Top News
7488 prikaza

"Grad Rijeka nije suvenirnica i ne treba im Galeb"

Brod "Galeb"
1/34
Goran Kovačić/ PIXSELL
Milijuni kuna proračunskog novca odlaze na izrazito suspektan posao obnove i revitalizacije derutnog plovila

Sudbina broda Galeb napokon je odlučena nakon što je grad Rijeka odobrila kredit za obnovu broda. Ako je vjerovati Novom listu, tu je kraj sapunice. Međutim, kako je Oleg Maštruko na svom Facebooku i napisao, sapunica je daleko od svog kraja. Brod tek treba obnoviti i to kreditiranjem. Istini za volju, novac je trenutačno neopisivo jeftin pa u dokumentima objavljenima na stranicama Grada Rijeke stoji da će plaćati efektivnu kamatnu stopu od 1,63% godišnje. 

Najveći problem je što nije potpuno jasno kako će brod zarađivati novac. Održavanje će, naravno, plaćati Rijeka, ali koliko će se tih troškova moći pokriti iz prihoda koje će Galeb ostvariti?

Titov Galeb Titova jahta Style Mitovi o Galebu: Što su radile Liz Taylor i Sophia Loren

Kako je to u razgovoru za Express kazao ekonomist Davor Huić: "Rijeka ima svoju samoupravu i na njima je da odlučuju kako će svoj novac potrošiti. Moram napomenuti da nisam nigdje vidio analizu isplativosti projekta, koliko novca će zarađivati brod nakon obnove, koliko novca će donijeti u gradsku blagajnu, ništa. Baš zbog toga moram reći da grad nije suvenirnica i nije na njima da dižu muzeje komunističkoj diktaturi. Potpuno je suludo dati tolike milijune za muzej jednom sustavu koji je potpuno suprotan vrijednostima zabilježenima u Hrvatskom ustavu."

Davor Huić | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Sandra Šimunović/PIXSELL

Nadajmo se da će brod privlačiti prave rijeke turista, ali sudeći prema činjenici da je na dosadašnjim natječajima očekivana cijena obnove Galeba bila daleko premašena, nekako sumnjamo da je ostatak planiranja odrađen išta bolje. Grad Rijeka objavio je novi natječaj za obnovu broda Galeb, koji je bio ploveća rezidencija Josipa Broza Tita. Procijenjena vrijednost radova na obnovi Galeba u novom natječaju iznose 33,6 milijuna kuna bez PDV-a. Na prvom natječaju procijenjena vrijednost radova bila je 27,67 milijuna kuna, no tad je stigla samo jedna ponuda koja je višestruko premašivala taj iznos. Brodogradilište Viktor Lenac naime ponudilo je da će brod obnoviti za 59,96 milijuna kuna. Stoga su riječke vlasti poništile taj natječaj, opisao je Večernji list prije samo nekoliko mjeseci situaciju s brodom. 

Ljetovanje u Jugoslaviji Feljton Life Ljetovanje u Jugi: Radnici su mislili da je to prevara

"Otvaranje ponuda pokazalo je kako najpovoljnija dobivena ponuda u postupku javne nabave za obnovu broda Galeb veća za 16.572.774,00 kuna od prvotnog planiranog iznosa", stoji na stranicama Gradskog vijeća Rijeke. Kad su vlasti sposobne toliko promašiti s vrijednosti obnove, zašto vjerovati bilo kakvim analizama ili tvrdnjama koje će ovih dana stizati. 

"Da se razumijemo, kritiziram ovaj projekt zbog financiranja iz proračuna lokalne samouprave. Da je neki privatnik odlučio podići kredit na 50 milijuna kuna i ulupao ih u obnovu Galeba, onda ne bih ništa prigovarao. Ali kada Grad krene u tako nejasan projekt, onda moram reći da se ni najmanje ne slažem s time. Zar u Rijeci nema nijedna stvar na koju bi se taj novac mogao potrošiti, ili čak – zašto ne – ne potrošiti uopće nego ostaviti građanima Rijeke da ga potroše kako oni misle da je najbolje", kazao nam je Huić.

Titov Galeb | Author: Nel Pavletić/PIXSELL Nel Pavletić/PIXSELL

I upravo tu uskače Grad Rijeka. "Nedostajuća sredstva osigurat će se prenamjenom dijela kredita podignutog za osiguravanje vlastitog udjela u financiranju drugih EU projekta, odnosno projektu „Revitalizacija kompleksa Benčić– Cigleni i T-objekt“ te energetske obnove jedanaest objekata vrtića i škola, o čemu je danas također glasovalo Gradsko vijeće. Naime, u međuvremenu je Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Gradu Rijeci odobrilo 10 milijuna kuna bespovratnih sredstava za financiranje projekta „Revitalizacija kompleksa Benčić– Cigleni i T-objekt“, a nakon provedenih javnih nabava za izvođenje radova na budućoj Dječjoj kući i Gradskog knjižnici Rijeka, pokazalo se da je iznos dobivenih ponuda za oko 12 milijuna kuna niži od iznosa planiranih sredstava."

Umjesto smanjenja cijena komunalija, grijanja ili obnove nekog komadića infrastrukture, Rijeka nastavlja trošiti novac kojeg nema. Podizanjem kredita. A taj kredit će netko morati otplatiti, pa će građani Rijeke vjerojatno sve to osjetiti i na svom kućnom proračunu kad već osjete na gradskom.

Tito i Brežnjev Tajni dokumenti Top News Sovjeti su imali plan: Napasti Jugoslaviju - zgazili bi je

Brod 'Galeb' je paradigma sudbine Titove politike: Tito je bio među saveznicima koji su dobili rat pa je dobio i ovaj brod koji je izgrađen u Genovi 1938. i koji je bio namijenjen prijevozu južnog voća, opisao je portal Deutsche Welle nekad slavni brod.

Hitlerova mornarica ga je prenamijenila u polagača mina, a saveznici su ga 1944. potopili pred Rijekom. Nakon rata brod je, kao ratni plijen, izvađen i preuređen u mornarički školski brod i Titovu jahtu.

Bio je dio Titovog imagea: nazivan je „Brodom mira“, s njim se išlo u državničke posjete i na njemu su se primale značajne osobe kao Winston Churchill, Nikita Hruščov, Mahatma Gandhi, Gamal Abdel Naser, Elizabeth Taylor, Richard Burton, Sofia Loren, ...

Laži, mitovi i legende

Međutim, HRT tvrdi da famozni hollywoodski trio nikad nije kročio na brod: "Holivudske su zvijezde na Brijune najčešće stizali jahtom koja se zvala Podgorka, a fotografije nastale na njoj vjerojatno su unijele zabunu."

Zabuni je sigurno pogodovalo što je Galeb uvijek nazivan "Titovom jahtom", iako je to bio školski brod ratne mornarice. 

Nakon Titove smrti 1980. u njegovoj kabini nije nitko spavao, otprilike kao što i u Jugoslaviji nitko nije zasjeo na njegovo mjesto neupitnog lidera. 'Galeb' je bio školski brod kroz koji su prolazili pitomci iz svih dijelova bivše Jugoslavije - sve do rata početkom devedesetih. Tada su ga napustili Slovenci i Hrvati, a kapetan je bio Dragan Miro Jurić koji je prešao u Hrvatsku mornaricu, opisao je DW sudbinu broda.

Brod Galeb, dug 117 metara, sagrađen je 1936. u Genovi za talijanska kompaniju Regia Azienda Monopoli Banane (RAMB), koja se bavila trgovinom južnim voćem. Tad se zvao RAMB III. U Drugom svjetskom ratu je korišten u vojne svrhe, pratio je krstarice i prevozio meso za talijansku vojsku u Libiji. U libijskoj luci Bengazi 1941. ga je pogodio torpedo britanske podmornice nakon čega je dotegljen u brodogradilište u Trstu.

Nakon kapitulacije Italije preuzimaju ga Nijemci, preuređuju ga u minopolagač, a preimenovali su ga u Kiebitz. Tijekom 1944. godine postavio je više od 5000 mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu. Brod 1944. je u riječkoj luci, kako se navodi na stranicama Grada Rijeke, potopilo savezničko ratno zrakoplovstvo, prenosi Večernji list.

Školski brod s daškom luksuza

Iz mora je izvađen 1948. a zatim je obnovljen u pulskom brodogradilištu gdje je vrlo luksuzno i moderno uređen i predan Jugoslavenskoj ratnoj mornarici kao školski brod Galeb. Tito je 1953. Galebom krenuo u prvi posjet Velikoj Britaniji, a bivši jugoslavenski predsjednik je tim brodom putovao 14 puta posjetivši 18 zemalja na tri kontinenta – Europi, Aziji i Africi.

Tijekom posjeta Galebovom palubom prošli su mnogi državnici, od engleskog premijera Winstona Churchilla, grčkog kralja Pavla i kraljice Frederike do etiopskog cara Haile Selasija i marokanskog kralja Hasana II...

Galeb ima iznimnu povijesnu važnost jer je na njegovoj palubi začet pokret nesvrstanih. Tito je na njemu ugostio i filmske zvijezde poput Sophije Loren i Elizabeth Taylor. Početkom Domovinskog rata 1991. brod je iz Pule odvezen u Crnu Goru gdje ostaje na vezu do kraja 1990-ih, kada ga kupuje grčki brodovlasnik John Paul Papanicolau koji je od njega želio napraviti luksuznu jahtu. Stoga je brod otegljen u brodogradilište Viktor Lenac.

Kako se grčki vlasnik nije brinuo o brodu i podmirivao račune Lencu, Galeb je prodan Gradu Rijeci na javnoj dražbi 2009. za 150.000 dolara. Od 2013. brod je privezan na vinodolskom pristaništu. Ministarstvo kulture je Galeba proglasio kulturnim dobrom 2006.

Dvije godine kasnije će jedan od zapovjednika broda ispričati neke detalje o životu na brodu. Svaki put kad sam dolazio na brod dočekivali su me s trubama. Takvo je bilo vojno pravilo. A gle sad... , ispričao je 2008. godine, smijući se, kapetan Miodrag Šepić. On je od 1963. do 1971. zapovijedao Galebom. Brod je tada "uglancavalo" 120 mornara, a samo o stroju brinulo se njih 45. 

Titov Galeb | Author: Nel Pavletić/PIXSELL Nel Pavletić/PIXSELL

Ruzinav je, jako ruzinav, govorio je, u međuvremenu preminuli, kapetan dok je gledao zahrđalu oplatu broda. Kapetan Šepić tada se, vitalan kao mladić, bez razmišljanja penjao na veliki komandni plato na vrhu broda, ali se bez problema spustio i u duboku, mračnu utrobu broda.

Bez poteškoća prisjetio se svakog elementa na brodu - od sekstanta, preko vodenog kompasa do radiotelegrafskih sobica i Titovih salona. S kapetanom ulazimo i u Jovankinu spavaću sobu. 

"Tito i Jovanka spavali su odvojeno", kazao je Šepić. Titova soba napravljena je iz šarenog drveta ptičjeg javora, a Jovankina je nešto luksuznija od bijelog javora. No, prema Šepićevu mišljenju, Tito nije patio za luksuzom. 

"Na brod nikad nije ugrađeno ništa luksuzno. On je bio i ostao školski brod ratne mornarice. Svojim sam očima vidio kad je 1963. godine kapetan Mate Jerković predložio Titu da na brodu naprave bazen. 'Ne, meni to ne treba', rekao je Tito i dodao: 'Potrošite te novce na nešto pametnije'."

"Na jednom putovanju preplovili smo Mesinski tjesnac. Tad je počela strašna oluja. Brod se naginjao i do 32 stupnja, pa je Tito bio ispao iz kreveta. Ipak je nakon iskrcaja održao jednosatni govor, kao da nije prošao tu strašnu oluju", govorio je Šepić. U brodu su još uvijek originalni motori postavljeni 1938. godine, veliki kao dvije obiteljske kuće. 

"Vidite, iza su bila dva hladnjaka. Spustim se jedne noći do njih, probudilo me nešto, i otvorim ih. Putujemo u Aleksandriju, Tito se treba naći s Arafatom, a hladnjaci puni Jaffa naranči. Izraelsko! Kakav bi to skandal bio da su Arafatu poslužili naranče njegovih neprijatelja. Naredio sam dvojici mornara da, s plahtama, cijelu noć glancaju te naranče sve dok natpisi Jaffa nisu nestali... "