Christopher Wylie imao je samo 24 godine kad je 2014. izložio svoju ideju unutar tvrtke koja je došla do Stevea Bannona, vjerski i politički ekstremnog bivšeg najbližeg suradnika Donalda Trumpa. Kako bi bilo da s društvenih medija pokupe svu silu podataka i razviju takvu metodu oglašavanja kojom bi se ciljalo na korisnike u skladu s njihovim psihoprofilima? Tako je nastala tvrtka Cambridge Analytica (CA), tako su "slomili Facebook", kako je opisao Wylie, praktično su hakirali tu društvenu platformu...
I tko zna gdje bi bio kraj da Wylie jednog dana prošle godine nije shvatio da je roditeljska tvrtka SCL sklopila ugovor s Trumpovim State departmentom, da namjerava raditi i s Pentagonom. "To je ludo. Kompanija je složila psihoprofile 230 milijuna Amerikanaca i sada želi raditi s Pentagonom. Pa to je poput Nixona na steroidima", kazao je otkrivajući Observerovoj novinarki Carole Cadwalladr što se događa. Bio je to uvod u njegovu "zviždačku karijeru".
No, do tog trenutka duh je već odavno bio pušten iz boce i Cambridge Analytica, kao "agencija za globalni izborni menadžment", do danas je sudjelovala u brojnim izbornim procesima u SAD-u, redom na strani konzervativnih ili krajnje konzervativnih kandidata, često izvlačeći jedva moguće pozitivne ishode za svoje klijente.
Samo 2014. godini CA je bila uključena u kampanje 44 kandidata na izborima u pola mandata za Kongres, Senat i na državnoj razini. Posebno su ostali upamćeni uspjesi CA u preokretanju raspoloženja birača u Sjevernoj Karolini, Arkanzasu i New Hampshireu u korist republikanskih kandidata. Za senatora Thoma Tillisa iz Sjeverne Karoline ostalo je zabilježeno da je od Nacionalnog udruženja za oružje do 2017. primio 4,4 milijuna dolara donacija, da je od kompanija koje se bave naftom, ugljenom i plinom primio 220.000 dolara...
Senator Tom Cotton iz Arkanzasa "proslavio" se nakon pokolja u pucnjavi 2017. u Las Vegasu izjavom da "ne smatra da bi stroža kontrola posjedovanja oružja dovela do manje masovnih pucnjava". Njega se spominjalo kao potencijalnog Trumpovog ministra obrane, čak i kao nasljednika Mikea Pompea na čelu CIA-e. Optužio je 2006. novinare New York Timesa da su, istražujući tajne programe administracije Georgea Busha, ""prekršili zakone o špijunaži".
Zalaže se za zabranu abortusa i istraživanje matičnih stanica iz embrija, protiv je Obamacarea o zdravstvenom osiguranju za sve, dio imigranata naziva "stranim uljezima", Obamu je napadao zbog nuklearnog sporazuma s Iranom. Jedan od rijetkih relativno umjerenih kandidata koje je tada CA izgurala bio je republikanski senator Scott Brown.
Slučaj izbora Tillisa posebno je zanimljiv jer su ljudi iz CA u njegovoj kampanji uočili skupinu birača u Sjevernoj Karolini koji su više vodili računa o vanjskoj politici, nego o obrazovanju i domaćim temama. Tillis je napao protukandidata zbog "neuzimanja prijetnje ISIL-a ozbiljno" i – dobio je izbore. Jedan od najvećih trofeja CA je Brexit. Bilo je to 2016., već dvije godine od rađanja ideje o masovnom prikupljanju podataka o korisnicima društvenih mreža.
Te godine CA je ponosno objavila da imaju po 4000 ili 5000 podataka o 220 milijuna Amerikanaca, a sad je jasno i odakle im. U žestokoj referendumskoj kampanji o ostanku u EU ili izlasku Velike Britanije iz članstva, CA je detektirala "glasače koje se da uvjeriti" da glasaju za izlazak iz EU-a, pisala je novinarka Cadwalladr povodom zviždačkog istupa mladog zviždača Wylieja, na što je CA najavila da će je tužiti zbog tih članaka.
Činjenica, međutim, jest da je tanka većina Britanaca, i to isključivo u Engleskoj i Walesu, nasuprot Škotskoj, Sj. Irskoj i Londonu, glasala za Brexit. Nasuprot apelima ljudi poput Stephena Hawkinga i uopće najvećih imena iz znanosti, umjetnosti i kulture. Da bi vrlo brzo nakon Brexita Nigel Farrage priznao da je sva sila tvrdnji na kojima je temeljio kampanju bila – lažna.
2016. CA je od kampanje Teda Cruza, kao kandidata u republikanskim predizborima za kandidata za predsjednika SAD-a, dobila tri milijuna dolara. Cruz se protivio nuklearnom sporazumu s Iranom, negira klimatske promjene, još i žešće se protivi mjerama protiv klimatskih promjena, oko imigranata u SAD na tvrdim je stavovima na liniji Donalda Trumpa. CA je u njegovom slučaju posebno pobrala lovorike na "prepoznavanju i motiviranju potencijalnih glasača".
A nakon što je Cruz ipak ispao iz utrke, Robert Mercer, kao vlasnik SCL-a – roditeljske tvrtke CA, okrenuo se novom klijentu; Donaldu Trumpu. Te godine CA je objavila da "nije koristila psihografiku (glasača) u Trumpovoj kampanji", no afera koja se zavrtjela oko istupanja njihovog zviždača ukazuje na nešto drugo, a i te iste godine vodstvo korporacije se hvalilo "profilima 220 milijuna Amerikanaca". Sve to u godinama eksplozije desničarskog populizma, nacionalističkog šovinizma, vjerske isključivosti diljem Zapada.
Usto je Julian Assange, kad su ga nedavno pitali je li istina da ga je CA molio da im pomogne iskopati 33.000 izbrisanih mailova Hillary Clinton u posebnoj aferi, odgovorio da je to istina, ali da im on nije pomogao. U svom zviždačkom izlasku u javnost Wylie je na kraju naveo i da je CA još 2014. detaljno brifirala "izvjesnu rusku tvrtku", "jednu od najvećih", o Facebooku, mikrociljanju propagandnim porukama pojedinih korisnika čiji je psihoprofil snimljen, o podacima, poremećajima izbora.
