Nije samo rekreativni nogomet ono što povezuje mađarskog premijera Viktora Orbana i direktora MOL-a Zsolta Tamasa Hernadija. Prvi čovjek MOL-a za kojim je hrvatska raspisala tjeralicu još 2011. godine jer ga se tereti da je do upravljačkih prava u INI došao tako da je tadašnjem premijeru Ivi Sanaderu dao 10 milijuna eura, našem je pravosuđu sasvim neuhvatljiv.
Zaštitu mađarskog premijera Orbana uživa zato jer je prema mnogima, danas 57-godišnji Hernadi najmoćniji biznismen u susjednoj državi. Na čelu je mađarske naftne kompanije, još od 2001. godine i barata enormnim svotama novca, kojim zasigurno i obilato pomaže Orbanove kampanje.
Hrvatska ga pokušava ščepati još od kraja 2011. Najprije molbama a zatim i raspisivanjem tjeralice. USKOK je čak nudio i varijantu da ga ispitaju mađarski istražitelji, no Hernadi i mađarske vlasti nisu čak pristali ni na to. Dapače, već nakon deset dana poslali su obavijest da se 'istraga o davanju mita zaustavlja'. Iako je Sanader baš u to vrijeme osuđen na 7,5 godina zatvora zbog primanja mita, i još 2,5 zbog profiterstva, Hernadi ostaje neokrznut.
Tri mjeseca kasnije, u listopadu 2013. Interpol za njim raspisuje crvenu međunarodnu tjeralicu i europski uhidbeni nalog, a baš tada MOL pokraj Budimpešte otvara novi pogon, pa na svečanost zajedno dolaze upravo Viktor Orban i Zsolt Hernadi. Kako je pisao Večernji list, oko premijera i prvog čovjeka MOL-a bio je postavljen kordon policije i zaštitara i nitko do njih nije mogao doći. Hernadi je tad rekao kako je MOL važan za mađarsko gospodarstvo jer otvara nova radna mjesta i uvodi nove tehnologije, a na pitanje zašto ga mađarska ne izruči Hrvatskoj, njegov glasnogovornik je rekao da ne može odgovoriti na nešto što nikad nije dobio, niti je stiglo do njega.
U tom trenutku čak su najavili da su spremni prodati dionice Ine jer ne mogu više 'trpjeti pritiske Vlade Zorana Milanovića', a njihovo državno odvjetništvo ponovno je odbilo provesti istragu protiv Hernadija jer 'nisu dokazani nikakvi elementi kaznenog djela'.
Da Hernadi i dalje uživa veliku zaštitu premijera Orbana bilo je jasno i unazad mjesec dana. Naime, budući da je Interpol nakon dvogodišnje stanke, ponovno potvrdio u studenom ove godine, hrvatski zahtjev za međunarodnom tjeralicom za Hernadijem. Orban je mislio da će spustiti loptu u sukobu s Hrvatskom tako što će ukinuti blokadu za pristupanje Hrvatske u OECD - Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj. No, kad se to nije dogodilo i kad Hrvatska nije odustala od tjeralice za Hernadijem, Orban je ponovno pobjesnio i zaprijetio.
"Hrvatska je ovaj problem digla na političku razinu, i izazvala Mađarsku na još jaču reakciju', priprijetio je Orban, da bi se opet strasti smirile nakon razgovora s premijerom Plenkovićem početkom prosinca.
Da nema tog bliskog prijateljstva s Hernadijem, Hrvatska ne bi imala s čime ucjenjivati Orbana. Naime, već smo jednom izgubili arbitražu u Ženevi koju je pokrenula Hrvatska i kojom se presudilo u korist Mađara. Arbitraža je utvrdila da stjecanje upravljačkih prava u Ini Mađari nisu stekli nezakonitim radnjama.
Još jedna arbitraža, ona u Washingtonu, koju je oko istog spora pokrenula Mađarska, još uvijek traje. Mađari traže da se ženevska arbitraža uvaži i u Washingtonu, što znači da bi Hrvatska i tamo mogla izgubiti spor, i što bi nas ukupno koštalo oko 14 milijardi kuna.
Istovremeno, Ustavni sud poništio je presudu Ivi Sanaderu za primanje mita i ratno profiterstvo, za što je bio osuđen na 8,5 godina zatvora, i uz čudna objašnjenja vratio je suđenje na početak.
Očito je da će i u ovom slučaju nezavisni sudovi i presude igrati manju ulogu. Zadnju riječ ipak će imati politika.
