Večernjem listu tada je savjetnik na Sudu zadužen za arbitražu Hrvatske i Slovenije Dirk Pulkowski obećao da će Sud provesti istragu. Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić zatražila je potom od Arbitražnog suda i od slovenske strane očitovanje o izjavama ministra Erjavca te zatražila odgovor na pitanje je li postojala komunikacija između Slovenije i Arbitražnog suda. U odgovoru iz Haaga, poslanom Ljubljani i Zagrebu, kazali su kako je interna istraga pokazala da curenja informacija – nije bilo.
No transkripti razgovora između Simone Drenik i Jerneja Sekoleca to opovrgavaju. Sekolec i Drenik razgovarali su telefonom 15. studenoga 2014. te 11. siječnja 2015. To je vrijeme kad su već obje strane predale memorandume i protumemorandume u kojima su iznijele zahtjeve i predočile sve dokumente na kojima se zasnivaju tvrdnje. U tom je trenu bila već završila i usmena rasprava na Sudu, na kojoj su predstavnici Hrvatske i Slovenije obrazložili svoje stavove te su suci ostavljeni da u povjerljivim razgovorima i diskusijama donesu pravorijek i odrede granicu na moru i kopnu između dviju država.
Nakon što je Večernji razotkrio takvo ponašanje, na hrvatsku reakciju nije trebalo dugo čekati. Praktički jednoglasno je usvojena saborska odluka o povlačenju iz arbitraže i otad hrvatska strana ne priznaje bilo kakve odluke arbitraže o crti razgraničenja u Savudrijskoj vali.
U pozadini svih tih događanja gotovo se izgubio Dimitrij Rupel, bivši šef slovenske diplomacije s početka devedesetih, tražio je da slovenske vlasti pošalju svoje ratne brodove koji bi trebali braniti slovenske teritorijalne vode.
Međutim, nije jasno zašto bi država s dva ratna broda, Ankaran i Triglav, ulazila u bilo kakvo nadmetanje s državom koja ima višestruko veću mornaricu. Počnimo s nekim konkretnim brojkama. Triglav je patrolni brod ruske proizvodnje kojeg su dobili na račun starog dugovanja. Projekt 10412, kako je naziv te klase brodova, namijenjeni su za patroliranje priobalnim područjem, a sukladno tome su i naoružani. Triglav ima AK630m sustav za obranu koji se sastoji od 6 cijevi kalibra 30 milimetara i najsličniji je američkom Vulcanu. Primarna namjena sustava je uništavanje nadolazećih protubrodskih projektila, a može se koristiti i za napade na neke druge ciljeve. Na brodu se redovito nalazi i 16 ručnih lansera raketa Igla dometa nešto više od pet kilometara. Ankaran je izgrađen u Izraelu, a bio je prvi ratni brod u Sloveniji nakon isteka embarga na uvoz oružja po završetku Domovinskog rata.
S druge strane, hrvatska ratna mornarica raspolaže s četiri raketne topovnjače naoružane daleko moćnijim Saab Bofors sustavima RBS15 dometa devedesetak kilometara. Osim svog dometa, RBS15 poseban je i po tome što koristi sea-skimming putanju leta tek nekoliko metara iznad morske površine. Spada u fire-and-forget sustave gdje nije potrebno dodatno navođenje projektila nakon lansiranja. Hrvatska mornarica ima i četiri patrolna broda i sva četiri su veća i bolje opremljena od Ankarana. Nekad ugledni slovenski političar i čovjek koji je kao ministar vanjskih poslova predvodio napore za međunarodno priznanje Slovenije već dulji niz godina ispaljuje razne provokacije na račun Hrvatske, a ostat će zapamćena i izjava iz 2007. kada je za slovenske medije rekao: "Hrvatska više treba nas nego mi nju jer Slovenija, među ostalim, odlučuje o hrvatskoj budućnosti kao članica Europske Unije".
Dok političari šalju prijetnje, ribari, koji mogu najviše i izgubiti zbog nepoštivanja granice, nadaju se samo da neće doći do većih nemira. "Meni bi bilo glupo da Slovenci sada idu u neku akciju okupacije hrvatskog teritorija. Nadam se da i u Sloveniji ima pametnih ljudi koji neće potencirati incidente. Bilo bi neodgovorno misliti i ponašati se ležerno, mi moramo misliti na najgore i nadati se da do toga neće doći. Mogu Slovenci lako početi raditi incidente na moru tako što će poslati policijske i vojne brodove na more i avione koje imaju. Pa oni su mjesecima radili neke vježbe sa svojim vojnim Pilatusima što smo mi gledali i prijavljivali našim vlastima i nikom ništa", ispričao je za 24sata umaški ribar Daniele Kolec.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
ja sam naprosto iznenađen kako objektivno možete napisati članak....moje čestitke