U 2040 skloništa, s koliko ih raspolaže, Hrvatska može smjestiti manje od deset posto svog stanovništva. Ta skloništa imaju kapacitet za 368.000 građana, što je 9,5 posto stanovništva prema popisu iz 2021. godine.
Više od tri četvrtine skloništa, njih 1637, nalazi se u 14 najvećih gradova, a najviše ih je u Zagrebu i u njih se može smjestiti 168.000 stanovnika glavnog grada. Nakon detaljne analize stanja i upravljanja skloništima DrežavnarRevizija ocijenila je da od 14 najvećih gradova njih sedam djelomično učinkovito upravlja i koristi skloništa za građane, a drugih sedam to radi učinkovito, ali nužna su im određena poboljšanja. U prvoj skupini su: Bjelovar, Dubrovnik, Koprivnica, Slavonski Brod, Split, Velika Gorica i Zadar, ali i Ravnateljstvo Civilne zaštite. U skupini onih čije je upravljanje ocijenjeno učinkovitim su: Karlovac, Osijek, Pula, Rijeka, Varaždin, Zagreb i Zaprešić.
U Zagrebu postoje 1062 skloništa od kojih je 20 posto gradskih. Većina ih nije dobro održavana. Neki su zatrpani svime i svačim. No nije Hrvatska jedina. Njemačka, zemlja od 84 milijuna stanovnika ima 579 bunkera, uglavnom iz Drugog svjetskog rata i hladnoratovske ere, koji mogu pružiti utočište za 480.000 ljudi. Obje države su daleko od finskog standarda koji je, kao primjer dobre prakse, navela Revizija. Finska uz Švicarsku ima najviše izgrađenih skloništa u Europi.
Ispod Helsinkija je 5500 podzemnih bunkera
Ispod glavnog grada Finske Helsinkija nalazi se čak 5500 podzemnih bunkera i skloništa povezanih nizom tunela dugim 330 kilometara. U njima ima mjesta za svakog od 660.000 stanovnika Helsinkija, plus još 100.000-ak tisuća ljudi, procjenjuju vlasti. S okolicom glavni grad Finske ima oko 1,2 milijuna stanovnika, pa ispada da su kratki za nekih pola milijuna mjesta i da bi bila gužva, ali po cijeloj Finskoj, pa tako i okolici Helsinkija, nalaze se sigurni bunkeri i podzemna skloništa. Ukupno ih u Finskoj ima više od 54.000 (većina je privatna), pisao je svojedobno Telegraph. Predviđeni su za 4,5 mil. ljudi, ali bez problema bi mogli primiti i cijelu populaciju Finske (cca 5,6 mil.)
U glavnim gradskim skloništima u svakom trenutku nalazi dovoljno hrane i vode za 14 dana, puno njih je tunelima povezano s trgovinama, lanac opskrbe je osiguran i prema procjenama državnih službi u njima se bez problema može lagodno živjeti mjesecima. Trenutačno, kako je situacija u zemlji sigurna, puno tih podzemnih skloništa se koristi kao muzeji, trgovine, restorani, kafići, imaju i nekoliko podzemnih bazena, crkvi... Uglavnom, vlasti dopuštaju da se određeni dio bunkera prenamjeni za poslovne prostore, ali jedino ako se u roku od 72 sata sve može vratiti u prvotno stanje s krevetima i ostalim sadržajem za one koji budu potencijalno tražili skrovište.
- Iz rata u Ukrajini smo naučili kako često stradaju civili i stambena naselja. Zato moramo imati ovaj sustav kako bi u kratkom roku mogli maknuti sve s površine i odvesti ih na sigurno. Javnost razumije zašto postoje ova skrovišta - rekao je za Telegraph Kimo Kohvakka, jedan od direktora u nadležnoj službi.
Kolika je cijena gradnje i održavanja ovih tunela, a na njih su potrošene stotine milijuna eura, Fince nije briga. Znaju da to košta, ali i znaju da su sigurni. To im je prioritet - završava Kohvakka.
Švedske vlasti razmatraju ideju da udvostruče broj skloništa tokom narednih deset godina. Vlasti tvrde je potrebno imati skloništa za kompletnu populaciju Švedske. Projekt bi trebao koštati oko 500 milijuna dolara, od toga dvije trećine novca bilo bi iskorišteno za izgradnju novih skloništa, dok bi ostatak bio utrošen u adaptaciju postojećih.
