Evo kako je saudijski kralj Salman financirao teroriste u Bosni

Kada je saudijski kralj Salman bin Abdulaziz al Saud naslijedio preminulog kralja Abdulaha na saudijskom prijestolu, američki ambasador hvalio je novog vladara riječima da će "odnosi Washingtona i Rijada ojačati zbog mudrosti i hrabrosti" novog kralja.

Godinu dana kasnije, odnosi pustinjskog kraljevstva i SAD-a su zategnutiji nego ikad zbog najave američkog kongresa da će razmotriti objavljivanje djelova povjerljivog materijala iz izvještaja Komisije o napadima na Sjedinjene Američke Države 11. rujna 2001. godine, koji bi mogli optužiti Saudijsku Arabiju kao sudionika u napadima.

Saudijski odgovor bio je diplomatsko ignoriranje Baracka Obame prilikom posjete Rijadu, iako je američki predsjednik istaknuo kako neće podržati prijedlog kongresa.

Ali tko je zapravo kralj Salman i ima li on zaista veze s teroristima?

Prošlost aktualnog monarha Saudijske Arabije ispunjena je podrškom ekstremistima. Bivši analitičar CIA-e Bruce Riedel istaknuo je kako je Salmanov režim sponzor mudžahedina, odnosno islamskih "svetih ratnika" koji su u Afganistanu aktivni još od 80-ih, kao i bosanskih muslimana za vrijeme rata 90-ih. U suštini, prije stupanja na mjesto kralja Salman je bio saudijski financijer fundamentalista na stranim ratištima.

Kao dugoročni guverner Rijada, Salman je često bio zadužen za održavanje reda i mira u kraljevskoj obitelji. Njegov polubrat kralj Halid, koji je vladao od 1975. do 1982. godine, oslanjao se na njega za ostvarivanje obiteljskih interesa tijekom afganistansko-sovjetskog sukoba. Salman je osobno nalazio donacije za financiranje mudžahedina.

Riedel navodi: "Salman je imao blisku suradnju s kraljevskim vehabijskim svećenstvom". Još jedan operativac CIA-e koji je imao bazu u Pakistanu krajem 80-ih procjenjuje da su privatne saudijske donacije krajem 80-ih prelazile 20 milijuna dolara mjesečno. Osim toga, kako piše Rachel Bronson u svojoj knjizi "Thicker than oil: America's Uneasy Partnership with Saudi Arabia", Salman je pomagao regrutiranje boraca za Abdul Rasula Sajafa, salafistu koji je bio mentor i Osame bin Ladena i Halida Šeika Muhameda, organizatora napada 11. rujna.

Istu ulogu, Salman je reprizirao u Bosni 1992. godine, kada ga je brat kralj Fad zadužio da upravlja Saudijskom Visokom komisijom za pomoć Bosni i Hercegovini (SHC). Preko SHC-a, Salman je skupljao donacije sve do 2011., a do 2001. godine organizacija je skupila preko 600 milijuna dolara, navodno za humanitarnu pomoć i religijske svrhe, međutim mnogi izvještaji su ukazali da novac služi za kupovinu oružja, unatoč embarga UN-a.

Godine 2001. NATO snage napravile su raciju objekata SHC-a u Sarajevu, gdje je pronađeno pravo skladište terorističkih materijala: fotografije napada 11. rujna prije i poslije, instrukcije kako napraviti lažne dokumente State Departmenta i karte na kojima su označene državne institucije u Washingtonu.

Ali sarajevska racija nije bila ni prvi ni zadnji dokaz da rad SHC-a nadaleko izlazi iz okvira humanitarne pomoći. Između 1992. i 1995. godine, europski dužnosnici razotkrili su put više od 120 milijuna dolara Salmanovih donacija na privatne bankovne račune SHC-a i Agencije za pomoć trećem svijetu (TWRA). Iako je ova organizacija tvrdila da pruža humanitarnu pomoć, zapadne obavještajne službe procijenile su da je TWRA potrošila najveći dio sredstava na financiranje oružanih grupa pri bosanskoj vladi.

Dezerter al Kaide koji je svjedočio pred UN-om naveo je da su Salmanove SHC i TWRA aktivno pružale pomoć Al Kaidi u Bosni, uključujuču takozvanu "107-članu borbenu jedinicu". U izjavi vezanoj za terorističke napade 11. rujna, naveo je da je SHC "marljivo sudjelovao u podršci Al Kaidi u Bosni" kao i da je TWRA "financirala i na druge načine podržavala" borce ove terorističke grupe.

Veze SHC-a s teroristima već nekoliko godina su pod povećalom američkih obavještajnih službi, a američka Krizna grupa Guantanama čak ju je unijela na listu terorističkih entiteta. Američka Obavještajna agencija obrane (DIA) optužila je SHC i za snabdijevanje oružjem Mohameda Fariha Aidida, vođe Al Kaide u Somaliji.

Saudijska podrška islamistima u Afganistanu i na Balkanu na kraju se okrenula protiv Rijada kada su se "veterani džihada" vratili kući gdje su postali prijetnja saudijskom režimu. Kako bi objasnio napade islamista na kraljevstvo, Salman je izjavio kako je riječ o "napadima koje podržavaju cionisti čiji je cilj ograničavanje poziva islama".

Džihadistička prijetnja Saudijskoj Arabiji, ipak, nije okončala Salmanovu spremnost da se udružuje s financijerima ekstremista i propovjednicima fundamentalističke ideologije. U listopadu 2002. godine, princ Salman bio je organizator donatorske gala večere Međunarodne organizacije za pomoć islamu, Al Haramain fondacije i Svjetske skupštine muslimanske mladeži. Ovaj događaj i danas je pod istragom Washingtona. Od 11. rujna, podružnice sve tri organizacije bile su sankcionirane zbog financiranja terorizma.

Salmanova uloga u pomoći Fondaciji Abdulaziz bin Baz također je kontroverzna. Pokojni bin Baz bio je jedan od najutjecajnijih saudijskih propovjednika, poznat po fundamentalističkom tumačenju islama. Na primjer, bin Baz otvoreno je rekao da su žene koje uče s muškarcima jednake prostitutkama.

Akel al Akil, Saudijac koji je pod američkim sankcijama od 2004. godine zbog vođenja organizacije koja je al Kaidi pomagala u 13 zemalja, bio je jedan od članova Baz Fondacije u vrijeme Salmanove pomoći. Kada je Akil napustio fondanciju, njegovo mjesto zauzeo je Aid Abdulah al Karni koji je u jednom govoru o arapsko-izraelskom sukobu istaknuo da je "jedini put do pobjede rezanje grkljana i razbijanje lubanja".

Jedan od posljednjih ekstremističkih propovjednika koje je kralj Salman prigrlio je Saleh al Magamsi koji je 2012. izjavio da je "Osama bin Laden u očima imao više svetosti i časti od Alaha". Godinu dana nakon navedenog komentara, Salman je sponzorirao njegov kulturni festival. Magamsi je također savjetnik Salmanova dva sina.

U najgorem slučaju Salman je tvrdokorni ekstremist, u najboljem je oportunist. Kako Zapad zbog ozbiljnog ekonomskog interesa ne može sebi priuštiti raskid odnosa sa Saudijskom Arabijom, neophodno je barem otvoriti dijalog o reformama koje će isključiti ekstremiste iz javnog saudijskog života. Nažalost, Salman ne djeluje kao čovjek spreman na tako nešto.

(Newsweek.rs/Foreign Policy)