Ekonomix
4485 prikaza

BDP nam je rastao 2%, probajte pogoditi slovenske brojke

Slovenske navijačice
1/2
Goran Stanzl/PIXSELL
Volimo se uspoređivati sa susjedima, ali pitanje je tko će odgovorati za poražavajuće brojke prošle godine

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof izvijestio je u srijedu kako je rast hrvatskog gospodarstva u četvrtom tromjesečju prošle godine po prvi puta nakon nekog vremena bio niži od prosjeka Europske unije.

Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) je u proteklom kvartalu u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. porastao za 2,2 posto, dok je prosječni rast na razini EU iznosio 2,6 posto.

Na kvartalnoj je razini, pak, s rastom od 0,1 posto, hrvatsko gospodarstvo zabilježilo najsporiji rast od svih zemalja članica, pri čemu je prosječni rast u EU u posljednjem lanjskom kvartalu iznosio 0,6 posto.

"To je na neki način i za očekivati zbog velikog sezonskog utjecaja i činjenice da je industrija nešto podbacila u četvrtom tromjesečju", kazao je Krištof.

Zdravko Marić i Andrej Plenković REJTING Ekonomix Analiza: Kako je Hrvatskoj padao i rastao kreditni rejting

S druge strane granice, kod naših slovenskih susjeda, ta brojka je drastično drukčija. Slovenski bruto domaći proizvod (BDP) u zadnjem lanjskom tromjesečju realno je porastao za 6 posto, pa je tako u cijeloj 2017. ojačao za 5 posto, objavio je u srijedu slovenski državni statistički ured, a prenijela Hina.

U zadnjem lanjskom tromjesečju desezonirani slovenski  BDP porastao je za 2 posto u odnosu na treće tromjesečje, dok je u odnosu na zadnje tromjesečje 2016. bio veći za 6,2 posto.

Stopa gospodarskog rasta Slovenije u cijeloj 2017. godini od 5 posto bila je najveća od početka oporavka nakon ekonomske krize te dvostruko veća od prosječnog rasta u EU-u i eurozoni. Usporedbe radi, u 2016. stopa rasta slovenskog BDP-a bila je 3,1 posto.

Joseph Quinlan Joseph Quinlan Ekonomix "Ne borite se samo s istokom Europe nego i svijetom"

Hrvatski Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je, također u srijedu, prvu procjenu prema kojoj je, prema originalnim podacima, BDP u posljednjem lanjskom kvartalu porastao 2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

To je već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 3,3 posto, a ujedno i najsporiji rast od drugog tromjesečja 2015. godine, kada je rast iznosio 1,9 posto.

U cijeloj 2017. godini hrvatsko gospodarstvo poraslo je 2,8 posto, sporije u odnosu na 3,2-postotni rast u 2016. i manje od očekivanja.

Najveće smanjenje stope rasta u posljednjem lanjskom kvartalu zabilježeno je u djelatnosti poljoprivrede, u kojoj je pad na godišnjoj razini iznosio pet posto, prvenstveno uslijed suše. Također, smanjen je i obujam u djelatnosti industrije, koja je zajedno s rudarstvom, vađenjem i energijom zabilježila pad od 0,2 posto, kazao je ravnatelj DZS-a. 

Boris Vujčić Upozorenje Ekonomix Crno nam se piše: Reformi nema, rast opada...

Kako je pojasnio Krištof, u četvrtom tromjesečju struktura gospodarstva je značajno različita od one u drugim tromjesečjima. Naime, udio industrije u ukupnom BDP-u je veći, iz razloga jer djelatnosti koje su sezonskog karaktera imaju manji obujam, pa tako smanjenje obujma u industriji ima veći utjecaj na ukupni BDP. 

A industrijska je proizvodnja u posljednja dva mjeseca prošle godine pala. Pad industrije dva mjeseca zaredom nije zabilježen još od polovice 2014. godine. Zbog toga je industrijska proizvodnja u posljednjem lanjskom tromjesečju stagnirala na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porasla za 2,9 posto.

Do smanjenja u industriji, kazao je Krištof, došlo je uslijed manje proizvodnje u djelatnosti proizvodnje metalnih proizvoda, što se prvenstveno odnosi na brodogradnju i metalne konstrukcije, no također i u djelatnosti proizvodnje namještaja. 

Zdravko Marić RASTEMO LI? Ekonomix "Marić ne smije raditi samo kao PR za dobre vijesti"

"Imamo vrlo stabilne stope rasta i potrošnje, plaća, zaposlenosti, no utjecaj turizma je stvarno velik. U četvrtom tromjesečju kad nema turizma, čim nekoliko djelatnosti slabije proizvodi, stope rasta nisu na onim razinama koje su bile ranije", objasnio je Krištof. 

Ugosititeljstvo, turizam, smještaj, trgovina i prijevoz na godišnjoj su razini zabilježili rast od 3,8 posto, pri čemu je ugostiteljstvo raslo čak pet posto, no ono u četvrtom tromjesečju u strukturi čini tek manji dio dodane vrijednosti, pa nije moglo preokrenuti trend i povući cijelu djelatnost, kazao je Krištof. 

Prema komponentama, najveći pozitivni doprinos BDP-u u četvrtom lanjskom tromjesečju ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, dok je doprinos inozemne potražnje bio negativan.

  • PrvaProleterska 13:01 16.Ožujak 2018.

    Predviđanja rasta BDP za 2018g od 2.6 % odnose se iskljućivo računajući na porast domaće potrošnje ????? Znaći iz šupljega u prazno !

  • PrvaProleterska 12:58 16.Ožujak 2018.

    Deficit u vanjskotrgovini je bio u 2016 7.6 md€. Šta to znaći. SFRJ je radi toga smanjila uvoz i nabila carine uvoznoj robi, jer samo smanjenjem uvoza može se ta brojka smanjiti! Zato je u SFRJ i bila nestašica nekih ... prikaži još!h roba! Po toj cifri bi trebala RH zabraniti sav uvoz, osim onoga namenjenog posle i izvozu ! Pošto ne može podići ind. proiz. na nivo uravnoteženja U-I bilance , druge i nema. Ovo se ne događa radi toga, jer turizam spašava i nadjaćava te negative sa 9md €. Podbaci li turizam krah