Nova ljubljanska banka (NLB) postala je užarena politička tema u Ljubljani. Ponovo. Slovenska agencija STA objavila je da se u ponedjeljak u glavnom gradu Slovenije sastala posebna parlamentarna komisija kako bi ispitala načine o nastavku zaštite NLB od isplaćivanja odšteta tražiteljima iz Hrvatske u vezi depozita štediša koji su raspad Jugoslavije dočekali s depozitima u devizama, tzv stara devizna štednja. A to je samo početak problema.
Slovenski mediji istodobno pišu i to da će slovenska vlada nastupati u ulozi skupštine dioničara NLB-a, te da najavljuje mjere kojima bi zaštitila tu državnu banku od naplate potraživanja po presudama sudova u Hrvatskoj. Riječ je o tužbama zbog stare devizne štednje koje protiv NLB-a na sudovima u Hrvatskoj vode Zagrebačka banka i Privredna banka.
U toj situaciji ključna riječ je "državna". NLB je dandanas u 100-postotnom državnom vlasništvu i zbog toga i vlada i parlament mogu nastupati u svojstvu u kojem se spominju u vijestima. Problem po službenu Ljubljanu i po NLB jest to što je 26. siječnja ove godine Europska komisija otvorila "detaljnu istragu" o tome da li bi nove mjere restrukturiranja, koje najavljuju slovenske republičke vlasti, u dovoljnoj mjeri kompenzirale nalog Europske komisije Sloveniji da privatizira tu banku prije isteka 2017. godine.
Slovenija taj rok nije ispoštovala, dandanas je NLB u punom državnom vlasništvu, zbog čega političke vlasti i mogu na ovaj način postupati u slučaju zaštite NLB-a po pitanju stare devizne štednje. Slovenija je bila obavezna prodati 50 posto plus jednu dionicu do kraja godine, što nije učinila, zaključila je Europska komisija. Osim toga, Slovenija nije niti predložila povjerenika za prodaju inozemnih tvrtki kćeri NLB-a po bivšim jugoslavenskim republikama, što je bila obavezna učiniti još do kraja studenog 2017.
Europska komisija inzistira na najhitnijoj privatizaciji većinskog dijela NLB-a zato što se Republika Slovenija sama na to obavezala, još u prosincu 2013. Tada je Slovenija banci pomogla s golemom financijskom intervencijom od 2,32 milijarde eura, što je pred Europskom komisijom pravdala osiguranjem nacionalne financijske, posljedično i ekonomske stabilnosti.
Iz Bruxellesa Sloveniji su to odobrili, ali pod uvjetom privatizacije u naredne četiri godine kako ne bi ispalo da NLB bude jedina banka u cijeloj EU koja sudjeluje u tržišnoj utakmici, a koju ogromnim financijskim intervencijama pomaže vlada jedne od članica EU-a. Povjerenica Margrethe Vestager konstatirala je u siječnju da Slovenija nije ispunila ono na što se obavezala, te je objasnila što je Slovenija sada predložila kako bi se izvukla od kazni.
Ljubljana je predložila da joj se rok za privatizaciju produži, a ona bi zauzvrat: "Prodala 75 posto dionica NLB-a u vlasništvu države." Samo, povjerenica EK-a Vestager nije bila previše sretna tim prijedlogom.
"Odgovornost je same članice EU-a da ispuni ono na što se obavezala. U ovom trenutku imamo sumnje da novi slovenski prijedlog nije ekvivalentan njenim izvornim obavezama i zbog toga smo pokrenuli dubinsku istragu. Mi se moramo uvjeriti u to da je NLB, koja je primila značajnu državnu pomoć, dugoročno održiva i za slovenske porezne obveznike. A mi moramo i osigurati jednak tretman za sve članice EU-a", kazala je.
Sve to u konačnici znači da bi banka, ako bi bila proglašena krivom za kršenje propisa EU-a o potporama u slučaju NLB-a, morala vratiti sav novac koji je dobila sanacijskim programom od vlade u Ljubljani. Vraćanje tolikog iznosa opasno bi ugrozilo opstanak banke, a to onda znači i financijsku stabilnost i ekonomije Slovenije.
Slovenska vlada se s te strane suočava s imperativom da najhitnije odustane od vlasništva nad bankom, da je praktično proda u većinskom dijelu. S druge strane, u onom trenutku kad država više ne bi imala natpolovično vlasništvo nad NLB-om, više tu banku ne bi mogla politički štititi od pravosudnih procesa na ime stare štednje koji joj prijete iz Hrvatske nego bi morala pronaći neke druge metode.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Čekamo da Bernardić izjavi da Ljubljanska banka ne mora platiti ništa!
Pročitajte sljedeće izvješće da biste saznali kako jedna mama je u svoje slobodno vrijeme mogla zaraditi 89.844 dolara po računalu bez prodaje ništa ... Posjetiti..........>>>> Ecash10.COM