Top News
1786 prikaza

Kako će Brexit utjecati na Europsku uniju i Hrvatsku?

Brexit
Reuters/Pixsell
Trenutačne posljedice izlaska Velike Britanije iz Unije vidjeli smo jutros - pad funte te ostavku britanskog premijera. No, kakve će dugoročne posljedice ova odluka imati na zemlje članice Europske unije?

Britanci su svoju sudbinu odlučili na referendumu kojim su izglasali izlazak iz Europske unije. Iako će do konačnog izlaska iz Unije trebati minimalno dvije godine, posljedice su već sada vidljive. Britanski premijer David Cameron dao je ostavku, vrijednost funte pada, a cijena zlata raste. 

Stručnjaci se slažu da će izlazak Britanije iz Europske unije imati velike ekonomske posljedice na ostalih 27 članica Unije. 

Ekonomija

Ukupni doprinos Velike Britanije u europski proračun za ovu godinu je 19.4 milijarde eura, a Britanija od Unije prima oko 7 milijardi, uglavnom u poljoprivrednim i regionalnim poticajima, što znači da će trebati popuniti rupu od nešto više od 5 posto europskog proračuna

Njemačka će kao najveća članica morati izdvojiti nešto više novca, a IFO institut procjenjuje kako će to biti oko 2.5 milijarde eura. 

Kako je London ogromno financijsko središte, dio institucija Unije mogao bi se prebaciti u druge gradove.

Trgovina

Najveći utjecaj izlaska mogle bi imati zemlje koje imaju najbolje razvijene trgovinske i financijske veze s Britanijom, a tu se u prvom redu misli na članice Unije te sama Britanija. 

Ostale zemlje EU-a imaju višak od oko 100 milijardi eura u robnoj razmjeni s Velikom Britanijom, dok Britanija izvozi oko 20 milijardi eura više nego što uvozi u uslugama, a isto tako je i za financijske usluge. Ekonomisti predviđaju da će Brexit barem privremeno smanjiti gospodarski rast Velike Britanije, a zbog nesigurnosti će biti pogođena potrošnja u Britaniji i oslabjeti funta, što bi moglo pogoditi i izvoz europske robe u Britaniju.

Strahuje se i da kao posljedicu mogle biti uvedene uvozne trošarine od 10 posto, što bi moglo smanjiti BDP ostatka Unije za 0,26 posto.

No, zagovornici izlaska kažu da će EU htjeti sklopiti sporazume o slobodnoj trgovini i u slučaju izlaska. Britanci bi tako mogli sklopiti sporazume kakvi postoje s Norveškom, Švicarskom ili Turskom - no svaki ima svoje pozitivne i negativne strane. 

Ulaganja

Velika Britanija je najveći primatelj stranih ulaganja u Europskoj uniji s prosjekom od oko 56 milijardi dolara godišnje u razdoblju od 2010. do 2014. godine. EU članice ulagale su u Veliku Britaniju nešto manje od polovice tog iznosa. 

Prema studiji iz 2015. godine, oko 72 posto ulagača izjavilo je kako im je britansko tržište privlačno zbog pristupa europskom jedinstvenom tržištu. Postoji rizik da će se neka strana ulaganja preusmjeriti s Britanije na druge zemlje članice Unije.

Migracija

Jedan od glavnih argumenata za Brexit, odnosno izlazak Britanije iz Unije, je ograničiti dolazak radnika iz drugih zemalja Europske unije, iako su i Norveška i Švicarska, koje nisu članice EU-a, morale prihvatiti slobodno kretanje ljudi u zamjenu za pristup internom tržištu EU-a.

Ako Britanija ograniči imigraciju to bi moglo imati negativan utjecaj na zemlje istočne Europe. Krajem 2015. godine u Britaniji zabilježeno je oko 1.2 milijuna radnika iz zemalja istočne Europe. 

Utjecaj bi mogao biti najbolniji za zemlje čijih stanovnika ima najviše u Britaniji - Poljska (853.000 Poljaka u Britaniji), Rumunjska (175.000) i Litva (155.000). 

S druge strane, Njemačka bi mogla doživjeti veći priljev migranata kao rezultat ograničavanja imigracije u Britaniji. To bi za Njemačku s jedne strane moglo biti korisno, no politički komplicirano.

Irska i Benelux bit će najteže pogođeni?

Zaklada Bertelsmann analizirala je utjecaj izlaska Britanije te navode da bi posljedice u Irskoj mogle biti teže nego u samoj Britaniji zbog ovisnosti trgovini s Velikom Britanijom. Sljedeće na udaru bile bi zemlje Beneluxa i Švedska, dok bi utjecaj na Njemačku bio prilično ograničen jer njihova automobilska industrija i mnoge druge proizvodne djelatnosti imaju brojna tržišta osim britanskog. Flamanska u Belgiji bi imala pad BDP-a od 2,5 posto, rekao je premijer pokrajine Geert Bourgeois, koji vjeruje da će biti najteže pogođeni nakon Irske.

Dinamične posljedice

Bertelsmann u svojoj studiji također gleda i dinamične posljedice poput potencijalnog smanjenja produktivnosti jer smanjena otvorenost trgovini smanjuje međunarodnu konkurentnost i snižava poticaj da se ona poboljša. S takvim dinamičnim posljedicama, dugoročno bi njemački BDP mogao biti između 0,3 i 2 posto niži od onog da je Britanija odlučila ostati u Uniji.

Hrvatska

Analitičari RBA prije nekoliko dana za Hinu su rekli kako su hrvatsko-britanski ekonomski odnosi u proteklih 10 godina ostali prilično skromni, pa tako navode da je prosječni udio Britanije u hrvatskom izvozu od 2010. do 2015. varirao između 1,7 i 1,2 posto. Dodaju i da su od 1993. do 2014. godine izravne strane investicije iz Britanije bile ispod 100 milijuna eura godišnje. Lani je pak British American Tobacco za 505 milijuna eura kupio TDR, što je jednokratna investicija i ne vidi se značajni izravni utjecaj na naše gospodarstvo zbog izlaska Britanije. Kako BAT planira u sljedećih 3 godine uložiti još 30 milijuna eura u povećanje proizvodnje, sekundarni utjecaj bi moglo biti manje investicija u budućnosti. 

Kako je u protekle četiri godine dolazak britanskih turista i broj noćenja rastao dvoznamenkasto, vide samo ograničene kratkoročne rizike od izlaska. Čak i u slučaju pada funte prema euru ne očekuju veće promjene u potrošnji britanskih turista, a ne predviđaju se ni rizici za kunu. 

Ističu da bi Hrvatska mogla biti iznadprosječno pogođena dođe li do rasprodaje na tržištu euroobveznica, s obzirom na niz neizvjesnosti. Analitičar Zdeslav Šantić pak dodaje da Hrvatska ne bi bila direktno pogođena jer su na financijskom tržištu dominantne uloge središnjih banaka.

Odluče li neke druge zemlje slijediti britanski primjer, to bi pak moglo otežati uvjete na tim tržištima.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.