Na Bregani se za ući u Hrvatsku čeka pet sati, drugdje između sat i pol i pola sata; u Staroj Gradišci, na Bajakovu, Karasovićima, Pasjaku između 30 i 40 minuta u oba smjera. Putnici, već ludi od gnjeva, izlaze iz autobusa i pješice prelaze granicu. Zbog novog režima prelaska granica u EU, što je posljedica odluke da se na ovaj način pokuša smanjiti teroristička prijetnja, odnosno ulaz terorista, Hrvatska se našla u svojevrsnoj prometnoj blokadi sa svih strana.
S jedne strane Slovenija ima obaveze prema Bruxellesu kao dio schengenskog prostora, s druge Hrvatska ima obaveze prema Bruxellesu kao članica EU-a, pa je uvela režim prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Europarlamentarca Davora Škrleca pitali smo je li Vlada trebala unaprijed biti svjesna da se ovakvo što sprema.
"Da, trebala je biti spremna. I to najmanje pola godine prije uvođenja ovakvog pograničnog režima. Uredba je prolazila konzultacije u tijelima u kojima sudjeluju i Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo unutarnjih poslova. Išla je Odbro za vanjske poslove EU parlamenta. Ako Hrvatska već nije mogla ranije, onda je u Europarlamentu mogla upozoriti svoje zastupnike da reagiraju amandmanima da režim ne bude ovako restriktivan za našu zemlju", objasnio nam je Škrlec.
Drugim riječima, odgovornost za to što je Hrvatska potpuno nespremno dočekala užasne gužve na granici sa Slovenijom, nešto manje i s drugim susjednim zemljama, podjednako pada i na premijera Andreja Plenkovića i na ministra unutarnjih poslova Vlahu Orepića. Premijer je još prije jednog dana govorio da vjeruje da će Slovenija prepoznati potrebu za ublažavanjem režima. Dan poslije premijer Slovenije Miro Cerar skoro da se ispričava Hrvatskoj zbog režima na koji je obavezna, "ako želi ostati u schengenskoj zoni".
A tek ministar Orepić... on je uoči sjednice Vlade u četvrtak rekao da je sa slovenskom stranom "dogovoren povratak na stari režim". To se, međutim, nije dogodilo. Hrvatskoj sada ne preostaje nego politički improvizirati, jer počinje trpjeti štete, u prvom redu ekonomske. O frustracijama putnika na granici da se ne govori.
"Hrvatska je donijela odluku da prelazimo na režim ciljane kontrole, dakle naša će granična policija kontrolirati samo ona vozila za koja se pokaže određena indikacija da je to potrebno. Vjerujemo da će i Slovenija prepoznati negativne efekte u gospodarskom smislu", kazao je Plenković. Ovakvo stanje jako smeta i Sloveniji. "Delo" tako piše da se prekogranični šoping hrvatskih državljana u Sloveniju preko noći prepolovio. Sve češće se otkazuju izleti, odlasci iz Hrvatske u slovenska termalna lječilišta i toplice, posebno u Čatež.
To je samo vrh sante leda. Istini za volju, isto kako je HDZ-ova i Mostova Vlada Hrvatske mogla i morala reagirati na uredbu dok je još bilo vrijeme, isto tako je reagirati mogla i vlada u Ljubljani. Upitno je, također, koliko je uopće ovakva mjera Bruxellesa uopće učinkovita kao način sprečavanja terorističke prijetnje. Od devet terorista koji su 2015. pobili 130 ljudi u Parizu, sedam ih je bilo francuskih i belgijskih državljana, samo dva Iračanina. A svi su redom već bili registrirani kao džihadisti u ISIL-u na Bliskom istoku.
Od petorice terorista koji su u ožujku 2016. pobili 35 ljudi u Bruxellesu, četvorica su bili belgijski, a jedan švedski državljanin. Čak i u slučaju "slobodnih strijelaca"poput Anisa Amrija koji je krajem 2016. u Berlinu kamionom pobio 12 ljudi, riječ je bila o Tunižaninu kojemu je bio odbijen azil, a obavještajne službe itekako su imale elemente za doznati da je riječ o potencijalnom islamističkom ekstremistu.
Uopće, obrazac je takav da islamistički teroristi u pravilu u EU niti ne moraju ulaziti, oni se tu već nalaze i blokade granica u prvom redu štete samoj EU. Činjenica jest da je oružje za pojedine terorističke napade u EU dolazilo preko Balkana, no u tom dijelu je ponižavajuće za obavještajne agencije diljem EU ukoliko ovise o gužvama na granicama kako bi hvatale krijumčare oružja, umjesto da takve kriminalne organizacije prate i u kritičnim trenucima hvataju na djelu.
