Josip Broz Tito pokušavao je na sve načine privoljeti četničke odrede Draže Mihailovića na suradnju i zajedničku borbu o čemu smo pisali o prijašnjem nastavku ovog feljtona. Dragoljub pak nije imao takve namjere, a daleko najveći poticaj za borbu protiv partizana dobio je tijekom rujna kada je uspostavljena radio veza četnika i britanskih obavještajaca na Bliskom istoku.
Kada je u listopadu Mihailoviću došao u posjet izvjesni kapetan Hudson i donio poruku da se pobuna u Jugoslaviji nikako ne smije pretvoriti u borbu komunista za Sovjetsku Rusiju, svima je bilo jasno kako vjetrovi pušu. "Jugoslaveni se trebaju boriti za Jugoslaviju", bila je poruka kapetana Hudsona čime je dodatno ohrabrio Mihailovića da krene u obračun s Titom i partizanima.
Negdje u studenom 1941. godine, dakle nakon što su već mjesecima vođeni pregovori Tita i Draže, vlade Velike Britanije i Sovjetskog Saveza su postigle dogovor da se Tito i partizani trebaju podčiniti Draži.
Usprkos svim tim dogovorima, pregovorima i poticajima iz inozemstva, do veće suradnje nije došlo. Četnici baš i nisu bili pretjerano zagrijani za suradnju, možda i ponajviše zato što su odbijali prihvatiti partizane kao ravnopravne sudionike borbe protiv nacista i Nedićevih kvislinga u Srbiji. Krajem rujna 1941. godine su partizanski odredi zauzeli Užice gdje su im pale u ruke tvornica oružja i streljiva, poslovnica Narodne banke s milijunima dinara te mnoštvo vojne opreme.
Naravno da je to iznimno zasmetalo četnicima pa su krenuli u poprilično otvoreni sukob s partizanima i partijskim organima na terenu.
"U Požezi (kod Užica u Srbiji, op.a.) i nekim drugim mjestima nastalo je opće privođenje partizana, članova Narodno-oslobodilačkih odbora i njihovim prijatelja. Na području Užičkog sreza počela je opća mobilizacija četnika i kretanje njihovih naoružanih formacija ka Užicama. U Karanu su četnici napali transporte streljiva za valjevski front, upućene borcima koji brane neprijatelju pristup ka Užicu i tom prilikom ubili jednog partizanskog vozača", stoji u partizanskom izvještaju s početka studenog 1941. godine.
Osim pobrojanoga, četnici su krenuli u otvoreni rat za Užice, ali su se partizani isprva uspješno branili. Postignut je i dogovor o tome što će partizani i četnici zajednički učiniti da se spriječi širenje sukoba. "Vrhovni stožer naredio je obustavu neprijateljstava, s tim da se idući dan sastane mješovita partizansko-četnička komisija i izvidi čitav slučaj. Međutim, pukovnik Mihailović i njegovo zapovjedništvo naknadno su otkazali ovaj sporazum i predali partizanima ultimatum da se do ponoći 3. studenog povuku iz Požege. Istovremeno su četnici povukli svoje trupe iz opsade Kraljeva i uputili na partizane, uz prijetnju da će tako učiniti i na svim drugim mjestima. Oni su na taj način pretvorili svoje snage u oružje neprijatelja koji želi uništenje narodno-oslobodilačkih partizanskih odreda i građanski rat", piše u izvještaju objavljenom u Borbi od 7.11.1941. godine.
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Kakve vi gluparije pišete pa to je strašno. Staljin koji je bio apsolutni komunist je po vama htio čovjeka koji je vodio KPJ podredi četnicima koji su željeli uspostavu monarhije. Apsolutni idiotizam.