Njemačka automobilska industrija masovno smanjuje broj radnih mjesta tijekom krize. Prema jednoj studiji, u jednoj godini izgubljeno je više od 51.500 radnih mjesta, više nego u bilo kojem drugom sektoru, piše Tagesschau. To je brojka analize konzultantske tvrtke EY, temeljene na podacima Saveznog statističkog ureda. Nijedan drugi sektor nije izgubio toliko radnih mjesta. Zaključno s 30. lipnjem, u njemačkoj industriji bilo je zaposleno ukupno oko 5,42 milijuna ljudi - 114.000 manje nego prije godinu dana. To predstavlja gubitak radnih mjesta od 2,1 posto unutar dvanaest mjeseci.
Od 2019., posljednje godine prije pandemije koronavirusa, nestalo je oko 245.000 radnih mjesta, što predstavlja pad od 4,3 posto.Otpuštanja od radnih mjesta odražavaju teške poslovne uvjete: U drugom tromjesečju industrijska prodaja smanjila se za 2,1 posto – osmi uzastopni pad. Svi sektori osim elektroindustrije zabilježili su pad, prema EY-u.
U automobilskoj industriji prodaja je pala za 1,6 posto. Proizvođači automobila pate zbog pada prodaje, jake konkurencije iz Kine i skupog prijelaza na električnu mobilnost. Tome se dodaju visoke cijene energije, birokracija i carinski spor sa SAD-om, što poskupljuje njemački izvoz. Proizvođači poput Mercedes-Benza, VW-a i dobavljači poput Boscha i Continentala već su najavili programe smanjenja troškova. Porsche planira uglavnom zatvoriti svoju podružnicu za baterije Cellforce. „Ogroman pad profita, prekapaciteti i slabljenje stranih tržišta čine značajna smanjenja radnih mjesta neizbježnim - posebno u Njemačkoj, gdje se nalaze upravljačke, administrativne i istraživačko-razvojne funkcije“, kaže stručnjak EY-a Jan Brorhilker.
Kineski zmaj
Njemačka već pet godina bilježi pad industrijske proizvodnje, što prema nedavnom izvještaju londonskog Centra za europsku reformu (CER) ugrožava do 5,5 milijuna radnih mjesta i čak 20 posto BDP-a. Na taj pad snažno je utjecala ruska invazija na Ukrajinu, zbog koje je Njemačka bila prisiljena smanjiti svoju ovisnost o ruskoj nafti i plinu. To je dovelo do naglog rasta cijena energije, što je posebno teško pogodilo energetski intenzivne industrije poput kemijske i čelične.
Dodatno su pad potražnje za njemačkim izvozom pogoršali poremećaji u globalnim opskrbnim lancima nakon pandemije. Još jedan ključan faktor je brzi zaokret Kine od proizvodnje s niskom dodanom vrijednošću prema visokotehnološkoj i inovativnoj industriji. Taj proces predvodi Komunistička partija kroz strategiju „Made in China 2025“, kojom Peking nastoji ostvariti globalno vodstvo u naprednoj proizvodnji i tehnologiji.
Njemački proizvođači automobila našli su se na meti kritika zbog nedostatka inovacija, sporog prelaska na električna vozila (EV) i podcjenjivanja snažne konkurencije kineskih marki poput SAIC Motora i BYD-a. Zbog tih problema automobilska industrija u Njemačkoj sada se suočava s ozbiljnim posljedicama – prijete deseci tisuća otkaza te zatvaranje domaćih proizvodnih pogona. Dodatni izazov za njemačku industriju predstavlja kineska politika snažnog subvencioniranja ključnih industrijskih sektora, što kineskim proizvođačima omogućuje proizvodnju u razmjerima i po cijenama s kojima se zapadne tvrtke teško mogu natjecati.
Prema konzervativnim procjenama, kineske industrijske subvencije u 2019. iznosile su oko 221 milijardu eura (242 milijarde dolara). Prema izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz 2022., većina tih potpora bila je usmjerena na kemijsku, strojarsku, automobilsku i metaloprerađivačku industriju.
Claudia Barkowsky, direktorica za Kinu u Njemačkom savezu proizvođača strojeva (VDMA), izjavila je za poslovni dnevnik Handelsblatt da će se njemačke tvrtke u sektoru strojogradnje sve teže nositi s konkurencijom iz Kine, jer kineski proizvođači nude znatno niže cijene – „ponekad i 50 % ili više jeftinije“. Istraživanje Njemačke trgovinske komore u Kini (AHK) pokazalo je da više od polovice njemačkih tvrtki koje posluju u Kini očekuje da će njihovi kineski konkurenti postati inovacijski lideri u svojim sektorima tijekom sljedećih pet godina.
