Top News Legalizacija marihuane
2326 prikaza

"Legalizacija marihuane donijela je trend pada kriminala"

Šime Lučin
Patrik Macek (PIXSELL)
Jedan od idejnih začetnika dekriminalizacije marihuane prvi put progovara o svojoj borbi protiv predrasuda i ustaljenih praksi

Lako bi se moglo reći da je Šime Lučin najveći liberal u Hrvatskom saboru, a oni malo zlobniji će reći da je ta tvrdnja točna i u fizičkom smislu te riječi kao i u metaforičkom značenju. Istini za volju, više ne sjedi u saborskim klupama, ali o problematici droga i ljudi koji su zbog jedne loše odluke završili u kaznenoj evidenciji s jednakim žarom priča kao i onda kada je kolegama iz Sabora odbrusio da bi narodu možda bilo draže da puše marihuanu.

Nakon desetljeća borbe za dekriminalizaciju droga, postavlja se logično pitanje: "Zašto?" - zašto bi netko tko je u to vrijeme friško preuzeo funkciju u Vladi Ivice Račana se bavio problematikom "onih tamo nekih narkosa".

Create your own user feedback survey

"Kad sam preuzeo ministarstvo unutarnjih poslova shvatio sam da se stvarna borba protiv kriminala, organiziranog kriminala i protiv trgovine narkoticima ne može svesti na borbu protiv konzumenata droga i nabijanje policijske statistike", priča nam Lučin. Naglašava nam da ga je posebno smetalo što su ljudi uhvaćeni s jednim jointom završavali u kaznenoj evidenciji, a nakon toga im je bio problem naći posao i imali su čitav niz drugih problema.

Praktički u istom dahu nastavlja: "Strašno me smetalo što su ovisnici bili tretirani kao kriminalci, a ne kao bolesnici. Nije se razmišljalo da tim ljudima treba pomoći, da ih treba liječiti. Rješavala se posljedica: njihovo obijanje apoteka i trpanje u pritvor, umjesto slanja na liječenje."

Čak i priča o policijskoj statistici našla se na udaru Lučinovih kritika. Kako je on to ispričao u razgovoru za Express:

"Posebno me smetala jedna rečenica raznih institucija i ureda koji su se bavili zloporabom droga: 'Napravljen je korak naprijed'. To je u principu značilo da je sve isto kao i lani, ali je par registriranih ovisnika manje ili je policija zaplijenila manje droge. Manja zapljena droge nije napredak. Štoviše, to spade u domenu isključivo otkrivačke djelatnosti policije i zapravo je pravo mjerilo uspješnosti policijskoga rada. To što ona nije zaplijenjena, ne znači da nije na tržištu."

Nekad najviši policajac u državi, Lučin priča da se velike količine droga zapljenjuju desetak puta godišnje. Ostatak uhićenja povezanih sa zlouporabom droga, u principu, tiču se sitnijih dilera ili ovisnika. Hvatanjem takvih "malih riba" oni veći igrači mogu izbjeći hvatanje i to relativno lako.

Priča Lučin: "Taj represivni dio borbe protiv narkotika je jako težak. Sad se može slobodno zaključiti da je ta bitka izgubljena. S jedne strane imate ograničene resurse i mogućnosti, a s druge strane zakona su praktički neograničeni resursi. To govore ne samo naše statistike, već i statistike gotovo svih zemalja svijeta. Dok one koje su krenule putem dekriminalizacije i legalizacije već sada mogu govoriti o trendu pada kriminaliteta. Ne samo droga, nego i onoga što ide uz nju: razbojništva, pljačke, pa i ubojstava, posebno ako govorimo o statistikama u SAD-u".

Lučin nam je također naglasio da je velika borba bila kako bi se napokon počelo prikazivati stvarno stanje stvari. "Vidite, svako hvatanje konzumenta opterećuje sustav. Nije samo policija tu upletena, već je tu riječ i o pravosudnom sustavu, zatvorskom sustavu, državnom odvjetništvu. Čitav sustav je bio pretrpan hvatanjem i procesuiranjem 'malih igrača' čime se nije postizalo ništa osim nabijanja statistika. Prije izmjena Zakona se moglo iščitati da bi DORH bio sretan da se neke stvari dekriminaliziraju. Oni to nikad nisu izričito napisali, ali moglo se vidjeti da bi svima bilo lakše", ispričao nam je Lučin.

Šime Lučin kao saborski zastupnik SDP-a | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

Kaže još i da ga malo zbunjuje trenutačni raskorak što se tiče medicinskog kanabisa u Hrvatskoj. S jedne strane, ministarstvo zdravlja dopušta upotrebu, s druge strane HZZO ne pokriva liječenje. "Sve moramo uvoziti. Očekujem da će se uskoro i taj pravilnik morati mijenjati. Očekujem da će se morati dozvoliti uzgoj, naravno kontrolirani, uzgoj kanabisa u medicinske svrhe. Imamo apsurdnu situaciju gdje postoje dozvole i dopušteno je korištenje, ali dostupnost nije znatno veća nego prije. Opet ljude kojima bi to, a medicinski je utvrđeno pomoglo sa simptomima teških bolesti, tjeramo da se okreću ilegalnom tržištu", kaže Lučin.

Što se tiče industrijske konoplje, kaže da mu je žao što niti jedan ministar poljoprivrede nije izmijenio pravilnik. "Stvarno, ako već dozvoljavamo uzgoj biljke koja ne sadrži THC, zašto dozvoljavamo preradu samo nekih dijelova biljke? Kakva politička volja treba za regulaciju jedne biljke? Pa to je kao da raspravljamo o uzgoju pšenice", retorički se pita Lučin.

Kaže da napredak postoji, da će i ubuduće biti napretka, ali ključni korak je izmjena tog pravilnika o industrijskoj konoplji. "Nakon toga se treba ozbiljno i to jako ozbiljno pozabaviti studijama upotrebe droga i načina na koji je potrebno pristupiti njihovoj legalizaciji", priča Lučin i podsjeća na ogromne zarade koje ostvaruju američke savezne države koje su regulirale marihuanu i gdje se smanjila opća stopa kriminala. "Stvaranjem i reguliranjem tržišta te premještanjem ovisnosti i droga u područje javnog zdravstva broj ljudi koji traže liječničku pomoć zbog ovisnosti raste, a stopa kriminala pada", završava Lučin. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.