Izjave Ane Šarić Karamarko, supruge prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, ne slažu se s podacima u ugovoru koji je objavio Nacional. Ana Karamarko je rekla kako je suradnju s tvrtkom Joze Petrovića odnosno lobistom MOL-a raskinula kad je postalo izvjesno da bi njen suprug mogao postati član Vlade. ,
No prema objavljenom ugovoru stoji kako se on sklapa 1. veljače 2013. i istječe 31. siječnja 2015. godine. Tako je u vrijeme kada je ugovor istekao Ana Karamarko još bila Ana Šarić (udala se u svibnju 2015.), parlamentarni izbori nisu bili ni na vidiku, a tada još njenom današnjem suprugu nije bilo izgledno mjesto prvog potpredsjednika Vlade. Osim toga, prema ugovoru nije Šarić Karamarko raskinula ugovor nego je on istekao.
Podsjetimo, tjednik Nacional objavio je da je Josip Petrović, lobist mađarskog MOL-a, preko svoje tvrtke Peritus savjetovanje gotovo pune dvije godine plaćao je usluge tvrtki Drimia, u vlasništvu Ane Šarić Karamarko, supruge prvog potpredsjednika Vlade. To otkriva ugovor o poslovnoj suradnji čija se kopija nalazi u posjedu Nacionala. Da se radi o autentičnom ugovoru i poslovnom odnosu koji je postojao, Nacionalu je potvrdio izvor blizak Tomislavu Karamarku.
Petrović je, lako moguće upravo novcem koji je primao od MOL-a, plaćao supruzi Tomislava Karamarka 2500 eura mjesečno da za njega prati stanje na energetskom tržištu.
Prema tom ugovoru, Josip Petrović je za usluge savjetovanja i medijskih analiza u periodu nakon dolaska Tomislava Karamarka na čelo HDZ-a, a prije njegova dolaska na vlast, tvrtki njegove supruge Ane Šarić, tadašnje partnerice, isplatio najmanje 60 tisuća eura, odnosno nešto manje od pola milijuna kuna.
Ugovor je sklopljen 1. veljače 2013. između Petrovićeve tvrtke Peritus Savjetovanje d.o.o. i agencije Drimia u vlasništvu Karamarkove današnje supruge, a tada partnerice Ane Šarić. Trajao je od 1. veljače 2013. do 31. siječnja 2015.
Karamarkova supruga, osim s Jozom Petrovićem, ima još jakih veza u energetskom svijetu. Tako je znano da surađuje i prijateljuje s Ukrajinkom Oksanom Dvinskykh. Ona ima hrvatsko državljanstvo i direktorica je kompanije Migrit.
Ta je kompanija sudjelovala u pripremama za ulaganje u jednu finsku nuklearku, ali su Finci sve stopirali jer je procijenjeno da iza tvrtke stoji ruski kapital i da im je hrvatska adresa samo paravan (u Finskoj zakon omogućuje ulaganje trvtkama iz EU, ali ne i Rusije).
Tvrtku Migrit se povezuje i s proširenjem sporne mađarske nuklearne elektrane Paks, koju je u Sarajevu spominjao mi- nistar poduzetništva Darko Horvat rekavši kako bi se Hrvatska trebala uključiti u taj projekt.
Migrit je s temeljnim kapitalom od 21.000 kuna i jednim zaposlenim trebala za 1,2 milijarde kuna kupiti udio u finskoj tvrtki koja ondje gradi nuklearku. Kao “hrvatska” tvrtka trebala je zadovoljiti potrebu Finaca da 60 posto suvlasnika tvrtki koje sudjeluju u projektu budu iz EU.
Finci su Migrit odbili lani u kolovozu objasnivši kako, prema njihovim saznanjima, iza “hrvatske tvrtke stoje ruski financijeri”.
Dvinskykh je to demantirala tvrdeći da iza tvrtke stoje dvije obitelji židovskog podrijetla iz Hrvatske i Austrije, Edel i Sološanski. Oksana se povezuje i s HDZ-om kao jedna od donatora. Sa 100.000 kuna pomogla im je u kampanji preko tvrtke Titan nekretnine.
Ujedno upravlja i Zakladom Nova pokoljenja, koja je s HDZ-ovom Zakladom hrvatskog državnog savjeta financirala niz projekata, pa tako čak održava i spomen-kuću Franje Tuđmana, piše T-portal. Tehnologiju za obje nuklearke, onu u Finskoj i Mađarskoj, trebala je isporučiti ruska kompanija Rosatom.
Slučajno ili ne, piše jučer T-portal, šef mađarskog ureda Rosatoma Zalán Bács je bio član uprave Ine kao predstavnik MOL-a istodobno kad i Josip Petrović, današnji MOL-ov konzultant.
Naime, Josip Petrović bio je član uprave Ine od 2004. do 2011. Godinu dana prije napuštanja Ine otvorio je tvrtku Peritus savjetovanje čiji poslovni uzet počinje 2011. Te godine postaje lobist MOL-a, a do 2015., prema otkriću Telegrama, na tom je poslu zaradio 7,2 milijuna kuna. Pobudio je interes javnosti zbog svjedočenja u arbitraži Ina-MOL u kojoj Hrvatska traži naknadu štete zbog navodne korupcije u procesu prodaje.
S obzirom na to da se upravo njega proziva da je bio zajedno sa šefom uprave mađarskog MOL-a Zsoltom Hernadijem 4. kolovoza 2007. na sastanku kod tadašnjeg premijera Ive Sanadera, Ustavni sud je donio odluku da Vlada mora dostaviti podatke o ljudima koji su tada ulazili u Banske dvore.
Ta odluka došla je nakon tužbe GONG-a 2011., koja je bila odbijena na Upravnom sudu. Dok potpredsjednik Vlade Karamarko najavljuje da će sam tražiti istragu, bivši pomoćnik ministra branitelja Bojan Glavašević već ga je prijavio Povjerenstvu.
