Djelomična pomrčina Mjeseca dogodit će se 28. kolovoza 2026. u ranim jutarnjim satima i bit će djelomično vidljiva iz Hrvatske, piše Zvjezdarnica Zagreb Ulazak u pravu sjenu počinje u 04:33, a maksimalna faza bit će u 06:12, no Mjesec će u većem dijelu Hrvatske zaći (zalaziti) oko 06:17 prije nego što pomrčina potpuno završi.
U jednom trenutku čak 96,3 posto Mjesečeva diska naći će se u najtamnijem dijelu Zemljine sjene, a prizor će se moći promatrati i iz Hrvatske.
Samo nekoliko tjedana nakon velikog kolovoškog spektakla sa Sunčevom pomrčinom, nebo priprema još jedan prizor vrijedan ranog ustajanja. U noći s 27. na 28. kolovoza dogodit će se iznimno duboka djelomična pomrčina Mjeseca, toliko blizu potpunoj da će u trenutku maksimuma tek uzak dio njegova diska ostati izvan najtamnije Zemljine sjene.
Kako piše Newsweek, riječ je o jednoj od najdramatičnijih pomrčina Mjeseca ovog desetljeća: u maksimumu će se čak 96,3 posto vidljivog Mjesečeva diska nalaziti unutar Zemljine umbre, odnosno područja u kojem naš planet potpuno zaklanja izravnu Sunčevu svjetlost.
Iako će vizualno izgledati kao da je Mjesec gotovo potpuno progutala Zemljina sjena, pomrčina se ipak službeno vodi kao djelomična. Da bi bila potpuna, cijeli Mjesec morao bi ući u umbru.
Mjesec bi mogao poprimiti bakrenu boju
Pomrčina Mjeseca nastaje kada se Sunce, Zemlja i Mjesec poravnaju tako da se Zemlja nađe između Sunca i punog Mjeseca. Zemlja tada baca sjenu na Mjesečevu površinu.
Prvi dio događaja nije osobito dramatičan. Mjesec najprije ulazi u Zemljinu polusjenu, penumbru, zbog čega tek lagano potamni. Promjenu je golim okom ponekad teško i primijetiti.
Stvari postaju znatno zanimljivije kada Mjesec počne ulaziti u umbru. Tada se na njegovu disku pojavljuje tamni rub koji postupno raste, kao da netko polako „odgriza“ Mjesec.
Prema NASA-inim izračunima, djelomična faza počet će 28. kolovoza u 2.34 po univerzalnom vremenu, odnosno u 4.34 po hrvatskom vremenu, a maksimum slijedi oko 6.13 sati. Tada će 96,3 posto Mjesečeva diska biti unutar umbre.
Kako pomrčina bude odmicala, zatamnjeni dio Mjeseca mogao bi dobiti crvenkastu, narančastu ili bakrenu nijansu. Razlog je isti fenomen zbog kojeg potpuno pomračeni Mjesec dobiva karakterističnu crvenu boju: dio Sunčeve svjetlosti prolazi kroz Zemljinu atmosferu, koja raspršuje kraće valne duljine, dok crvenkasta svjetlost ipak stiže do Mjeseca.
Upravo zato se za potpune, ali ponekad i vrlo duboke djelomične pomrčine često koristi popularni izraz „krvavi Mjesec“, iako ovaj put tehnički neće biti riječ o potpunoj pomrčini.
A što će se vidjeti iz Hrvatske?
Dobra vijest je da će pomrčina biti vidljiva i iz Hrvatske, no najbolji dio predstave dogodit će se neposredno prije zalaska Mjeseca.
Prema podacima Time and Datea, u Zagrebu će prvi kontakt Mjeseca sa Zemljinom polusjenom biti oko 3.23 sata, dok će izražena djelomična faza početi oko 4.33 sata. Maksimum vidljiv iz Zagreba očekuje se oko 6.12 sati. Problem je što će Mjesec tada biti tek oko pola stupnja iznad horizonta i svega nekoliko minuta udaljen od zalaska.
Zato će za promatranje biti presudno pronaći mjesto s potpuno otvorenim pogledom prema zapadu i jugozapadu. Zgrade, brda ili drveće mogli bi zakloniti Mjesec upravo kada pomrčina bude najizraženija.
Slična situacija očekuje se i u drugim dijelovima Hrvatske. Prema izračunima, iz Zagreba, Rijeke, Zadra, Splita i Karlovca bit će moguće vidjeti više od 93 posto pomračenja prije nego što Mjesec nestane ispod horizonta.
Za razliku od pomrčine Sunca, za gledanje pomrčine Mjeseca nisu potrebne zaštitne naočale. Može se promatrati potpuno sigurno golim okom, dok će dalekozor ili teleskop samo dodatno naglasiti prijelaze boja i granicu Zemljine sjene.
Tek za 18 godina
Ova pomrčina pripada astronomskom ciklusu poznatom kao Saros 138. Saros je niz sličnih pomrčina koje se ponavljaju u razmacima od približno 18 godina, 11 dana i osam sati.
Newsweek navodi, pozivajući se na NASA-u, da se prethodna pomrčina iz ove serije dogodila 16. kolovoza 2008. godine, dok će sljedeća stići tek 7. rujna 2044.
Najbolje uvjete ovoga će puta imati promatrači u velikom dijelu Sjeverne i Južne Amerike, gdje će moći pratiti gotovo cijeli tijek pomrčine. Vidljiva će biti i iz zapadne Europe te zapadne Afrike, dok će u našim krajevima glavni neprijatelj biti horizont: Mjesec će tonuti prema zapadu upravo u trenutku kada Zemljina sjena prekrije gotovo cijeli njegov disk.
Ako oblaci ne pokvare planove, petak 28. kolovoza donijet će vrlo rijedak prizor – gotovo potpuno pomračeni Mjesec koji će pred svitanje nestajati iza hrvatskog horizonta.
