Otkako je Slovenija samostalna republika, Miro Cerar treći je premijer te zemlje koji je podnio ostavku, ali to Hrvatskoj ne bi trebalo donijeti niti išta posebno dobro, niti išta posebno loše. Cerar je ostavku podnio pred sam istek svog mandata, dok su Janez Drnovšek u prosincu 2002. i Alenka Bratušek u svibnju 2014. to učinili dramatičnije, usred mandata. Politički analitičar Nenad Puhovski smatra da Cerarov potez neće dovesti do nikakvih promjena u odnosima između Zagreba i Ljubljane.
"I to zato što su na toj razini postavljeni jasni okviri konsenzusa među svim strankama u Sloveniji. Neke bi možda bile malo više ili manje radikalnije, ali se suštinski neće ništa mijenjati", kazao je.
Slovenski premijer javnosti je objavio da ostavku podnosi zato što se kao ustavni pravnik smatra odgovornim za referendum o gradnji 30 kilometara željezničke pruge od luke Koper, a slovenski ustavni sud referendum je proglasio nezakonitim. No, prava politička računica nalazi se negdje drugdje.
"On ionako ima još tri mjeseca do izbora. Dakle, lako je moguće da će izbori kao redovni biti pomaknuti malo naprijed, a on bi možda mogao dobiti nekakve poene kao osoba koja se moralno drži. On bi se htio ponašati tako da bude, koliko je god moguće, u prednosti kao premijer, a da opet u završnoj utrci bude tek kandidat među kandidatima, da ne bude netko tko nastupa s privilegijama. To mu može donijeti neke koristi, ali je u Sloveniji takvo stanje da nitko ne zna kakvi su odnosi snaga. Njegove šanse da bude opet premijer su, objektivno, dosta slabe", objasnio je njegovu poziciju Puhovski.
Još je primijetio i to da je Cerar uoči skorih izbora u svojoj koalicijskoj vladi stalno muku mučio s nekim unutarkoalicijskim sporovima.
"Zato mu je bilo najjednostavnije da se ne bavi toliko krpanjem koalicije kao što se bavi njegov hrvatski kolega, nego da se ide na izbore."
Za tih 30 kilometara željezničke pruge koji su navodno glavni predmet spora koji je doveo do ostavke, Puhovskom se, kaže, čini da je to objektivno prilično nevažno.
"Međutim, Slovenija je još i više nego Hrvatska suočena s nizom stvari koje su dobile izgled politički bitnog. I sam spor o granici je drugorazredne naravni. U osnovi se nevažni problemi napuhavaju kako bi dobili funkciju važnog političkog elementa u kojem se onda sukobi među stranama mogu zaoštravati", kazao je.
Koper za Sloveniju, istina, jest od nacionalnog interesa kao luka koju ta zemlja želi do kraja osigurati kao najjaču luku na Jadranu. Samo, to je već i postignuto, što Hrvatska još nije shvatila i još uvijek ima neke fantazije o tome da bi Rijeka mogla dostići Koper.
"To je nemoguće jer je Slovenija na vrijeme pokrenula Koper kao ekonomski projekt i dovela ga dotle da je sada praktično neuhvatljiv."
Izbori u Sloveniji su, znači, na vratima. Koliko je moguće da se, nakon nekoliko članica EU-a i Sloveniji dogodi desni populistički val?
"Šansa je kod njih kao i kod nas relativno slaba jer je kod njih Janša (Slovenska demokratska stranka, desni centar) zauzeo dio političkog područja kao što je to kod nas zauzeo HDZ, tako da će kod njih izvansustavnih stranaka biti manje i bit će slabije nego drugdje zato što u sustavu već imaju takvu stranku. To i nisu pravi demokršćani nego tzv razliveni demokršćani kao naš HDZ koji, kao i kod njih, imaju obiteljsku podršku kad i nisu sasvim desno, a s druge usisavaju dio desne buke odnosno desne inicijative", opisao je stanje u Sloveniji Puhovski.
Do prije koju godinu zamjenik ministrice vanjskih poslova Joško Klisović bio je još direktniji u opisivanju Cerarovog poteza prvenstveno kao predizbornog.
"Mislim da je to jedan političko marketinški potez gdje gospodin Cerar pokušava ojačati svoju poziciju pred izbore i da bi ovim potezom mogao povećati podršku birača svojoj stranci (Stranka modernog centra) koja je, budimo iskreni, u osipanju", kazao je Klisović.
Slovenski mediji navode da njegov SMC, koji je na izborima 2014. vrlo kratko nakon osnivanja odnio nevjerojatnih 35 posto glasova, sada po popularnosti jedva prelazi izborni prag. Niti Klisović ne smatra da Cerarova ostavka može išta promijeniti u odnosima Slovenije i Hrvatske.
"Mislim da će on nastaviti politiku koju je i do sada vodio prema Hrvatskoj, a ne vidim da itko na političkoj sceni Slovenije ulazi s nekakvim novim idejama koje bi bile ili konstruktivnije ili povoljnije za Hrvatsku, koje bi unijele više topline u naše odnose. Dapače, vidim samo neke političke grupacije u Sloveniji koje žele malo radikalniji stav od dosadašnjeg. Neke koji su do sada bili Ceraru u oporbi, ovim potezom slovenski premijer možda je i preduhitrio, možda neće biti dovoljno pripremljeni za kvalitetnu kampanju, a stvari će se lako moguće sada ubrz", komentirao je Klisović.
