Veliko međunarodno istraživanje stanja u zdravstvu diljem svijeta (Global burden of diease study – GBD) pokazalo je da zemlje od kojih se to čovjek baš ne bi nadao, SAD i Rusija, imaju neke od najneučinkovitijih zdravstvenih sustava na svijetu. Hrvatska je, pak, što se efikasnosti zdravstva tiče u odnosu na BDP, jedna od uspješnijih na svijetu, čak vrlo efikasnih, i odaje sliku još uvijek socijalne države zapadnoeuropskog tipa, odnosno na razini razvijenih srednjeeuropskih zemalja. 1870 stručnjaka diljem svijeta pratilo je podatke poput očekivane duljine života, uzroka smrti, bolesti i uzroka bolesti.
Podaci su obuhvaćali razdoblje od 1990. do 2015., a ono što je stručnjake najviše zanimalo bilo je koliko u kojoj zemlji razvoj ili pad zdravstvene zaštite prati rast ili pad BDP-a. Pokazalo se da svoj BDP apsolutno najbolje koriste u svrhu zdravstvene zaštite svojih građana Španjolska, Francuska i Malta. U istoj kategoriji su i neke zemlje koje nemaju toliki BDP; Jordan i Maledivi. Potom slijede zemlje popu Švedske, Islanda, Grčke, Alžira, Albanije, Uzbekistana, Kostarike...
Uglavnom, riječ je o pokazateljima uspješnosti zdravstva pojedinih država u odnosu na ono što bi se očekivalo od BDP-a pojedine države. Tako se dolazi do situacije da Hrvatska, BiH i SAD imaju otprilike podjednako očekivano trajanje života za žene i muškarce, oko 81 i 75 godina, dok građani Rusije mogu očekivati da će živjeti samo 77 godina žene i 65 muškarci. SAD pak ima BDP po stanovniku 54.306 dolara, Rusija samo 12,972, Hrvatska 13,425, BiH samo 4844.
Kao što se vidi na grafici, svijetlozelenom bojom koja pokazuje nešto bolje rezultate u zdravstvu od očekivanog za BDP, označene su od bivših jugoslavenskih republika, osim Hrvatske i BiH, još i Slovenija, Crna Gora, te Makedonija, dok je Srbija označena žutom, znači kao zemlja koja ima lošije rezultate u odnosu na BDP. Kako su tranzicijske zemlje u Europi redom označene i neusporedivo težim kategorijama – Bjelorusija, Ukrajina i Rusija su čak u crvenom – očito su bivše jugoslavenske republike uspjele očuvati svoje zdravstvene sustave kao socijalne, javne usluge, pošteđene privatizacijskih udara, bez obzira na objektivne gospodarske veće ili manje probleme.
Što se Hrvatske tiče, posebno dobre rezultate polučila je u liječenju karcinoma vezanih za organe u trbuhu, te u liječenju stradalih u prometnim i sličnim nesrećama. Tu je Hrvatska zapravo u svjetskom vrhu. Vrlo dobrima su ocijenjeni rezultati zdravstva u liječenju moždanih udara, Alzheimerove bolesti i kronične opstrukcijske plućne bolesti. Srčani udari su otprilike u rangu koji se mogao i očekivati od zemlje razvijenosti poput Hrvatske. Rak dojke nešto je lošiji, a bitnije lošiji rezultati su u domeni raka pluća i raka debelog crijeva. No, niti tu zapravo nije loše ocijenjeno liječenje, nego prevencija, jer je Hrvatska neslavna kao 22. najpušačkija nacija na svijetu.
