlogu navodno se protivi i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je svojedobno, po dolasku u Ministarstvo unutarnjih poslova, Kopala zamolio da ode s mjesta državnog tajnika. 

Božinović je zadovoljan i s mjerama koje policiji sad stoje na raspolaganju pri praćenju poštovanja izolacije, a Kopalov prijedlog kritizirao je i predsjednik Zoran Milanović, koji kaže da iza njega ne stoji “čisti posao”. Međutim, premijer Plenković i dalje tvrdoglavo brani prijedlog svojeg savjetnika koji, očito, unatoč nizu bizarnih analiza i ideja - od kojih je ideja o masovnom nadzoru mobitela građana vjerojatno dugoročno najopasnija - i dalje uživa njegovo neograničeno povjerenje. 

ŽELI BITI BOND Top News Kopal: Kicoš koji Plenkoviću puni glavu bizarnim idejama

Brojne i argumentirane prigovore na račun nepreciznih i preširokih Kopalovih zakonodavnih izmjena Plenković pokušava relativizirati tezom kako se ti prigovori svode na “banalnu i pogrešnu ideju” da nekog u Vladi zanima tko s kim i što “govori na telefon”. Plenković kaže kako ne razumije što je u zakonskim izmjenama sporno, s obzirom na to da svi oni koji imaju pametne telefone sve podatke daju internetskim tvrtkama poput Googlea ili Facebooka, najavljujući nastavak procedure i usvajanje predloženih zakonskih izmjena, koje opozicija proglašava neustavnim. 

Plenkovićeva vlada najprije je pokušala Kopalov prijedlog izmjena Zakona o elektroničkim komunikacijama, kojima se vladajućima daju široke ovlasti u praćenju lokacije mobitela građana uz pomoć mobilnih operatera, progurati u hitnom postupku, ali se nakon burne reakcije opozicije, nevladinih udruga i šire javnosti od toga odustalo. 

No Plenković i dalje najavljuje da će zakon biti usvojen u redovitoj parlamentarnoj proceduri, nakon drugog čitanja, premda bi i to moglo postati upitno. 

Robert Kopal | Author: Davor Višnjić/PIXSELL Davor Višnjić/PIXSELL
Naime, u međuvremenu se na ovu temu oglasila i Europska komisija, koja je ovih dana donijela preporuke za upotrebu tehnologije i korištenje mobilnih podataka u borbi protiv korona virusa, poručujući da želi jedinstveni europski pristup u korištenju mobilnih aplikacija pri praćenju građana, ne isključujući pritom ni stvaranje zajedničke europske aplikacije za praćenje, kao i stvaranje zajedničke sheme korištenja podataka o kretanju stanovništva. 

U opsežnom dokumentu Komisija poručuje kako želi učinkovite mjere koje će spriječiti širenje zaraze, ali pritom inzistira i na poštovanju temeljnih ljudskih prava, zaštiti privatnosti i osobnih podataka, kao i prevenciji prekomjernog praćenja i stigmatizacije. 

Zbog toga Europska komisija predviđa suglasnost građana za korištenje aplikacije, kao i ograničavanje korištenja podataka isključivo za borbu protiv korona virusa i obustavu mjera čim prođe pandemija. Ako želi biti u suglasju s preporukama Europske komisije, Plenković će morati ozbiljno korigirati Kopalov prijedlog. Članice Unije dužne su mjere koje su donijele ili ih planiraju donijeti dostaviti na procjenu Europskoj komisiji, nakon čega će im Komisija izdati preporuke. 

 | Author: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
U ovom trenutku nije jasno kako će se to reflektirati na predloženi hrvatski model praćenja telefona kojemu - kao i modelima više drugih članica - nedostaje odredba o duljini trajanja mjera, načinu postupanja s prikupljenim podacima, njihovu čuvanju i uništavanju, kao i nadzoru nad tom procedurom, što sve traži Europska komisija u svojim preporukama. 

Ovdje treba imati na umu da je ovo područje u nadležnosti članica, a ne Unije, pa je moguće da će neke članice ignorirati preporuke Europske komisije, ali malo je vjerojatno da će i Hrvatska biti među njima. Mobiteli su postali sredstvo borbe protiv korona virusa najprije u Kini, gdje je postojeći sustav totalitarnog nadzora stanovništva zbog korona virusa dodatno usavršen. 

Svaki vlasnik mobitela tako je putem posebne aplikacije dobio ocjenu svojeg zdravstvenog stanja u bojama: zelenoj za zdrave, narančastoj za one koji su bili u kontaktu sa zaraženima i crvenoj za zaražene, bez čijeg skeniranja nije moguće kretanje na javnim mjestima, ulazak u trgovine ili podzemnu željeznicu. 

Aplikacija koju su kineske tehničke kompanije razvile po nalogu vlasti od veljače omogućuje praćenje, nadgledanje ljudi te prikupljanje njihovih osobnih i zdravstvenih podataka, kao i podataka o njihovu kretanju. 

Kineske vlasti kretanje ljudi na javnim površinama prate i putem brojnih nadzornih kamera, a sustav funkcionira tako da automatski prepoznaje lica i mjeri njihovu temperaturu, što je jedan od simptoma korona virusa. 

 | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)
Sve kineske ljekarne moraju vlastima javljati identitet ljudi koji kupuju lijekove protiv kašlja i temperature, čime oni automatski dolaze pod nadzor vlasti. Kineski model omogućuje totalni nadzor, i to bez ikakve kontrole, a čini se kako će taj model ostati na snazi i nakon što jednog dana pandemija korona virusa ostane iza nas. 

Kineske mjere pokazale su se učinkovitima, a slične mjere totalnog nadzora uvedene su i u Singapuru te Južnoj Koreji, gdje također na temelju podataka o lokaciji mobitela i korištenju kreditnih kartica rekonstruiraju ranije kretanje oboljelih kako bi što preciznije utvrdili mogući prijenos virusa na njihove kontakte. 

U Singapuru tamošnja vlast objavljuje detaljne podatke o svakom zaraženom, njegovu kretanju i liječenju, osim samog imena. U Hong Kongu su uveli elektroničke narukvice za nadzor osoba koje su u izolaciji. Narukvica je povezana s aplikacijom na mobitelu koja vlastima javlja lokaciju osobe u izolaciji. 

U Izraelu je nacionalna sigurnosna služba Shin Bet počela koristiti podatke o lokaciji mobilnih telefona - izvorno namijenjenih protuterorističkoj borbi - u borbi protiv epidemije. Odluka je donesena naprasno i bez javne rasprave, nakon čega je tamošnji Vrhovni sud naložio Knessetu uspostavu odbora koji će kontrolirati provođenje tih izvanrednih mjera. 

Izrael je demokracija, a u demokracijama, bez obzira na drastičnost mjera koje se provode u izvanrednoj situaciji, uvijek postoji kontrola onih koji nas nadziru, dok se u totalitarnim zemljama takve mjere provode bez ikakva nadzora. 

HRVATSKA POD PLENKOVIĆEM Top News Plenkiju se sve posložilo za miran san, a onda je krenulo...

Slične mjere praćenja mobitela u vrijeme pandemije iz Azije brzo su stigle u Europu. Praćenje poštovanja mjera izolacije putem telefona prva je uvela Slovačka. U Lombardiji, žarištu pandemije korona virusa, vlasti također prikupljaju podatke o lokaciji mobilnih telefona kako bi se utvrdilo pridržavaju li se građani pravila o karanteni, pa je tako ondje utvrđeno da se čak 40 posto građana ne pridržava propisanih mjera. 

Sličan model funkcionira i u Poljskoj, dok je u Njemačkoj prijedlog nadzora putem mobitela izazvao ogorčenu raspravu u javnosti, iako je čak i kancelarka Angela Merkel, koja je zbog iskustva života u DDR-u posebno oprezna kad je riječ o takvim mjerama, ocijenila kako bi takav sustav mogao pomoći u borbi protiv virusa. 

Njemački sustav nadzora, ako bude donesen, sadržavat će važnu razliku od većine sličnih modela: bit će dobrovoljan. Sličan model uvode i u Španjolskoj, Austriji i Češkoj. I u susjednoj Sloveniji najavljuju uvođenje aplikacije koja će omogućiti praćenje ljudi u izolaciji, a slovenski premijer Janez Janša poručuje kako je donošenje takve mjere preduvjet za ublažavanje drugih restriktivnih mjera. 

 | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)
Dok premijer Plenković banalizira pitanje moguće zloupotrebe ovih mjera pod krinkom borbe protiv korona virusa, o ovoj se temi trenutačno u Europi i svijetu vodi žustra i živahna rasprava. Na problem moguće zloupotrebe upozoravaju stručnjaci, a stotinjak međunarodnih organizacija za ljudska prava ovih su dana upozorili kako sprečavanje širenja korona virusa ne smije postati krinka za početak široke primjene “invazivnog digitalnog nadzora”. 

Na Zapadu su ovaj put posebno oprezni nakon iskustva 11. rujna, kad su teroristički napadi na Ameriku iskorišteni kao povod za uvođenje sveobuhvatnog sustava nadzora stanovništva, koji je još na snazi. Južnokorejsko-njemački filozof Byung-Chul Han u zapaženom eseju u španjolskom El Paisu naglašava kako se azijske zemlje s autoritarnim mentalitetom, poput Kine, Japana, Koreje, Hong Konga, Tajvana i Singapura, protiv virusa ne bore samo epidemiološkim mjerama, nego i sustavom digitalnog nadzora. 

Ugledni filozof tvrdi kako će kriza omogućiti Kini izvoz svojega modela digitalne policijske države kao uspješnog modela borbe protiv pandemije, jer će zapadni birači biti spremni žrtvovati osobne slobode za sigurnost. Sudeći prema recentnim mjerama nekih europskih zemalja, taj je proces već počeo. 

  • Avatar LindaEG89
    LindaEG89 18:28 08.Svibanj 2020.

    Helen, 23. w​​w︅︆​w​.​​l​​o︅︆v​​e​︅︆​x​​x​​.​c​︅︆l​​u​​b

  • Avatar KimberlyXA79
    KimberlyXA79 17:48 08.Svibanj 2020.

    Роzivnicа u Sех Club ––– w︆­w︆­w︆­.︆­Ki︆­s︆­­s︆­T­ok︆­.︆­c︆­o︆­m

  • Avatar BettyBS86
    BettyBS86 20:23 06.Svibanj 2020.

    Večеras sаm slоbodna Želitе li popiti pićе, kliкnitе vеzu da bistе pгonаšli mоj pгofil s telеfonsкim bгojem – w︆­w︆­w︆­.︆­­ki︆­s︆­s︆­t­ok︆­.︆­c︆­o︆­m