Protuvladini prosvjedi šire se Iranom brzinom požara, a međunarodni pritisak doseže točku vrenja. Čini se da se islamski establišment suočava s najdubljom krizom legitimiteta od svog osnutka. Val nezadovoljstva, inicijalno potaknut ekonomskim kolapsom, prerastao je u otvorenu pobunu koja dovodi u pitanje same temelje Islamske Republike. Na tu ionako eksplozivnu situaciju nadovezale su se i izravne prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji poručuje da je Washington "naoružan i spreman za akciju".
Sve je počelo krajem prosinca 2025. godine, ne na političkim tribinama, već Velikom bazaru u Teheranu. Trgovce, tradicionalni stup društva koji je nekoć pomogao u svrgavanju šaha, na ulice je istjerao potpuni slom nacionalne valute.
Iranski rijal je početkom siječnja dosegao povijesno nisku vrijednost od 1,5 milijuna za jedan američki dolar, dok je inflacija divljala na gotovo 50 posto. Prosječna plaća odjednom je vrijedila jedva stotinjak dolara, čineći i osnovne namirnice luksuzom.
Prosvjedi su se, međutim, munjevito proširili izvan Teherana. Uskoro su gorjeli Isfahan, Shiraz i Mashhad, gradovi koji su se smatrali bastionima podrške režimu. Za razliku od prosvjeda 2022. koje su vodile žene nakon smrti Mahse Amini, ovoga puta na čelu su bili mladići, studenti i radnici. Prema podacima organizacija za ljudska prava, nemiri su se proširili na gotovo sve 31 iranske pokrajine. Američka mreža za ljudska prava HRANA zabilježila je da je ubijeno najmanje 41 osoba, uključujući prosvjednike i četvero pripadnika snaga sigurnosti, dok je više od dvije tisuće ljudi uhićeno.
"Smrt diktatoru"
Iako su ekonomski problemi bili okidač, uzvici na ulicama brzo su otkrili dublje frustracije. Slogani poput "Stabilizirajte cijene!" ubrzo su zamijenjeni pokličima "Sloboda, sloboda, sloboda!" i izravnim napadima na vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hameneija. U Teheranu i drugim gradovima odjekivalo je "Smrt diktatoru", dok su se pojavili i novi, iznenađujući slogani koji prizivaju prošlost, poput "Živio šah", referirajući se na prognanog sina posljednjeg iranskog monarha, Rezu Pahlavija.
Posebno je znakovita parola "Niti Gaza, niti Libanon, moj život za Iran", koja sažima gnjev mnogih Iranaca zbog višedesetljetne politike režima koji financira strane oružane skupine poput Hezbollaha i Hamasa dok vlastiti narod tone u siromaštvo. Jaz između prioriteta teokratske vlasti i želja mlade populacije postao je nepremostiv.
- Samo želim živjeti mirnim, normalnim životom. Umjesto toga, oni inzistiraju na nuklearnom programu, podržavanju oružanih skupina u regiji i održavanju neprijateljstva sa Sjedinjenim Državama - rekla je za Reuters 25-godišnja Mina iz Kudašta.
- Te politike su možda imale smisla 1979., ali danas nemaju. Svijet se promijenio - dodala je.
Dvostruka igra režima
Suočen s pobunom, režim je zaigrao na kartu dvostruke strategije. Predsjednik Masoud Pezeshkian i drugi umjereniji dužnosnici priznali su da su prosvjedi zbog stanja u gospodarstvu "legitimni" te obećali dijalog. No, tu pomirljivu retoriku brutalno je prekinuo vrhovni vođa. Nakon Hameneijeve izjave da "izgrednici moraju biti stavljeni na svoje mjesto", sigurnosne snage su pojačale represiju.
Vlasti su 8. siječnja ograničile pristup internetu diljem zemlje, što je nadzorna skupina NetBlocks opisala kao "nacionalno zamračenje" interneta s ciljem sprječavanja organizacije prosvjeda. Na ulicama su eskalirali sukobi. U Malekshahiju, malom gradu na zapadu zemlje, snage sigurnosti su otvorile vatru na prosvjednike, ubivši najmanje četvero ljudi. U obližnjem Ilamu, snimke prikazuju policiju kako puca prema bolnici u koju su dovoženi ranjeni. Režim je, prema nekim izvješćima, čak počeo uvoziti pripadnike iračkih šijitskih milicija kako bi pomogli u gušenju pobune, strahujući da bi se iranske snage mogle početi kolebati i odbijati pucati na vlastiti narod.
Trumpova prijetnja mijenja pravila igre
U već kaotičnu situaciju ulje na vatru dolila je Amerika. Predsjednik Donald Trump, poznat po svom tvrdom stavu prema Iranu, iskoristio je prosvjede za eskalaciju pritiska. Njegove izjave prešle su granicu uobičajene diplomatske osude.
- Ako Iran bude pucao na mirne prosvjednike i nasilno ih ubijao, kao što mu je običaj, Sjedinjene Američke Države priskočit će im u pomoć - objavio je Trump na društvenim mrežama, dodavši da su američki vojnici "spremni za akciju".
Nedavna operacija u Venezueli, zajedno s Trumpovom nepredvidivošću, tjera iranski režim da prijetnje shvati ozbiljno. Ideja da bi SAD mogao vojno intervenirati ne zbog nuklearnog programa, već zbog načina na koji režim tretira vlastite građane, nova je i opasna varijabla u ovoj jednadžbi.
Režim koji se urušava
Iranska teokracija preživjela je brojne krize kroz cikluse represije i taktičkih ustupaka. No, ovaj put je drugačije. Režim je oslabljen porazom u kratkom ratu s Izraelom u lipnju 2025., ekonomija je na koljenima pod teretom obnovljenih sankcija, a narod je izgubio i povjerenje i strah.
- Nije se urušio samo rijal, već i povjerenje - kazao je Alex Vatanka, stručnjak za Iran s Instituta za Bliski istok u Washingtonu.
Islamska Republika kakvu poznajemo očito se nalazi na prekretnici. Kako je rekao jedan analitičar: "Promjena se sada čini neizbježnom. Kolaps režima je moguć, ali nije zajamčen."
