Konkurencija na tržištu je golema. Kako je cijelo gospodarstvo padalo, tako je i tržišni kolač koji se dijeli među odvjetnicima isto tako padao. Istodobno je rastao broj odvjetnika. Isto tako, kako su određene kolege ulazile u financijske probleme, a puno je odvjetnika ušlo u određene dubioze, tako su počeli dampirati cijene te su cijene određenih usluga počele padati, a i svi su počeli raditi sve. To nije dobro za struku jer se usluga nije pružala na razini na kojoj se trebala pružati. Snižavanje cijena i odlazak ispod neke razine nije normalan. Ne mogu se neke stvari raditi za bagatelu jer samim time i sama struka gubi dostojanstvo, smatra Ljubo Pavasović Visković, odvjetnik specijaliziran za kazneno pravo.
Odvjetnici u Hrvatskoj nalaze se u situaciji koja bi se mogla slikovito opisati kao mala bara s puno krokodila. Prema službenim podacima Hrvatske odvjetničke komore, u Hrvatskoj je 4800 odvjetnika, 1600 odvjetničkih vježbenika i 12 stranih državljana upisanih u Imenik stranih odvjetnika HOK-a. U prosjeku godišnje oko 250 novih odvjetnika ulazi u odvjetništvo.
- Novi odvjetnici dolaze i s fakulteta te iz sudstva i državnog odvjetništva, kao i gospodarstva. Imamo nekontrolirani priljev u odvjetništvo, jer ne samo da tu dolaze ljudi koji su dobili otkaze u gospodarstvu ili državnim tijelima, nego se i nekontrolirano ‘proizvode’ novi pravnici. Gospodarstvo i pravosuđe ne mogu ih primiti u tom obimu, pa dio ljudi, koji možda i ne bi htio u odvjetništvo i kojima to nije životni poziv, dolazi jer nema drugu mogućnost. Usporedbe radi, Milano s okolicom ima stanovnika kao i Hrvatska. Oni imaju 22.000 odvjetnika i svi rade. Hrvatska ima 4800 te imamo problema s poslom i klijentima - kaže Robert Travaš, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore. Najveća konkurencija je u Zagrebu, u kojemu je oko 2400 odvjetnika, a oko 600 ih ima blokirani račun.
Najčešći razlog zbog kojih su odvjetnici završili u blokadi, doznajemo u razgovoru s njima, vuče korijene od prije nekoliko godina, kad su državi ostali dužni neplaćeni PDV. Po starom načinu plaćanja PDV-a, ako bi, primjerice, stranci izdali fakturu za svoje usluge od 12.500 kuna, državi bi za mjesec dana, bez obzira na to je li stranka platila račun ili ne, morali platiti 2500 kuna. Novac možda nikad ne bi sjeo, a zastara za plaćanje poreznog duga državi praktično ne postoji. Kod većih odrađenih, a neplaćenih poslova dug je postao golem. Dijelu odvjetnika država je dugovala novac za poslove koje su odradili po službenoj dužnosti. Oni su se plaćali sa zaostatkom od nekoliko godina.
- Prije nekoliko godina tražili smo da se dug sudova prebije s poreznim dugom odvjetnika, no to Porezna uprava, iz meni nepoznatih razloga, nije htjela prihvatiti. Jer ako po službenoj dužnosti dobijete veliki predmet s nekoliko desetaka tisuća stranica teško da, uz to, možete raditi još pet paralelnih poslova koje će vam platiti privatne stranke. Plaćanje obrana po službenoj dužnosti sad funkcionira puno bolje. Koliko čujem, plaća se u roku do nekoliko mjeseci - kaže Robert Travaš. Nadalje, odvjetnici koji su prijavljeni kao samostalna djelatnost svaki mjesec moraju državi na ime raznih davanja platiti 4312 kuna. Naime, za plaću od 5900 kuna odvjetnik koji radi samostalno mora zaraditi 10.213 kuna bruto. Plaću si ne mora isplatiti, ali doprinose, prireze i ostalo da. Ako ne plati, Porezna uprava izdaje rješenje o ovrsi. Doduše, odvjetnik u tom slučaju može i dalje raditi, no puno odvjetnika je odustalo od samostalne djelatnosti i otišli su raditi u tvrtke jer nisu mogli to izdržati.
- Došlo je do pojačanog priljeva iz sudačkih i tužiteljskih redova, što opet dvostruko nije dobro. Nije dobro za odvjetništvo, a nije dobro ni zbog toga jer pada kvaliteta u sudačkim i tužiteljskim krugovima što nas dovodi, recimo to tako, u polje pravne nesigurnosti. Koliko god vam se to čini čudnim, i mi želimo predvidivost. I mi želimo jasne okvire i želimo znati što nas očekuje u određenom kaznenom postupku pred određenim sudom. Ako stvari nisu predvidive, onda je naš posao neizmjerno teško raditi. Ako nema kvalitete, i na sudu i u tužiteljstvu stvari nisu predvidive i jednostavno se događaju stvari koje se ne bi trebale događati - smatra Pavasović Visković.
U odvjetništvu se danas bore s dvije vrste problema - suštinskim i tehničkim. Suštinski su nastali povećanjem broja odvjetnika i smanjenjem obima poslova.
- Država povjerava određene poslove drugim profesijama. Primjerice, javnim bilježnicima ili čak zakonom zabranjuje angažiranje odvjetnika što mi smatramo protuustavnim i zbog toga smo na Ustavnom sudu u dva slučaja. To je, naprimjer, Zakon o upravnim sporovima i Zakon o HRT-u. Država zabranjuje u upravnom sporu da tužena državna tijela angažiraju odvjetnika ili da javna poduzeća angažiraju odvjetnika za zastupanje u nekim područjima. Tu je riječ o tome da se zakonski ne može zabraniti angažiranje odvjetnika. Mi to smatramo protuustavnim zato što svatko ima pravo na pravnu pomoć. Vi možete, a i ne morate angažirati odvjetnika, no to ne može biti zabranjeno zakonom - ističe predsjednik Komore Robert Travaš. Dodaje i da, iako ravnopravnost formalno pravno postoji, hrvatski odvjetnici nisu i ne mogu biti ravnopravni na odvjetničkom tržištu EU i tu su u velikoj prednosti odvjetnici iz velikih država članica s više desetaka godina prakse i primjenjivanja prava EU.
Unatoč svim problemima s kojima se suočavaju, javnost je uvjerena da je odvjetništvo izuzetno lukrativna profesija. Prema podacima tportala, Hanžeković i partneri zadržali su lidersku poziciju među odvjetničkim društvima. Prihodi su im iznosili 50 milijuna kuna, a dobit 5,1 milijun kuna. Slijedili su Grgić i partneri s prihodima od 36,6 milijuna kuna, Divjak, Topić i Bahtijarević s 22,3 milijuna kuna te odvjetničko društvo Leko i partneri s 10.000 kuna prihoda manje. Desetak vodećih ureda specijaliziranih za građansko i trgovačko pravo te isti broj ureda specijaliziranih za kazneno pravo, doznajemo, zarađuje itekako velike iznose. Potom dolazi skupina koja mjesečno zarađuje tri-četiri prosječne plaće mjesečno, kojih je dakako manje, pa onda tisuće koje se bore za preživljavanje.
- Raste nam broj, oduzimaju nam se poslovi i od države i od stranih odvjetnika te svi misle da mi plivamo u novcima. Onaj tko radi samo odvjetnički posao te ako ima sreće da ima dovoljno klijenata i dobru naplatu, živi životom srednje klase, s čim je većina normalnih ljudi zadovoljna. No bogaćenja u odvjetništvu samo na temelju obavljanja odvjetničkog posla nema - tvrdi Travaš. Dodaje kako je pogrešni dojam javnosti na temelju desetak vrlo uspješnih ili na temelju novinskih napisa da odvjetnici ujutro ustaju samo s mišlju koliko će novca staviti u džep.
- Nije točno da su odvjetnici utajivači poreza, kao što postoji fama. To se najbolje vidjelo kod uvođenja fiskalnih blagajni. Neke djelatnosti su imale povećanje prihoda po više stotina posto, a u odvjetništvu samo četiri posto. Davanja državi su velika, ne samo odvjetnicima, nego svima. Svi gledaju tarifu, koje ne možete naplatiti, a većinom se naknade ugovaraju po uspjehu ili satu rada. Većina vidi samo iznos koji je na računu. Ali tvrtka od pet odvjetnika i tajnice, s plaćama od 6000 do 10.000 kuna neto, mjesečno ima obveze veće od 100.000 kuna. Samo za tzv. hladni pogon. Od zakupa prostora, plaća i davanja za mirovinsko, zdravstveno...Bez troška automobila na leasing, kredita itd. Neko to treba mjesečno platiti. S druge strane, ako ste premali, ne možete obaviti ozbiljan posao, a ako ste preveliki, ne možete održavati hladni pogon i tu nalazimo na velike probleme - pojašnjava Travaš. Sve više odvjetnika dobro zarađuje na ovrhama. Prema podacima Večernjeg lista, deset najvećih odvjetničkih ureda koji se bave i ovrhama lani su zaradili 53 milijuna kuna.
- Ovrha je dio postupka koji dolazi nakon svega. Odvjetnik nije vjerovnik. Dakle, odvjetnik radi svoj posao. Hoće li neka stranka uzeti odvjetnika da je zastupa u postupku ili ne, to je stvar stranke. Druga je sad stvar trošak ovrhe, o kojemu se toliko priča. HOK je 2014. u dogovoru s Ministarstvom pravosuđa, upravo radi broja ovršenika i stanja u društvu, drastično snizio naknade za najmanje ovrhe. Za ovrhe do 250 kuna snizili smo odvjetničku naknadu s 500 na 75 kuna, a za ovrhe od 250 do 1000 na 150 kuna.
Nije točno što je neki dan rekao tajnik udruge Blokirani da je na ovrhu glavnice od 50 kuna odvjetnički trošak 4500 kuna. To je apsolutno netočno te se na taj način javnost netočno informira i stvaraju se tenzije. Fina nije smanjila svoje pristojbe ni za lipu, a javni bilježnici imaju svoju tarifu. U Finu i kod javnih bilježnika morate ići, a kod odvjetnika ne morate. Mi smo jedini značajno smanjili naknadu za svoj rad. Svima sad odgovara lupati po odvjetnicima i odvjetničkim naknadama. Država bi se trebala baviti uklanjanjem uzroka zbog kojeg je više od 300.000 blokiranih, a ne posljedicama. Kvalitetan socijalni program na temelju solidarnosti svih nas mora rješavati taj problem, a ne vjerovnici – smatra predsjednik Hrvatske odvjetničke komore.
Osim što su kod većeg dijela javnost omraženi jer, smatraju, masno zarađuju na ovrhama, odvjetnike mnogi građani smatraju odgovornima za dugotrajne sudske postupke.
- To je apsolutno netočno. Samo da netko ima volje pogledati tarifu vidio bi da sud u parnici priznaje četiri radnje kao nužni trošak, a to sud presudi kao trošak na teret stranke koja je izgubila spor. Drugo je odnos odvjetnika i stranke gdje stranka hoće da se nešto piše ili ne. To stranka dogovara s odvjetnikom, kao i način plaćanja - demantira Travaš percepciju dijela građana da odvjetnici odugovlačenjem sudskih postupaka masno zarađuju. U Expressu smo lani iscrpno i na nizu primjera pokazali kako su za dugotrajne sudske postupke uglavnom krivi loši zakoni, preopterećenost sudaca Vrhovnog suda, a u nekim slučajevima i nerad sudaca. U svakom slučaju, odvjetnicima se pruža niz mogućnosti za “legalnu opstrukciju sudskog postupka”, ako to njihove stranke žele.
Pojedini odvjetnici mučeni financijskim problemima zaborave na Kodeks odvjetničke komore te rade protiv interesa klijenata ili čak prekrše zakon i okradu klijenta. Javnost je bila šokirana kad se saznalo da je odvjetnik Tvrtko Bilić Erić godinama varao svoje klijente. Zbog zloporabe povjerenja na štetu umirovljenog policajca Jadranka Certina, kojega je oštetio za više od 1,3 milijuna kuna, lani je nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora. Prije toga, izbrisan je iz Komore. Certin je tijekom pljačke banke bio teško ranjen. Zbog proživljenog je tužio državu. Sudskom nagodbom, ali bez njegova znanja, MUP je isplatio više od 1,141 milijun kuna na račun njegova odvjetnika Bilić Erića, koji je, pak, o okončanju postupka Certinov novac prisvojio i potrošio.
- Što se tiče disciplinskih postupaka, nažalost, ima ih sve više. Naš disciplinski tužitelj podiže sve više optužnica, a i disciplinski sudovi sve više sude i tu smo rigorozni radi zaštite profesije. To funkcionira dobro i svaki odvjetnik će dobro razmisliti hoće li se držati Kodeksa odvjetničke etike ili ne. Mi u svakom slučaju na tome jako inzistiramo i svaka povreda prava stranke šteti našoj profesiji. Tijekom prošle godine pokrenuto je 476 disciplinskih postupaka, a bilo je 108 osuđujućih presuda, s time da su neki postupci od ranije. Izrečeno je 67 novčanih kazni, 23 ukora, a u 18 slučaja izrečena je kazna prestanka prava na obavljanje odvjetništva na određeno vrijeme - kaže nam Travaš.
U Odvjetničkoj komori ponosni su što već više od 20 godina pružaju apsolutnu besplatnu pravnu pomoć za tri kategorije ljudi.
- To su branitelji i njihove obitelji - žrtve Domovinskog rata, socijalni slučajevi i slučajevi uzdržavanja djece bez obzira na materijalni status roditelja. U tim slučajevima Komora na pisani zahtjev stranke, koji se podnosi Komori, rješenjem određuje odvjetnika koji je dužan besplatno zastupati tu stranku u postupku. Godišnje dobijemo oko 1000 takvih zahtjeva. To je također naš doprinos društvu i građanima u teškoj materijalnoj situaciji.
