Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić jučer je najavio da će DORH reagirati zbog lažnih napisa o slučaju časne sestre rekavši da će utvrditi ima li osnova za pokretanje postupka, a predsjednik HND-a Hrvoje Zovko smatra da bi se profesionalnim huškačima trebale pozabaviti sve nadležne institucije.
Turudić je najavio eventualno pokretanje postupka, no DORH se zasad još nije službeno oglasio o pokrenutim izvidima ili izdavanju naloga nadležnim institucijama za dostavu podataka o nadzoru nad medijskim napisima kao i o lažnim objavama na društvenim mrežama o slučaju samoozljeđivanja časne sestre koja je policiji lažno prijavila da je napadnuta.
Zovko: Huškači kojima je potreban konflikt u društvu
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko za Hinu je, pak, ocijenio da su profesionalno uređivani hrvatski mediji korektno izvještavali o spornom slučaju.
- Mediji su se u slučaju časne sestre ponijeli odgovorno i nisu istrčavali s neprovjerenim informacijama. Hvala kolegicama i kolegama. Oni koji jesu, najobičniji su huškači kojima je prijeko potreban konflikt u društvu. Ovaj slučaj ponovo je pokazao koliko su za zdravlje društva važne točne i pravodobne informacije - kazao je Zovko.
Dodao je i kako ne želi komentirati objave na društvenim mrežama, a naročito onih autora koji su, čak i nakon policijske potvrde da je riječ o samoozljeđivanju i dalje objavljivali da su časnu sestru napali migranti.
- Profesionalnim huškačima trebale bi se pozabaviti nadležne institucije. Ovo ne smije proći lišo. Na kraju, policija nije demantirala medije, nego huškače - kazao je Zovko.
AEM apelira na medije
U Agenciji za elektroničke medije (AEM), hrvatskom medijskom regulatoru, za Hinu su potvrdili da dosad nisu zaprimili niti jednu prijavu protiv medija zbog izvještavanja o slučaju časne sestre, no ponovili su apel svim hrvatskim medijima da svoje objave temelje na informacijama, a ne na neprovjerenim glasinama.
- Apeliram, bez obzira na koliko se intrigantne stvari događale, da se pričeka dobivanje stvarnih činjenica, da se rasvijetle sve okolnosti i da se onda na temelju toga piše, a ne na temelju spekulacija, glasina ili ciljanih dezinformacija - kazao je ravnatelj AEM-a Josip Popovac.
Istaknuo je i da je medijski regulator nadležan za nadzor nad pružateljima elektroničkih usluga - portalima, televizijama i radijskim postajama koji su profesionalno uređivani mediji, ali da su se spekulacije, glasine ili ciljane dezinformacije najviše dijelile preko društvenih mreža.
U novinarskoj zajednici kao 'autore' koji su na društvenim mrežama objavljivali ili čak i sada objavljuju dezinformacije ili lažne vijesti o spornom slučaju, ističu Velimira Bujanca i njegov 'Bujica tim', 'istraživačkog novinara' Marina Vlahovića i istaknutog 'antivaksera' Ivana Pokupca.
Vlahović je na Facebooku objavio da je časnu navodno napao migrant koji je uzvikivao vjerske povike, uz napomenu da se poziva na neslužbeni izvor koji ga nikada nije prevario. To je objavio i 'Bujica tim' te Velimir Bujanec koji je tu lažnu vijest dalje proširio na društvenim mrežama.
Lažni napad nazivan i terorističkim činom
U naknadnim objavama naveo je i da je slovenska privatna televizija NOVA24TV objavila da je riječ o 'terorističkom napadu' te da je napadač na časnu sestru 26-godišnji ilegalni migrant iz Afganistana. Upravo je NOVA24TV, koja se reklamira sa sloganom 'u službi istine' zasad jedini medij spomenut kao širitelj lažnih vijesti u ovom slučaju koji je, osim optuživanja migranta, navodni napad na časnu sestru čak nazvao i 'terorističkim činom'.
O izvještavanju o navodnom napadu na časnu sestru i objavama na društvenim mrežama oglasila se i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter koja je za Index kazala da je ovaj slučaj složen i uključuje više problema - od širenja dezinformacija i govora mržnje pa do uloge policije i medija u izvještavanju.
- Što se tiče dezinformacija i veze netočnih informacija sa širenjem mržnje, ovaj slučaj je još jednom pokazao koliko se lako različite netočne i neprovjerene informacije prime i šire dalje. Do te mjere da se i sada, nakon što je policija objavila rezultate istrage, šire teorije zavjere da ipak nije riječ o samoozljeđivanju kako navodi policija, nego o napadu migranta koji policija i mainstream mediji navodno zataškavaju - kazala je Einwalter.
Svoj je komentar zaključila i porukom nadležnim institucijama.
- Mi ćemo kao institucija pratiti slučaj, posebice postupanje policije i državnog odvjetništva vezano za širenje lažnih vijesti i govor mržnje.
Udruge za mentalno zdravlje: Apeliramo na medije da odgovorno izvještavaju o slučaju samoozljeđivanja
U povodu tragičnog slučaja samoozljeđivanja u Zagrebu Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ), nacionalna mreža organizacija koje pružaju podršku osobama s iskustvom psihičkih poteškoća i zagovaraju zaštitu njihovih prava, apelira na medije i javnost da s najvećom pažnjom i odgovornošću izvještavaju o slučaju 35-godišnje žene koja je, prema navodima policije, sama sebi nanijela ozljede te ih prijavila kao napad, stoji u obraćanju SUMEZ-a Hrvatskom novinarskom društvu.
SUMEZ upozorava na štetu nastalu širenjem netočnih informacija i povezivanjem ovog slučaja s navodnim napadom migranta. Takve dezinformacije povećavaju stigmu, raspiruju netrpeljivost i dodatno opterećuju osobu koja treba stručnu pomoć i zaštitu privatnosti.
Riječ je o privatnoj tragediji osobe u ozbiljnoj psihičkoj krizi, a ne o događaju koji smije biti iskorišten za senzacionalizam, politička prepucavanja ili širenje straha i predrasuda prema bilo kojoj skupini - stranim radnicima, migrantima, vjerskim zajednicama ili časnim sestrama.
Važno je naglasiti kako samoozljeđivanje nije pokušaj dobivanja pažnje od drugih, kao ni aktivnost za dokazivanje statusa. Samoozljeđivanjem osobe nastoje postići rješavanje određenih životnih poteškoća ili teških emocionalnih stanja. Osobe koje se samoozljeđuju nastoje prikriti dokaze takvog ponašanja od drugih. Stoga je potrebno posvetiti posebnu pažnju osobi za koju se sumnja da se samoozljeđuje.
Pozivamo sve medije da se pridržavaju profesionalnih standarda izvještavanja o mentalnom zdravlju i kriznim situacijama te da izbjegavaju senzacionalizam i nagađanja, kažu među ostalim.
Također, pozivaju i građane da ne dijele neprovjerene sadržaje, da poštuju dostojanstvo i privatnost osobe te da svojim riječima i ponašanjem pridonesu smanjenju stigme.
Mentalno zdravlje nije tema za političke obračune. To je pitanje ljudskog dostojanstva i sigurnosti, stoji u pismu SUMEZ-a.
