Da austrijska vlada, koju čini popularna “tirkizno-plava koalicija” na čelu s kancelarom Sebastianom Kurzom, namjerava dosljedno provoditi svoj predizborni program, pokazuje i nedavni primjer treniranja strogoće nad sumnjivim licima iz ionako kontroverzne islamske zajednice u Austriji.
Vlada je odlučila zatvoriti sedam džamija i udruženja koja su bila ilegalno financirana od strane islamskih radikala, čije su stavove propagirali u Austriji, suprotno Zakonu o islamu. Zatvaranje džamija uključuje i onu u Beču, koju vodi turska krajnje desničarska i nacionalistička organizacija Sivi vukovi, kao i još šest džamija koje financiraju Arapi.
Nijedna od spomenutih džamija nije imala dozvolu za djelovanje od Islamske zajednice u Austriji, krovne organizacije koja predstavlja muslimane u Austriji. Riječ je o zatvaranju bogomolja u kojima se religija zloupotrebljava u političke svrhe i protjerivanju klerika koji su zloupotrijebili svoje položaje i širili u Austriji opasne salafističke ideologije. Od ukupno 260 islamskih klerika, koliko ih djeluje u Austriji, Austrija će protjerati njih šezdesetak. Salafizam je ultrakonzervativna islamska ekstremistička ideologija, koja, u skladu sa svojim načelima, uz pomoć intenzivne propagandne djelatnosti (da’wa) pokušava islamizirati europsko (nevjerničko) društvo. Ova negativna ideologija je tek islamskom revolucijom u Iranu 1979. dobila vjetar u leđa na svjetskoj razini.
Pravni temelj ove odluke austrijske vlade je Zakon o islamu iz 2015., kojim su definirana prava i obaveze islamskih religijskih zajednica. U istoimenom se zakonu naglašava da austrijski zakon i pravo imaju prednost pred islamskim religijskim običajima i tradicijom. Zakonom je također reguliran pravni status džamija i njima pripadajućih organizacija te je utemeljena Islamska zajednica u Austriji (njem. Islamische Glaubensgemeinschaft - IGGiÖ) kao krovna institucija svih muslimana. U obrazloženju ove odluke Kurz je naglasio da Austrija treba ostati zemlja različitosti i da nema razloga da jedan musliman ne bude istovremeno i ponosni Austrijanac.
Koliko god ova odluka bila dvosjekli mač, Vlada Republike Austrije je ovim potezom počela borbu protiv širenja političkog islama i bit će joj potrebna podrška čelnika Islamske zajednice u Austriji. Kurz je u svom obrazloženju vladine odluke napravio javnu razliku između onih u Austriji koji šire politički islam i onih koji žive svoju duhovnost i vjeru u skladu sa zakonima. Preostaje nam vidjeti hoće li Islamska zajednica skupiti hrabrosti pa osuditi radikale i fundamentaliste iz vlastitih redova te se javno od njih distancirati. Jer islamski fundamentalisti su mnogim muslimanima nanijeli veliku štetu: izmanipulirali su ih i zatvorili u geta te onemogućili njihovu asimilaciju u društvo.
Jedan od onih koji nisu bili previše oduševljeni Kurzovom odlukom bio je i turski predsjednik Erdogan, koji je Austrijance optužio za “islamofobiju, rasizam i diskriminaciju”. Erdogan zaboravlja da je on vjerojatno posljednji političar u ovom dijelu svijeta koji bi trebao nekome prigovarati zbog rasizma i diskriminacije (op. progon Gülenovih pristaša, između ostalog).
Također je zanimljivo bilo primijetiti kako je ovaj potez u Austriji naišao na odobravanje, pa čak i oduševljenje u Hrvatskoj. Jedan dio Hrvata, koji uporno zazivaju povratak Europe tzv. kršćanskim korijenima, još ne shvaća da su pred austrijskim zakonima svi fundamentalizmi i radikalizmi jednaki, čemu može posvjedočiti sedmero hrvatskih državljana koji se nalaze u zatvoru u Klagenfurtu pod optužbom da su isticali simbole ustaškog režima iz Drugog svjetskog rata.
Ovdje nema govora o povratku Europe tzv. kršćanskim korijenima nego o jednom pragmatičnom rješenju. Sama ideja povratka kršćanskim korijenima je obična iluzija. Pojava islama koji je od samih početaka (bio) politički intoniran prouzrokovala je u Europi zbijanje redova i otpor potencijalnom osvajaču. Dakle, upravo je nastanak islama i njegova političko-osvajačka ekspanzija zaslužna što Europu danas percipiramo kao povijesno kršćanski kontinent.
Kršćanstvo, odnosno Katolička crkva, u tom povijesnom trenutku bila je kohezijski faktor europskog jedinstva. Nije papa Leo X. označio Hrvatsku 1519. “predziđem kršćanstva” (lat. Antemurale Christianitatis) zbog izraženih kršćansko-etičkih vrednota koje su Hrvati posjedovali nego zato što su doslovno bili jedina fizička prepreka između Europe i jednog svim Europljanima zajedničkog neprijatelja.
Što god mnogi o tome mislili, muslimani u Europi su činjenica. Same zabrane radikalnih organizacija su kontraproduktivne i neće biti od velike pomoći u borbi protiv islamskog fundamentalizma i radikalizacije ako austrijska vlada ne uloži više energije i resursa u osmišljavanje što konkretnijeg i efikasnijeg programa integracije.
Iako je teško oteti se dojmu da Sebastian Kurz, boreći se protiv političkog islama, inzistira tek na politički kontroliranom islamu, on ovdje nesvjesno nudi priliku austrijskim muslimanima da se konačno oslobode arapsko-turskog “zagrljaja” i omoguće europski islam.
Ostaje vidjeti je li vodstvo Islamske zajednice u Austriji uopće spremno na taj iskorak.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
nemaj gdje zavrsiti , pa vecina je takova